Povodom Svjetskog dana lutkarstva priredili smo radionicu za djecu od 6 do 10 godina. Voditeljica radionice naša je dugogodišnja suradnica Božena Delaš, lutkarski pedagog. Radionica će se održati u utorak 19. ožujka u 18 sati. Nisu potrebne prijave.
Svjetski dan lutkarstva obilježava se svake godine 21. ožujka. Prvi puta u povijesti obilježen je 2003. godine u New Delhiju, a pokrenula ga je UNIMA (svjetska udruga lutkara), najstarija međunarodna kazališna organizacija.
U subotu 9. 3. u 10:00 sati u našoj će knjižnici gostovati popularna hrvatska autorica za djecu Jelena Pervan s novim romanom “Pudingo”.
Radionica i pričaonica namijenjena je djeci od 6 i više godina, a prijave nisu potrebne.
Upoznajte Tina koji SVAŠTA NEŠTO zna. Njegova je glava jedan MALEN, ali vrlo INTERESANTAN stroj.
No više od sveg znanja i svih informacija Tino voli – ne, ne, Tino OBOŽAVA – puding od vanilije.
No kada jednoga dana odluči izumiti genijalan, najgenijalniji stroj, PUDINGATOR – koji će svakom jelu dati okus pudinga od vanilije – nešto će poći po zlu, a Tino…Tino više neće biti isti…
Šašavo, vrckavo i prije svega skroz otkačeno – riječi su to kojima se najbolje opisuje najnovija slikovnica autorice knjiga o Mrljeku i Prljeku te djeci omiljenog naslova Kiki, nemaš vremena.
Mozaik knjiga
Jelena Pervan:Splićanka rođena 1992., odrasla na šestom katu zgrade bez lifta, tvrdoglava, uvijek gladna i kreativno neuredna. Po zanimanju sam novinarka, po pozivu književnica za djecu. Stvoriteljica Mrljeka i Prljeka, Hrkala, Tonke, sutrića, Pjegave Ive, bake Zmazanke i mnogih drugih likova iz autorskih priča i slikovnica. Svoju poslovnu priču započela sam s CRVENIM NOSOVIMA klaunovimadoktorima gdje sam nekoliko godina živjela čudesnu misiju donošenja radosti u bolnice, pišući kreativne tekstove o čaroliji koju klaun donosi u bolnice. Kao novinarku su me uvijek pronalazile teme odgoja, djece, kreativnog rada s djecom i kulture za djecu. Književni susreti i radionice s djecom omogućili su mi odlazak i u najskrovitija mjesta ove divne zemlje. Promovirati priču i družiti se s djecom volim i više od pudinga od vanilije i svih kremšnita samoborskih. Posebno me inspirira rad s djecom s teškoćama u razvoju s kojima provodim radionice senzoričke priče. Od 2013. članica sam Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade.
Za svoj kontinuirani rad da priče postanu bliske djeci s višestrukim teškoćama dobila sam nagradu Ponos Hrvatske, 2022. godine.
Kuća od priča
U ožujku ćemo se družiti na promocijama knjiga i slikovnica te radionicama za djecu i odrasle. U nastavku je cijeli program, nadamo se da ćete pronaći nešto zanimljivo za sebe.
9. 3. u 10:00 h | SUBOTA | Promocija slikovnice “Pudingo”. Pudingasta pričaonica Jelene Pervan za djecu od 6 i više godina
19. 3. u 18:00 h | UTORAK | Proslava Svjetskog dana lutkarstva (21. ožujka). Radionica za djecu od 6 do 10 godina. Voditeljica: Božena Delaš, lutkarski pedagog
20. 3. u 18:00 h | SRIJEDA | Radionica pletenja maslinovih grančica za odrasle. Voditeljica Duška Vizintini. Za radionicu su potrebne prijave
26. 3. u 18:00 h | UTORAK | Uskrsna kreativna radionica – za djecu od 5 do 11 godina. Za radionicu su potrebne prijave
28. 3. u 19:00 h | ČETVRTAK | Predstavljanje knjige “Tanka Punta” Jasmina Agića
Recenzija knjige “Šetač knjiga” autora Carstena Henna imat će nešto drukčiju formu. Umjesto da odmah krenem na naše dojmove (pa onda ukratko o knjizi), krenut ću od službenog opisa knjige preuzetog sa stranica izdavača Znanje.hr, a zatim malo prokomentirati osvrte iz tiska.
