Narodna knjižnica Ploče

Noviteti

Noviteti za mlade

Noviteti za djecu

Napisao

Radno vrijeme za lipanj, srpanj i kolovoz

Ljetno radno vrijeme za korisnike za lipanj, srpanj i kolovoz primjenjuje se od 17. lipnja (petak) 2022.

ponedjeljak i utorak:
13:00 – 20:00 h

srijeda, četvrtak i petak:
07:30 – 14:30 h

 

Izvor fotografije: https://www.zocalopublicsquare.org/2015/05/18/brilliant-brainy-books-to-take-to-the-beach-this-summer-2015/books/readings/

Napisao

Promocija zbirke pjesama “Korakom boema”

Bosiljka Kužić predstavlja novu zbirku pjesama “Korakom boema” u Narodnoj knjižnici Ploče u srijedu, 15. 6. s početkom u 19:30 sati.
Promociju će moderirati Eleonora Kužet, stihove će čitati Petra Žanko Krstić i Marija Grgurinović Bebić, a pjeva i svira Dalibor Žderić – Dado.

 

O zbirci:
Ovi stihovi najbolje oslikavaju poeziju Bosiljke Kužić koji je svojim izričajem stavljaju visoko u hrvatsko pjesništvo, a koje ona samozatajno piše i objavljuje bez većega glamura.
Korakom boema u tišini stvaranja iznjedrile su se njezine pjesme kroz talent rječitosti i oslikavanju riječi.
Za nju je pjesma bit u pjesmi njezina emocija, koju objavljivanjem knjige dijeli s drugima osjećajući duboko u sebi kako će potaknuti empatiju čitatelja.
U tome je s ovom zbirkom uspjela.

Zdravko Odorčić, urednik

 

O autorici:

Bosiljka Kužić rođena je 1956. g. u Staševici, gdje živi s obitelji i radi kao službenica u Gradu Ploče.
Pjesme piše od srednje škole u Dubrovniku. Izdala je samostalnu zbirku pod nazivom Šaputanje s morem.
Pjesme joj se nalaze u preko 50 međunarodnih zbirki, najviše u Kulturi snova Zagreb.
Nagrađivana je s preko 350 nagrada pjesničkih grupa iz cijelog svijeta.
Rado sudjeluje na pjesničkim druženjima. Strastveni je fotograf s nagrađenim fotografijama.
Udana je žena s dvoje odrasle djece i ponosna baka dvojice unuka.

 

Napisao

Promocija knjige “Raskrižje” Marijane Perinić

Marijana Perinić, spisateljica i komičarka gostuje u našoj Knjižnici i predstavlja svoju četvrtu knjigu “Raskrižje”.
Promocija će se održati u ponedjeljak, 6. lipnja s početkom u 19:30 sati.

 

O knjizi (Naklada Fragment):

Kristina se vozi taksijem prema aerodromu kako bi odradila prevoditeljski posao u Parizu. Kako je na raskrižju Jukićeve i Savske ulice prometna nesreća, na nagovor nervoznog taksista koji ne želi preuzeti odgovornost ako zakasne, ona mora donijeti jednu naoko nebitnu odluku:

Skrenuti desno prema Trešnjevci ili lijevo prema zelenom valu kako bi stigla na let?
Zbog lakšeg praćenja paralelnih radnji, cijeli je roman ispresijecan poglavljima Lijevo i Desno, čime životne priče protagonistice dobivaju na dinamici, živosti i zanimljivosti.

Knjiga propituje temeljne obiteljske, prijateljske i životne vrijednosti, bavi se vječnom tematikom muško-ženskih odnosa, prijevare, izdaje i moći oprosta te se dotiče aktualnih tema poput političkih afera, prava na pobačaj, diskriminacije zbog različitosti i homofobije.

 

Buridanov magarac možda umre od gladi, ali dilema lijevo ili desno u romanu Marijane Perinić zadovoljit će sve književne apetite i dotaknuti sve emocije. Prokleta mogućnost izbora uvijek postoji. Ljudi, kažu, sami biraju svoj put, a na tom putu nemojte zaobići Raskrižje.
– Tarik Filipović, glumac

Napeta priča koja otkriva sve zamke slobode izbora.
– časopis Gloria

Tek promatrač onog najdubljeg, esencijalnoga, fundamentalnog u nama može, oslanjajući se na inteligenciju koja krasi svakog komičara, opisati život i ljude tako da vam je prva reakcija smijeh, a zatim razmišljanje. Upravo nas na taj put vodi i Marijana Perinić u svom romanu. Krenite i nećete požaliti.
– Tonkica Zlački, glavna urednica miss7

 

O autorici (preuzeto sa stranice izdavača):

Marijana Perinić rođena je 8. kolovoza 1978. u Šibeniku. Radi kao spisateljica, blogerica, voditeljica, komičarka, imitatorica, menadžerica i turistički vodič. U svijet stand-up komedije ušla je 2007. godine. Iza sebe ima više od 600 nastupa u hrvatskim klubovima te brojna gostovanja diljem regije. Pokrenula je prvi tematski stand-up comedy show u regiji o muško-ženskim odnosima Štiklom u mozak, loptom u dupe, a vrhunac komičarske karijere joj je imitacija bivše predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.

