Narodna knjižnica Ploče

Noviteti

Noviteti za mlade

Noviteti za djecu

Napisao

Druženje s galebom Markom

Draga djeco (od 5 do 10 godina), u četvrtak 23. 5. u 18:00 sati u goste nam dolazi galeb Marko, junak serijala “Pustolovine Galeba Marka po parkovima Hrvatske” i autorica slikovnica, Martina Markov.  Martina i Marko održat će Zelenu radionicu na kojoj ćete imati priliku upoznati zaštićena područja u Republici Hrvatskoj i njihove stanare.

Zelene priče su poučne i zabavne priče iz prirode, iz hrvatskih nacionalnih parkova i parkova prirode. Glavni junak Zelenih priča, galeb Marko, vjeruje da će se priče djeci svidjeti te da će poželjeti posjetiti ta divna područja. A kad ih upoznaju, zavoljet će ih i čuvati…

Galeb Marko  

Pozdrav. Ja sam galeb Marko, znatiželjan i pustolovan galeb klaukavac. Vodim te na divno putovanje po našim najljepšim dijelovima prirode – nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Upoznat ćeš divnu prirodu te moje prijatelje, brojne simpatične stanare tih parkova.

MartinaMarkov, biologinja i spisateljica

Od najranijih dana gajim ljubav prema prirodi, posebice prema moru. Iako sam odrasla u Šibeniku, kao dijete sam svaki vikend i ljetne praznike provodila u raju, u Murteru, u zelenom, plavom i žutom okruženju, s pogledom na rasute bisere – Kornatsko otočje. Zaljubljena u njegove boje, zvukove i mirise, nakon završetka studija biologije na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu odlučujem se život na tom rajskom otoku.

 

Izvor: Galeb Marko

Napisao

Kopile Istanbula – ocjena Čitateljskog kluba

Ovu recenziju dugujemo još od ožujka, a u međuvremenu smo se našle još jednom (i ta recenzija će uskoro doći na red). Ima više razloga zbog kojeg kasnimo s objavom, a jedan od većih je to što nas je ova knjiga dosta umorila (ukratko) pa nam je trebalo dosta i dok napišemo osvrt, a onda se i na poslu i privatno nagužvalo obaveza pa je sve skupa potrajalo.
A da riješimo još neke dugove, evo i fotka s odličnog rođendanskog druženja u veljači (Klub smo pokrenuli u veljači prošle godine):

Ines, Sandra, Marina, Marija, Tena, Ana (slijeva na desno)

 

Vratimo se osvrtu. Zbog jakih osjećaja koje je roman potaknuo kod Ines i mene, odlučile smo osvrt pisati zajedno. Ines je pripala crna boja teksta, a mene (Tenu) ljubičasta.

Zapravo osvrt

Naš Čitateljski klub okupio se kako bismo još jednom raspravljale o pročitanoj knjizi. Na red je došla Elif Shafak i njen roman „Kopile Istanbula“.
Iako hvaljen, a autorici donio mnogo obožavatelja, veliki dio naše družine baš i nije oborio s nogu. Blago rečeno.

Bit ćemo pristojni i umjereni, kao i inače.

Neke je ostavio ravnodušnim a Tenu i mene isfrustrirao.

I umorio, ubio volju za čitanjem (dva tjedna „čitateljske suše“ poslije ove lektire)…

Roman je pisan u želji da se smanje razlike među ženama raznih generacija, a istovremeno i prebrode traume istih.

Generacija ili žena? Ili oboje? Izgubila sam trag smislu romana…

Knjiga prati dvije tinejdžerice koje tragaju za odgovorima koji bi trebali zaokružiti njihove identitete.
Divno zamišljeno, trebala se iščitati gomila ženske snage, unatoč velikim razlikama u odgoju, karakterima i dobi.

Možda su problem naša očekivanja?

Nije se iščitalo. Ni to, a ni ništa drugo.

Ines se zagrijala. Idemo u napad! Priprema, pozor, sad: PALJBA ARGUMENTIMA!

Površno odrađene ključne teme i problemi.
Rečenice su bile preduge.
Neka poglavlja su bila toliko dosadna, a ujedno i nepotrebna da sam poželjela odmah prestati čitati.
Manjak originalnosti u likovima tj. njihova pretjerana iskarikiranost je također odmogla.
Previše nepotrebnog i isforsiranog  filozofiranja, premalo konkretnih raspleta ostavile su samo gorak okus u mojim ustima.