Dakle, slijedi opis knjige:
Pisana će riječ zauvijek ostati, jer postoje stvari koje se drugačije ne mogu izraziti. Uvečer nakon radnog vremena, u šetnji pitoresknim gradskim ulicama, knjižar Carl Christian Kollhoff svojim posebnim mušterijama donosi knjige kući. Jer ti su ljudi za njega poput prijatelja, a on je njihova veza s vanjskim svijetom. Kad Kollhoff neočekivano izgubi posao, bit će potrebna moć knjiga i jedne devetogodišnje djevojčice da svi, pa i sam Carl, pronađu hrabrosti prići jedni drugima…
Opis radnje nas je zapravo i potaknuo da odaberemo baš OVU knjigu iz mora drugih u vrijeme Božića i opuštanja – nešto s pozitivnom porukom, lagano za čitanje, s pitoresknim mjestom radnje, slavi se ljubav prema knjigama i čitanju… Reklo bi se idealno – NIJE. Može li bolje? – TREBALO BI!
“Bajkovito!” Münsterland Zeitung
Moglo bi se reći i tako, iako mislim da nažalost više odgovara “nerealno”. Likovi jednostavno nisu uvjerljivi, karikirani su, a ne ponašaju u skladu sa svojim karakterom nego onim što je autoru bilo zgodno za radnju.
“Renomirani autor Carsten Henn pripovijeda emotivnu priču o svemu što ljude povezuje, a knjige čini tako čudesnima. Pun ljubavi i od velike vrijednosti, ovaj je divni roman idealan za sve ljubitelje knjiga.” katzen.de
Divan osvrt, ali ne znam na čemu se temelji. Ne znam, doduše, ni kakve veze ima web-portal o mačkama s čitanjem i knjigama, pa možda sve to možemo pripisati mojoj neupućenosti. Ok, možemo i tvrditi da autor pripovijeda emotivnu priču, itd. ali mislim da se već može debatirati o velikoj ili manjoj vrijednosti romana, a kamoli tome da je idealan za ljubitelje knjiga. Evo meni osobno je kao ljubitelju knjiga draže pročitati roman koji se i ne bavi nužno ljubavlju prema knjigama, ali je dobro napisan.
“Ova je knjiga nalik na pjesmu… Treba je čitati iznova i iznova.” WDR 4 Hier und heute
Nama iz Kluba je bilo dovoljno jednom. Ne, hvala.
“Roman koji odaje počast knjigama koje grade posebne mostove među ljudima.” Rai Südtirol
Priznajem, ideja je lijepa, ljubav prema knjigama povezuje naizgled nepovezive ljude i iz njih na kraju izvlači ono najbolje, spaja ih u neobično i čvrsto zajedništvo u teškim trenucima. Međutim, smatram da kad se odaje počast knjigama, da bi i sama priča trebala biti kvalitetna, u svakom pogledu.
“Čarobna priča o prijateljstvu, hrabrosti, strasti i knjigama, knjigama, knjigama. Dirljiva, pametna, smiješna i tužna u isti mah.” Offenburger Tageblatt
Znam da do ovog trenutka recenzija zvuči kao nadureni tinejdžer kojeg pitaju kako mu se svidjela lektira: “to je glupo”, “ne sviđa mi se”, “bez veze” (bez ikakvih argumenata). Naravno argumenata ima:
Da sažmemo: ako možete zažmiriti na ove neke nabrojane nedostatke i usredotočiti se na lijepe misli o knjigama i čitanju, pogotovo ako volite izvlačiti omiljene citate, onda je ovo knjiga za Vas. Ako ne, a želite pročitati nešto tog tipa (knjige o knjigama), preporučujem “Ulica Charing Cross 84“ Helene Hanff.