Prije osam godina je osmislila talk-show Ženska priča, u kojem s gostima tematizira važna pitanja i aktualnosti vezane uz žene, promovirajući tako snagu ženske solidarnosti i međusobne podrške. Talk-show se emitira na portalu Miss7, čija je ujedno i redovna nedjeljna blogerica.

Dodatno je autorica i voditeljica dviju televizijskih emisija.

Perilica je zabavna emisija u kojoj Marijana putuje Hrvatskom i “pere” poznate javne osobe u gradovima u kojima žive ili su odrasli. Gosti moraju odgovarati na škakljiva pitanja i sudjelovati u komičnim izazovima. Introspekcija je emisija o osobnom razvoju i međuljudskim odnosima, s ciljem boljeg upoznavanja čovjeka, koju vodi s poznatim psihoterapeutom Tomislavom Kuljišem.

Bez obzira na neupitnu svestranost, na pitanje koji joj je posao ipak najdraži, bez razmišljanja odgovara: – Pisanje. Dok pišem, najbliža sam stvarnoj sebi.

Bibliografija:

– Gore ne može, zbirka šaljivih priča sa stand-up comedy nastupa (Vuković & Runjić, Zagreb, 2010.)
– Šaka suza, vrića smija, roman (CeKaPe, Zagreb, 2012.)
– Jesi online?, roman (Funditus, Zagreb, 2016.)
– Raskrižje, roman (Naklada Fragment, 2021.)

Napisao

Književni susret s Alminom Kaplanom

Pozivamo sve zainteresirane na Književni susret s Alminom Kaplanom u Narodnoj knjižnici Ploče.
Susret će se održati u ponedjeljak, 16. svibnja 2022. godine s početkom u 19:30 sati. Razgovor s autorom vodit će Dejana Knežić Primorac, prof.

Almin Kaplan rođen je u Mostaru 1985. godine. Piše poeziju i prozu. Urednik je portala za književnost i kulturu Strane. Član je PEN Centra Bosne i Hercegovine. Autor je zbirki poezije „Biberove kćeri“ (2008.), „Čekajući koncert roga“ (2012.), „Ospice“ (roman u stihovima, 2014.), „Mostarska zbirka“ (2017.) i „Bukara“ (2017.) te romana „Trganje“ (2017.), „Meho“ (2019.) i Dubravske priče (2020.). Dobitnik je više književnih nagrada, između ostalih nagrade Ratkovićevih večeri poezije, Mak Dizdar i Zija Dizdarević. Živi u selu Pješivac-Greda kod Stoca. (preuzeto sa stranice Moderna vremena).

 

“Mostarska zbirka” naslovom se referira na jednu pjesničku knjigu objavljenu prije više od trideset godina, zove se Sarajevska zbirka, a njezin je autor Abdulah Sidran. Ove su dvije zbirke prilično različite, jedina je referencijalna točka grad: ono što je Sidranu Sarajevo, to je Kaplanu Mostar. Sidranovo Sarajevo je grad prošlosti, a Kaplanov Mostar je ovaj sadašnji, ovaj od danas. Na neki lijep i gospodstven način, Mostarska zbirka polemična je u odnosu na Sidranovu knjigu, kao dijalog dva vremena, prošlosti i sadašnjosti.
Kaplan spada u vrlo rijetku vrstu pisaca s izrazito prepoznatljivim pjesničkim glasom, kojeg su svjesni i kojeg slijede. Naime, veliki je broj pjesnika u svijetu (čak i izvrsnih!) koji nemaju punu svijest o svome glasu i zbog toga često prelaze iz jednog registra u drugi, iz onog koji im je prirodan u neki drugi koji im je stran, pa zbog tog tada izgledaju lažno ili neprirodno. Almin Kaplan je izrazito svoj!
Ja koji pamtim ono vrijeme, sjećam se da je objavljivanje Sidranove Sarajevske zbirke bilo važan događaj u državi koje više nema, ali i u epohi koja je pokazivala znatno veću naklonost prema književnosti. Jednako tako – možda i više! – objavljivanje knjige Mostarska zbirka prvorazredni je kulturni događaj.”