Café Kundera mi je ostavio PTSP za cijeli život.

A što ti kažeš, Tena?

Ne mogu se ne složiti, samo bih malo objasnila sve što si navela.

  • Simiti – spominje ih na početku knjige bez objašnjenja što su, ali iz konteksta možemo shvatiti da se radi o nekoj vrsti peciva, onda ih nakon više od 100 stranica spominje opet i TAD objašnjava što su. Kao i idućih nekoliko puta kad ih spomene. Mnogi će reći da tražim dlaku u jajetu, ali meni je to pokazatelj da autorica ne prati samu sebe, pa se slijedom toga i ponavlja, nažalost, ne samo na primjeru simita.
  • Radnja bi mogla poslužiti kao predložak za neku sapunicu. Zapravo, postavljam izazov: pokušajte prepričati radnju (a pogotovo odnose među likovima) nekome tko nije čitao knjigu pa nam možete javiti kako je prošlo i je li bilo glavoboljâ (s jedne ili druge strane objašnjavanja)
  • Nepotrebnosti – toliko se toga činilo nepotrebnim da ta kategorija zaslužuje vlastiti naziv
    • Ima poglavlja koja su cijela posvećena nekim (za radnju i likove) sporednim trenucima, a mogla bi komotno stati u jedan odlomak (npr. Armanaushin spoj s Mattom; kad smo kod toga, zašto uopće znamo njegovo prezime?!)

Imam dojam da je spoj spomenula jer je u tom trenutku dobila ideju za to. Ideju koju nije ni počela razrađivati, ali, eto, neka se nađe. Ozbiljnim piscima to ne treba. Kao ni čitateljima. Samo nas izbaci iz takta.

    • Pravila mudrosti za istanbulske žene (Zeliha, majka/tetka) / Manifest nihilizma (Asja, kći/nećakinja) – možda i nije nepotrebno, nego samo loše izvedeno. Ta njihova pravila nisu povezana ni sa čim.
    • Hrana koja se pojavljuje kao kontinuirani motiv kroz cijeli roman, poglavlja nose naslov po određenoj namirnici – nema pravi efekt. Autorica ne uspijeva prenijeti mirise, okuse, teksture
      (ma ništa!)
      koje sam navikla živo osjetiti kada čitam o hrani. Možda zato što previše ide u širinu pa zaboravimo o čemu čitamo do kraja poglavlja
  • Café Kundera i Café Constantinopolis – toliko prepotentnosti na jednom mjestu je nevjerojatno, a ujedno i jako iscrpljujuće. Dodatni problem je što prepotentnost ne osjetim samo kod likova, nego i kod autorice.

Cafe Kundera je umni zatvor! Ne bih voljela tamo biti. Prije ludnica nego doživotni odlasci u Café Kunderu!

Zaključak

Autorica mi djeluje kao neka srednjoškolka koja je pročitala malo filozofije pa je umislila da je i ona veliki filozof. Možda je namjerno htjela prenijeti nezrelost koja se često vidi u sličnim razgovorima, ali nigdje kroz knjigu nisam stekla dojam da autorica ima više za reći. Davanjem nadimaka likovima iz Café Kundere nije postigla samo da se obilježe kao tipični predstavnici nekakve (polu)propale intelektualne elite; čini se da baš vrijeđa i umanjuje te svoje likove, kao da ih gleda svisoka.

TLDR*: Dobre ideje, loša/manjkava izvedba, ne samo što se tiče radnje i zapleta, nego i stila rečenice, korištenih motiva i slika

U obranu romana stala je Ana koja kaže da se njoj svidio baš zato što su neke stvari nedorečene, što je malo i konfuzan, što su likovi pretjerani, jer smatra da je život baš takav. Nelogičan, nedorečen, „nepospremljen“.
Tu sigurno ima nešto jer je roman zaista popularan, očito se veliki broj ljudi ne bi složio s našom recenzijom. Međutim, mi ipak od književnosti očekujemo nešto više i bolje. Je li tako, Ines?

Naravno.