Ocjena Kluba: 2.58/5
Do idućeg puta pozdrav od Tene i ostatka Čitateljskog kluba!
Za iduće čitanje odabrali smo “Kopile Istanbula” autorice Elif Shafak.
Naša dugogodišnja suradnica, lutkarska pedagoginja Božena Delaš pripremila je još jednu dramsku radionicu za djecu od 6 do 10 godina.
Za sudjelovanje na radionici nije se potrebno prijaviti, a svi materijali su osigurani.
Radionica će se održati ove srijede (21. 4.) s početkom u 18:00 h.
Naši talentirani osnovnoškolci iz OŠ “Vladimir Nazor” Ploče i ove su nam godine sa svojim učiteljicama Hrvatskog jezika pripremili glazbeno-poetsku večer povodom Valentinova. Valentinovo u knjižnici na ovaj način obilježavamo još od 2013., pa bez uveličavanja možemo reći da se radi o tradicionalnom događanju, u sklopu lijepe i ugodne suradnje s našom osnovnom školom.
Glazbeno-poetska večer učenika Osnovne škole “Vladimir Nazor” Ploče: “Odjednom ti”
Organizator
učiteljice Hrvatskog jezika: Marina Burđelez, Ivana Pudar Pećar, Marijana Gluščević
Srijeda, 14. 2. 2024. u 18:00 h
Narodna knjižnica Ploče
Sa zadovoljstvom najavljujemo promociju knjige naše lokalne autorice Ane Šakić Rudež iz Gradca. Zbirku pjesama pod nazivom “Lipota u riči, lipota u oku” autorica će u Narodnoj knjižnici Ploče predstaviti u petak 9. veljače s početkom u 18 sati.
Čitajući stihove upletene u zbirku “Lipota u riči, lipota u oku” uživala sam u svakoj riječi, svakom retku. Usrkao me u sebe pjesnikinjin izričaj, govor koji miriše njezinim zavičajem, nije ni malo nalik na moju slavonsku riječ, a opet je brzo do srca našao put. Iz pjesme u pjesmu opijao me šum mora, mirisalo mi cvijeće što raste stisnuto stijenama, pogled mi bludio put njezinoga Biokova, a galeb raširenih krila svjedočio o slobodi, beskraju kojim je i njezina duša plovila, odlazila i vraćala se, na trenutke se umorila, a onda osnažena uspomenama vinula se u visine ljepote.
Katica Pavkić Špiranec
Ana Šakić Rudež
Majka, baka jedanaestero unučadi. Volim starinu, skupljam stare stvari naših didova i baba, ljubitelj sam planine i planinarenja, amaterski se bavim fotografijom, pravim slike od naplavina i kamenčića, pomalo slikam. Nakon posla u policiji pa u turizmu, u mirovini se bavim turizmom liti, zimi sam na svojoj zemlji, sve to uz rad u planinarskom društvu di sam jedna od najaktivnijih žena, dočekujem planinare i ugošćavam ih. Iz svega toga iznikne i pokoja pjesma…
Feministička čitanka knjiga je autorica dr. sc. Damirke Mihaljević i izvanredne profesorice i dr. sc. Martine Planinić, docentice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Knjiga Feministička čitanka nastala je iz želje da se u javnom prostoru aktualiziraju feminističke teme.
U današnje vrijeme feminizam se vrlo često ne razumije ili se razumije pogrešno, a nerijetko kod određenog dijela javnosti izaziva zazor i strah. To pokazuje da se o feminizmu malo zna ili da ono što se zna počiva na subjektivnim i paušalnim ocjenama koje se predstavljaju kao spoznajne.