Semezdin Mehmedinović (preuzeto sa stranice izdavača)

 

 

 

Materijalni svijet romana, s Mehom kao glavnim likom, svijet je poslijeratne svakodnevnice muslimanskih povratnika na Dubravskoj visoravni između Stoca i Čapljine. Tu iz pozadine, naravno, djeluju i sjećanja na rat i progonstvo. Meho uzgaja breskve i paprike, sam ih vozi u Čapljinu i prodaje, tako hrani obitelj. Biva uvučen i u društvene rituale, u vjersko-politički život — sa svim milim i nemilim čudima domaće tranzicije u malome selu na hercegovačkoj visoravni. Ne osjećajući ništa od toga istinski svojim, sve će to Meho iskusiti, istrpjeti, lojalno i šutke, samo mnogo i nemirno pušeći. Njegovi trenuci miline prizori su snježne Kanade s vukovima na TV kanalu Animal Planet. („Znao je Meho, negdje duboko u sebi, da nije čovjek za ovoga svijeta. I da je Kanada njegov komad Dženneta.“)

Na kraju Mehina hoda po mukama u njemu se učvršćuje spasonosna misao, poput izbavljenja: „breskva i paprika ne mogu čekati“; u skladu s tim on će se povući iz svega, i zna: „kad ga ponovo prestanu primjećivati“ sve će biti dobro.

Ivan Lovrenović (preuzeto sa stranice izdavača)

 

Nakon romana Meho, koji je dobio sjajne kritike i izazvao veliku pozornost u regiji, Kaplan se javlja s pričama koje predstavljaju svojevrsno proširenje tog romana, smještene su u isti prostor i bave se istim ljudima, na podjednako virtuozan način.

U pričama Almina Kaplana iznenadni mikrodogađaj načas naruši monotoniju i ogoljenu „običnost“ seoske svakodnevice u poratnoj i postlogorskoj Hercegovini. To nikad ne preraste u potres koji ruši zidove, nego se samo nakratko otvori pukotina kroz koju možemo nazrijeti pulsiranje punokrvnih drama i teških emocija, najdubljih strahova i prigušenog trpljenja. Kroz koju možemo osjetiti otkucaje paklenog stroja ugrađenog u temelje našeg svijeta. Tradicionalna potmulost i zloslutnost zasnovana na iskustvu, izmiješane s vjerom i praznovjerjem, u srži su Kaplanova književnog interesa, a iz tog interesa izrastao je autentični umjetnički glas koji – kao što je obično slučaj s autentičnim glasovima – uvelike nadilazi granice našeg jezika, našeg prostora i vremena.

Ivica Đikić (preuzeto sa stranice izdavača)

 

 

Napisao

Večer poezije – Noć knjige 2022.

Luko Paljetak (1943. Dubrovnik)

Pjesnik, prevoditelj, urednik, kazališni i likovni kritičar, redatelj, feljtonist, esejist, pisac za djecu, dramski pisac, slikar.

 Redovni je član HAZU,  dopisni član SAZU (Slovenske akademije znanosti in umetnosti), član Akademije ruske književnosti.

Živi i radi u Dubrovniku.

Nakon studija, od 1969. do 1973., radio je kao dramaturg i redatelj u Kazalištu lutaka Zadar, a zatim, od 1973. do 1978., kao asistent na Katedri za noviju hrvatsku književnost i na Katedri za svjetsku književnost. U to vrijeme bio je jedan od urednika časopisa »Zadarska revija«.

Nakon prestanka rada na Filozofskom fakultetu u Zadru 1978., vratio se u Dubrovnik gdje i danas živi.

(tekst preuzet sa stranice Hrvatsko Društvo Pisaca)

Fra Ivan Kramar

Rođen je 1967. u Maljinama, općina Travnik.

Teologiju je studirao u Sarajevu i Zagrebu. Osnovao je Društvo srednjebosanskih pjesnika 2000. i pokrenuo list Vrilo. Osnivač je pjesničke manifestacije „Pjesnici pod platanom“, u Pridvorju, u Konavlima. Gvardijan je Franjevačkog samostana sv. Vlaha u Pridvorju i policijski kapelan Dubrovačko-neretvanske županije.