Ocjena Kluba: 2.6/5

Napisale: INES & TENA

* Too long, didn’t read

O knjizi (preuzeto sa stranica izdavača Hena.com):

U Istanbulu, u obitelji Kazanci u kojoj, zbog čudnih usuda sudbine spram muškaraca, caruju žene odrasta Asya, mlada djevojka deklarirana nihilistkinja, opijena Johnny Cashom i francuskim egzistencijalistima. Na drugom kraju svijeta, u San Franciscu, živi Armanoush, devetnaestogodišnja Amerikanka armenskog podrijetla koja se bori s osjećajem nepotpunosti u svom identitetu. Da bi pronašla kariku koja nedostaje odlučuje tajno otputovati u Istanbul…

Kopile Istanbula dojmljiv je, duhovit i dramatičan roman o dva naroda, turskom i armenskom, i dvije obitelji koje su povezane mračnom stranom iz prošlosti više nego što i jedna od njih može naslutiti. To je roman o sjećanju i zaboravu, o prošlosti i sadašnjosti u kojem se isprepliće tradicija i suvremenost. Elif Shafak istkala je nezaboravnu priču o gradu Istanbulu i njegovim stanovnicima, o njegovim bojama, mirisima i okusima ali i o tajni koju krije.

Napisao

Predstavljanje knjige “Depra”

„Depresija je kada 3 mjeseca čekaš da ti 15 minuta bude bolje. Depresija je razmišljanje kako bi svijet bio bolje mjesto bez tebe i kako bi ti bio sretniji bez svijeta“

– Aleksandar Stanković

Poznati novinar i voditelj Aleksandar Stanković predstavit će svoju novu knjigu “Depra” u našoj Knjižnici. Pozivamo vas na predstavljanje koje će se održati u četvrtak 2. 5. u 19:30 sati.

„Bilo mi je toliko loše da sam odlučio otkazati emisiju. Rekoh to i producentici koja je radila sa mnom. „Stvarno, danas ne mogu“. Popio sam antidepresiv i anksiolitik i nema pomoći. Noge mi se tresu, usta su suha i potpuno sam dezorijentiran. Moglo bi se dogoditi tijekom emisije da zaboravim kako se gost zove, ili da mu ne uspijem postaviti pitanje. Teško sastavljam rečenice. Ne mogu se prisjetiti pojedinih riječi. Stvarno mi je grozno!

„Možeš li čitati?“ pitala me. „Mogu.“ „Onda samo čitaj pitanja i to je sve. Ništa ne propituj, ne upuštaj se u rasprave, ne zaključuj.“ Tako je i bilo. Ne znam je li Pilić primijetio moju dezorijentaciju, ali nadao sam se da nećemo puno pričati nakon emisije. Na kraju sam se srušio u krevet i zatrpao tabletama. Nikad mi poslije nije bilo toliko loše“

– ulomak iz knjige

Izvor: Telegram

Napisao

Poetski performans “Reci mi riječ i napisat ću ti pjesmu”

U ponedjeljak, 22. 4. u 18:30 sati na Dan planeta Zemlje i povodom Noći knjige (23. 4.),  pjesnik Matko Abramić ispred naše Knjižnice izvest će svoj poetski performans “Reci mi riječ i napisat ću ti pjesmu”. Riječ je o performansu u kojem prolaznicima piše pjesme na staroj pisaćoj mašini. Recite mu riječ, napisat će vam pjesmu u tili čas i pročitati naglas. Pozivamo sve zainteresirane da sudjeluju u ovom jedinstvenom događaju. U slučaju lošeg vremena performans će biti izveden u Knjižnici.

Reci mi… (Stihomašina)

Matko Abramić

Poezija je pušionica. Napišeš pjesmu i ona stoji nakrivo, jer nitko je ne čuje. Prostor oduzima autora i pola čitača. Velika usamljenost vlada poezijom. Muza je skrivena od skrivenog boga. Duboka nevezanost je istinita, poligon i trajni početak osobnog sudara sa sudarenom poezijom, naime ona je u prometnoj prolaznosti. Kostur poezije lako je sresti. Pređimo još na početak; knjiga poezije je plahovita u kojoj su važni njezini razasuti čitači. Ulica je predsadržaj, prethodi tuzi stiha. Ionako je priprema sve, poslije dolazi idealistička realizacija trojstva pjesnik–pjesma–publika (čitači).