Feminizam je moguće shvatiti samo ukoliko postoji određeno znanje o povijesnom razvoju kritike i programa za sociopolitičke promjene u statusu žena u različitim kulturama.
Knjiga znakovitog naslova Feministička čitanka nastala je upravo iz želje da se feminizam identificira kroz povijest ženskih sloboda (političkih i građanskih prava) što je u osnovi pretpostavka razumijevanja feminističke kritike aktualnih društvenih procesa. Cilj je senzibiliziranje čitatelja o feminističkom diskursu i diskrimacijskim praksama oko nas koje reproduciraju žensku opresiju nekada otvoreno, ali često vrlo suptilno i eufemizirano tako da je mnoge žene i ne prepoznaju.
Javni medijski i politički prostor je zapravo najbolji orijentir stvarne društvene pozicije žene u određenom društvu. Moglo bi se reći da dijagnostika diskriminacije žena i odnosa među spolovima vodi u javni prostor jer je u pozadini uvijek pitanje moći. Diskriminacijske pojavnosti u javnom diskursu često se prihvaćaju kao normalne ili se relativiziraju što predstavlja podrivanje demokratskih institucija i kršenje ljudskih prava žena.
Promocija knjige “Feministička čitanka” u Narodnoj knjižnici Ploče održat će se u utorak 6. 2. 2024. s početkom u 18 sati.
Nevjerojatno mi je zahtjevno bilo napisati ovu recenziju. Teško je recenzirati roman koji je vrhunski napisan, ali nekako je lakše sa stranim autorima. Kad već postoji mogućnost da će autor recenziju i pročitati, onda mi tek sve napisano djeluje nedovoljno dobro. Već sam se i s prošlom namučila (“Mater Dolorosa“ Jurice Pavičića) s obzirom da se radi odličnom hrvatskom autoru, pa me odmah zaredom dočeka još jedan naš autor!
A roman “Mladenka kostonoga” Želimira Periša toliko je pomaknut, drukčiji od onog što sam navikla očekivati od romana, da jako teško pronalazim prave (ili bilo kakve) riječi za njega. Čak štoviše, to je bio i jedan od razloga zbog kojeg smo ga izabrali čitati u Čitateljskom klubu – pročitala sam ga, oduševila se, i toliko sam bila pod dojmom, a nesposobna prenijeti sve što bih htjela reći a da ne otkrijem previše o romanu, da je na kraju Sandra presjekla i rekla “Pa ‘ajmo onda čitati tu Kostonogu!“.
Onda sam se uvalila u još veći problem jer sam preuzela pisanje recenzije na sebe, a i dalje ne znam kako sročiti dojmove. Dat ću sve od sebe da budem suvisla i da vjerno prenesem i dojmove ostalih iz Kluba.
Dakle, cijeli roman je neobičan, sa svake stranice taj osjećaj pršti i izaziva, nasmijava i tjera na razmišljanje.
Priču nam priča, tj. gusla Želimir Periš, guslar iz Zadra (44), kad je 1882. priveden u policiji u Beču. Pratimo život vještice Gile, ili bolje rečeno, žene koja je obilježena kao vještica. Radnja se odvija većinom u dalmatinskoj zagori, dijelom u Beču i drugim mjestima na koje i iz kojih je Gila morala pobjeći, kroz veći dio 19. stoljeća. Svako je poglavlje isječak iz njenog života, bez kronološkog slijeda, od kojih pomalo sastavljamo cijelu sliku. Iako možda zvuči da bi takav način pripovijedanja otežao praćenje radnje, ovdje to nije slučaj, djelići se lako uklapaju i sve nas više zanima sudbina naše junakinje.