Objavio je sljedeća djela: Na oltaru ljepote, Zagreb, 2002.; Kako smo pobijedili gromove, Sarajevo, 2014.; Kratka analiza modernog ateizma, Osijek, 1996.; Kameno more, Zagreb 2019.; Čavli zime, Pridvorje, 2020.; Dom od kože, Split, 2021.; Dvoglasje za samoću, Sarajevo, 2021. (zajedno s Lukom Paljetkom); u tisku Nar u kutu sobe. Pjesme su mu prevođene na talijanski, njemački, engleski, bugarski, kineski. Objavljivao u više književnih časopisa u svijetu.
(tekst preuzet sa stranice Društvo hrvatskih književnika)

 

Napisao

Izložba fotografija – Noć knjige 2022.

 

O autoru izložbe

Jure Divić je pisac, novinar i fotograf, rođen 1965. u  Takapuna (Novi Zeland), živi u Vrgorcu i radi u Gradskoj knjižnici Vrgorac.
Piše i fotografira za Hrvatsku izvještajnu novinsku agenciju (HINA).

Nagrade i priznanja

2000. Američki Photographer’s Forum uvrstio ga je u katalog najboljih fotografa na svijetu.
2003. Dobitnik je nagrade Hrvatske turističke zajednice za najbolju dokumentarno-umjetničku fotografiju zagađenja okoliša.
2005. Pjesma “Čuvam te” uvrštena mu je u antologiju Najljepše hrvatske ljubavne poezije.
2008. Dobitnik je Nagrade WH Festa u BiH za najbolju kratku priču za priču Svečano padanje u nesvist.
2008. Dobitnik Osobne nagrade Grada Vrgorca.
2010. Dobitnik nagrade “Čovjek-ključ uspjeha” Turističke zajednice.
2012. Uvršten u Trogirsku antologiju najljepših priča.
2015. Dobitnik je Nagrade WH Festa 2015. u BiH za najbolju kratku priču za priču Katolička misija.
2018. Dobitnik Srebrne plakete na Međunarodnoj izložbi fotografije Otok i more.
2020. Dobitnik Certifikata balkanske pjesničke unije za kvalitet pjesničke kreacije iskazan u pjesmi “Tetris”.
2020. Pjesma „Tetris“ uvrštena u knjigu Najbolja poezija godine.
2021. Uvršten u Zbornik najboljih humorističnih priča napisanih na čakavštini “Pinka smija”, s pričom “Ostani doma”.

Bibliografija

Kiwi, pjesme (1988.)
Alergičan na jutro, pjesme (1993.)
Vrgoračka kronika, kratke priče (2006.)
Rakija za plućne bolesti, kratke priče, (2010.)(finalist nagrade Fran Galović)
Tamo doli, novele, (2019.)

Napisao

Noći knjige 2022.

I ove godine 23. travnja u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dana hrvatske knjige (22. travnja), organizra se jedanaesta Noć knjige.
Kao i svake godine dosada, naša je knjižnica, među brojinim knjižnicama u Hrvatskoj, uključena u obilježavanje ove značajne manifestacije u čijem je fokus knjiga.
Tema ovogodišnje noći knjige je sloboda, odnosno knjiga kao prostor slobode.

 

ODA SLOBODI
(tekst preuzet s mrežne stranice Noć knjige)

O lijepa, o draga, o slatka slobodo… Življenja, govora, izbora, promišljanja, mašte, pristupa, čitanja, knjige!

Mnogi te danas zazivaju u mraku ratnih sukoba, a mi te tražimo na stranicama knjiga, šireći spoznaje o tebi i tvojem značaju. Uz njihovu pomoć, dajemo ti nove definicije, učimo se prepoznavati situacije u kojima si izostala, shvaćamo kolika krila daješ svemu ondje gdje si prisutna.

Zahvaljujući tebi, o lijepa, o draga, posjećujemo predjele u koje nas noge još nisu odvele, susrećemo ljude koje nam oči još nisu vidjele; pod tvojim okriljem na knjiškim stranicama putujemo kroz prostor i vrijeme.

U Noći knjige 2022. ispisujemo ti odu u čitavoj lepezi tvojih mnogostrukih značenja. A slaveći te, istražujemo i što sve za nas predstavljaš, kako te živimo, izražavamo, kojim te bojama oslikavamo.

Program Narodne knjižnice Ploče:

22. 4. (petak) Besplatan upis u knjižnicu
(besplatan upis za sve koji dosad nisu bili upisani u knjižnicu)

25. 4. (ponedjeljak) u 20:00 h

Jure Divić 
“Knjiga u fokusu”
izložba fotografija

27. 4. (srijeda) u 19:00 h

Večer poezije
akademik Luko Paljetak i fra Ivan Kramar
moderatorica: Melanija Mijoč, prof
glazba: Mladen Nuić

Izjava o pristupačnosti

Promjena veličine fonta
Accessibility by WAH