Praznina napravljene knjige ipak je ugodno popodne tijelu poezije uz ulični čitalački klub. Događaj je dobitak. Realnost je dijelom suprotna. Lakoća shvaćanja izručuje nas publici čija je ultimativna slika: figa u njihovom džepu. No ne možeš biti neprevaren od akcionizma. Prošlost ti daje za pravo, recimo. Škola se zove Osnovna škola: Majka Poezija. Polaznici su neizmjerni, uzbuđeni polaznik je nefiksirani sluga koji zna izreku: „Non serviam“. „Poezija je stvar zdravlja; vidjeti stvari onakve kakve jesu.“

Čitajte deset pjesnika. Stijena je stjenovita. „Poezija je stvar zdravlja; vidjeti stvari onakve kakve jesu.“

Brojke su vrsta glavobolje; mnogo drugih vrsta pripremanja i serviranja poezije isto su glavobolje.

Zazirati od verbalnog, postaviti to u ne-svečan položaj na ulici, trgu, platou, eto realnog okvira grada ideja. Umrijeti za ideju davanja, ni manje ni više. Dobro je ostati praznih pjesničkih ruku.

Matko Abramić, a, b, ć, i, k, m, r, t, Matko Abramić, Imajte ponuđeno. (sandorf)

O autoru:

Abramić Matko (1984., Čakovec), završio kroatistiku i bohemistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavio četiri zbirke poezije: ono je samo olujne boje… (2007.), Mala doza samizdata (2017), Segunda dosis (2020) i Reci mi… (Stihomašina) (2021).Na Danima performansa, Špancirfestu (Varaždin), Pantesalijskom pjesničkom festivalu (Larisa, Grčka), na Cest is d’Best, u Noći knjige (Zagreb), na Street artu Poreč te na mnogim drugim manifestacijama u Hrvatskoj i regiji izvodi performanse Reci mi riječ i napisat ću ti pjesmu na kojima prolaznicima piše pjesme na staroj pisaćoj mašini. Zajedno s Michaelom Reedom (Mitjom Smiljanićem) napisao, producirao i režirao kratki igrani film Edgar koji je prikazan na nekoliko europskih festivala kratkog igranog filma. Živi na potezu Varaždin-Zagreb i radi kao književni urednik.

S Benjaminom Lamzom nastupa pod nazivom ARTEFAKT (‘’Reci mi riječ i napisat ću ti pjesmu’’) na ReArt festivalu u Osijeku, Špancirfest Varaždin, Porcijunkulovo Čakovec, ValOm festival u Omišlju, OŠ Ivan Goran Kovačić (Duga Resa), OŠ J. Truhelke Osijek.

 

Napisao

Drago Hedl gost Narodne knjižnice Ploče

Ovog ponedjeljka, 8. 4. u 19:30 sati istraživački novinar i književnik Drago Hedl predstavit će svoje knjige Donjodravska obala, Vrijeme seksa u doba nevinosti i trilogiju Šutnja (Izborna šutnja, Ispovjedna tajna i Kijevska piletina).
 

Ukratko o romanima:

Donjodravska obala

Nakon nove knjige Drage Hedla koja, i lako i duboko istovremeno, oživljava Osijek, njegove stanovnike, jezik i navike, i to iz vremena kad smo se svi voljeli, dođe mi da ponovno potražim sve Osječane, da im pružim Donjodravsku obalu na čitanje i pitam ih: A što ćemo mi ovdje? Hedl je, napisavši knjigu o svom odrastanju, zapisao i svoj grad. Ponudio je rečenice na kojima će čitatelji oživljavati i priče o svom životu, otkrivajući te nježne niti kojima smo svi povezani, čak i onda kada to ne bismo željeli. Vještinom i pripovjedačkom spretnošću, on svoju građu raspodjeljuje po naslovima klasičnih djela svjetske literature. Razloge naslućujemo čitanjem. Na posljednjim stranicama dobivamo i pripovjedačevo pojašnjenje. Jednom će naši putovi završiti u nečijim pričama. Drago Hedl, uvjerena sam, prolazeći ulicama svoga djetinjstva, znao je da će za svoj grad učiniti najviše napiše li štivo poput ovoga. Uostalom, veliki pisac ne ustručava se priznati da je dužan svome zavičaju.

(Julijana Matanović)

Vrijeme seksa u doba nevinosti

Može li se ljubavni roman pisati kao krimić? Kao uzbudljiva igra detekcije s onim žanrovskim „whodunit“ pitanjem? Itekako može, sudeći po alatima kojima se poslužio Drago Hedl u gradnji ovog briljantnog romana. Govorimo li filmskom terminologijom (a nova je Hedlova ispovjedna proza idealan predložak za filmski ili televizijski medij), Vrijeme seksa u doba nevinosti uspješan je sequel njegova prvog romana Donjodravska obala. Hedl je vrhunskim umijećem i iskričavim stvarateljskim zanosom izbjegao sve zamke notornih nastavaka, onih što nastaju mehaničkim producentskim hirovima, a ne iz stvarne autorske potrebe.