Kroz roman se na vrlo vješt način mijenjaju i pripovjedne tehnike, što je još jedan sloj romana u kojem se može uživati, sam autor kaže da je to roman-igra, i mogu reći da smo se naigrali i zabavili čitajući. Puno govorim o zabavi i smijehu, ali teme romana nisu nimalo smiješne – položaj žena u društvu (pogotovo u ruralnim sredinama), progoni vještica, majčinstvo… Nisu ni obrađene neozbiljno, baš naprotiv, upravo zbog šeretskog duha pripovjedača i te doze zezancije, dodatno je pojačana i naglašena važnost, ozbiljnost i tragičnost određenih događaja (tj. tema).
Suzdržat ću se od daljnjeg pisanja kako ne bih odala previše budućim čitateljima ove knjige, mislim da je pošteno da se i oni ugodno iznenade (unatoč dobrim preporukama!) čitajući.
I ostali su se oduševili pa roman “Mladenka kostonoga” zasluženo zauzima prvo mjesto među pročitanim knjigama našeg Čitateljskog kluba 2023. godine.
Ocjena Kluba: 4.88/5
Za sljedeće čitanje odabrali smo roman “Šetač knjiga” autora Carstena Henna, a nalazimo se već sutra!
Napisala: TENA
Ovu smo recenziju ostali dužni odavno. Naime, našli smo se još početkom studenog (sad već prošle godine) kako bismo razgovarali o pročitanoj knjizi, “Mater Dolorosa“ Jurice Pavičića.
Druženje je opet bilo rođendansko. Proslavili smo moj “nije bitno koji” rođendan! Ines je napravila odličan mramorni kuglof, jedan od meni najdražih kolača… <3
Knjiga počinje nultim poglavljem – prizorom obiteljskog odlaska na plažu u Omiš. Roditelji i dvoje djece, Ines s 9 ili 10 godina i Marijo, s ne više od 5. Sve je idilično dok Marijo ne nestane. No jednako kao što srž tog uvoda nije Marijev nestanak nego trenutak pronalaska i trag koji je to ostavilo na njegovoj sestri i ostatku obitelji, tako i ostatak romana nije usmjeren na pronalazak ubojice sedamnaestogodišnje Viktorije Zebe; ubojstvo i potraga za ubojicom zapravo je podloga za prikaz međuljudskih, posebno obiteljskih odnosa, psihologije likova i njihove unutarnje motivacije za ono što rade. Atmosfera u romanu kao i obično kod Pavičića odgovara noir žanru, a čak bih je prije svrstala u trilere prije nego krimiće.
Nitko od nas nije bio baš zadovoljan razvojem događaja u romanu, pogotovo krajem. No to ne čini knjigu lošom, naprotiv, upravo je zato dobra. Reakcije likova i kraj romana kakav je zamislio autor puno su realniji i uvjerljiviji od onog što smo mi kao čitačice priželjkivale. Mi bismo da likovi u romanima budu hrabri, pošteni, direktni, neumoljivi, da se suprotstavljaju i reagiraju kad treba, da rješavaju stvari, svađaju se… Često u stvarnom životu nije tako. Stvari se prešućuju, izbjegavaju, a pravda ne dočeka svakoga ili opet nije onakva kakvom smo je zamislili…
Čitatelji klasičnih krimića (gdje se dogodi zločin, istražitelji stupaju na scenu, pomalo se otkriva istina i na kraju zločinac biva uhvaćen) možda neće biti potpuno zadovoljni ovim romanom, međutim mi bismo ga preporučili svima koji vole noir-romane i koji neće biti razočarani izostane li pokoja scena napete potjere za počiniteljem. Obožavatelji djela Jurice Pavičića sigurno neće biti razočarani.
Ocjena Kluba: 3.56/5
Za sljedeće čitanje odabrali smo knjigu “Mladenka kostonoga” autora Želimira Periša, a uskoro očekujte i recenziju, s obzirom da smo o ovom romanu razgovarali na sastanku u prosincu.
Napisala: TENA