 Lynchovski divlje u srcu, a opet vođen hašekovskom melankolijom smijeha, autor s lakoćom jaše na oštrici male povijesti – od adolescentskih prvih erotskih okusa kraja šezdesetih 20. stoljeća do gorkastog okusa rezignacije novog milenija. Lutalaštvo od Amerike do bivše Jugoslavije i današnje Europe nenametljivo je ispisano kao potraga za idealima slobode i sna o svijetu porušenih zidova. Ta se utopija sjajno zrcali u krilima Hedlove istrage. Istrage do posljednjeg otkucaja ljubavi.

Ovo je djelo rekapitulacijski dragulj filigranski isklesan oko rečenice glavnoga junaka Dade:

“Zašto je život tako proklet i krut i zašto ga ne možemo vratiti u točku od koje je sve krenulo krivo.”

(Davor Špišić)

Trilogija Šutnja (Izborna šutnja, Ispovjedna tajna i Kijevska piletina)

U kriminalističkoj trilogiji Šutnja, Drago Hedl hrabro je, istinito i književno uvjerljivo pisao o fenomenu dječje prostitucije i trgovine ljudima, na osnovi stvarnih događaja koji su se zbili u Osijeku početkom 2010. godine. Te strašne događaje Hedl je književno vješto isprepleo s intimnim odnosima glavnih junaka i njihovim opsesijama, gubicima i traumama i tako napisao trilogiju koja je već danas klasik hrvatske kriminalističke literature.

(ljevak.hr)

 

O autoru:

Osijek, 060422.
Portreti. Drago Hedl, osjecki novinar i pisac. Fotografije snimljene na osjeckom kupalistu Copacabana na rijeci Dravi, mjestu gdje zapocinje prica njegovog romana Izborna sutnja
Na fotografiji: Drago Hedl.
Foto: Vlado Kos / CROPIX
-SD-

Drago Hedl, novinar i književnik, rođen je u Osijeku 1950. Objavio je romane Donjodravska obala (2013.), Izborna šutnja (2014.), Ispovjedna tajna (2015.), Vrijeme seksa u doba nevinosti (2018.) i Kijevska piletina (2019).
Za Donjodravsku obalu dobio je nagradu Kočićevo pero (2014.), a Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku ambijentalno je, u režiji Zlatka Svibena, izvelo 2019. predstavu Donjodravska obala. Romani Izborna šutnja i Ispovjedna tajna prevedeni su na talijanski jezik i objavljeni u izdanju Marsilije (2017. i 2019.), nakladničke kuće iz Venecije. Izborna šutnja objavljena je i u ediciji Passione Noir (2019.) u izdanju GEDI – Gruppo, iz Rima. Producentska kuća Drugi plan i Hrvatska radio-televizija snimili su, po motivima Hedlove krim-trilogije, dvije sezone TV serije Šutnja (emitirane 2022. i 2023.) u koprodukciji Beta Filma, Star Medije, OLL.TV-a i ZDF-a/ARTE-a. Hrvatski radio u Dramskom programu izveo je dramatizaciju svih triju romana krim-trilogije. Hedl je i dobitnik književne nagrade Slavko Kolar za najbolju satiričnu priču (2022.). Osim književnoga rada, Hedl je dugogodišnji novinar i radio je u brojnim hrvatskim redakcijama, od Glasa Slavonije (gdje je bio glavni i odgovorni urednik) do Slobodne Dalmacije, Feral Tribunea, Novog lista i Jutarnjeg lista. Sada je kolumnist portala Telegram. Njegova publicistička knjiga Glavaš, kronika jedne destrukcije, objavljena 2010., dobila je nagradu za najbolje publicističko djelo Jutarnjeg lista u toj godini. Također, za istraživački novinarski rad dobio je nekoliko svjetskih i domaćih nagrada, a Hrvatsko novinarsko društvo dodijelio mu je Nagradu Otokar Keršovani za životno djelo (2015.).

Napisao

Origami radionica

Prošlo je već dosta vremena od posljednje origami radionice (ali smo se zato zabavili na drugim kreativnim radionicama), stoga s veseljem najavljujemo radionicu koja će se održati u petak 5. travnja u 18:30 h. Radionicu vodi Tena Zmijarević.

Origami radionica prikladna je za SVE uzraste, a prijaviti se možete osobno u knjižnici ili na br. tel. 020 676 393. Voditeljica odabire model koji je prikladan za grupu, ovisno o uzrastu i broju prijavljenih.

Napisao

Tanka punta – promocija romana

“fotografija knjige "Tanka punta"Tanka punta nezaobilazna vala u nasem arhipelagu, a potpuna nepoznanica u nautičkom svijetu. Tajna ljepotica.” Tako piše Ploče Sailing (uz kratki promotivni Facebook video) o Tankoj punti, predivnoj uvali koja je nama lokalcima posebno mjesto našeg djetinjstva, sretnih i toplih sjećanja. Kako se Tanka punta našla na naslovnici najnovije knjige autora Jasmina Agića i što je ona njemu značila, saznajte ovog četvrtka u Narodnoj knjižnici Ploče.

Promocija knjige „Tanka punta“, žanrovski prvenstveno ljubavnog, ali i antiratnog romana čija se radnja odvija u Pločama, održat će se u četvrtak 28. ožujka s početkom u 19 sati u Narodnoj knjižnici Ploče. Razgovor s autorom vodit će Eleonora Doboš.

O knjizi (tekst preuzet s www.zenit.ba):

Nedavno je izašao njegov [Agićev] roman “Tanka punta” nagrađen je na anonimnom konkursu Fondacije za izdavaštvo 2023. godine. Izdavač romana je tešanjska izdavačka kuća Planjax.
Priča romana “Tanka punta” govori o vojniku koji proživljavajući kratku i strastvenu ljubav otkriva kako još uvijek nije prevazišao ratne traume.
Agić je ovim romanom pokazao da priče koje tematiziraju rat još uvijek posjeduju snagu da zarobe čitaoca svojim zapletima, ali još i više dvojbama i dilemama koje proganjaju protagoniste takvih priča.

O autoru:

Jasmin AgićJasmin Agić rođen je u Zenici 1982. godine. Diplomirao je i magistrirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Radi kao novinar, piše prozu, esejistiku, književnu i filmsku kritiku.
Autor je pet knjiga umjetničkih proza: „Gospođica Biljana Tepalj i druge priče“, „Bahka“, „Petko godišnje doba“, „Povučen život“, „Čudo u ulici Omera Maslića“, drame za čitanje i izvođenje „Terezinski sužanj“, knjige eseja „Historija odbačenih“ i knjige književnoteorijskih radova „Književa teorija i praksa – književne i filmske kritike“. Živi i radi na relaciji Zenica – Sarajevo.

Razgovor s autorom o njegovoj najnovijoj knjizi možete pročitati na KLIK Ploče.

Knjigu ćete moći kupiti na promociji, a roman će uskoro biti dostupan i za posudbu u našoj knjižnici.

Napisao

Uskrsna radionica

Draga djeco, pozivamo vas na

kreativnu radionicu povodom nadolazećeg Uskrsa.

Za radionicu nisu potrebne prijave.

Vidimo se u utorak, 26. 3. 2024. u 18:00 sati.

 

Napisao

Radionica pletenja maslinovih grančica

Ususret Uskrsu organizirali smo kreativnu radionicu pletenja maslinovih grančica koju vodi Duška Vizintini.

Radionica je namijenjena odraslima, a sav pribor i materijal je osiguran.

Broj polaznika je ograničen i potrebno se prijaviti na info-pultu ili broj telefona knjižnice (020 676 393).

Srijeda, 20. 3. 2024. u 18:00 sati.

                                                          

 

Napisao

Obilježavamo Svjetski dan lutkarstva

Povodom Svjetskog dana lutkarstva priredili smo radionicu za djecu od 6 do 10 godina. Voditeljica radionice naša je dugogodišnja suradnica Božena Delaš, lutkarski pedagog. Radionica će se održati u utorak 19. ožujka u 18 sati. Nisu potrebne prijave.

Svjetski dan lutkarstva obilježava se svake godine 21. ožujka. Prvi puta u povijesti obilježen je 2003. godine u New Delhiju, a pokrenula ga je UNIMA (svjetska udruga lutkara), najstarija međunarodna kazališna organizacija.

Izjava o pristupačnosti

Promjena veličine fonta
Accessibility by WAH