Narodna knjižnica Ploče

Noviteti

Noviteti za mlade

Noviteti za djecu

Napisao

Promocija knjige “Feministička čitanka”

Knjiga znakovitog naslova Feministička čitanka nastala je upravo iz želje da se feminizam identificira kroz povijest ženskih sloboda (političkih i građanskih prava) što je u osnovi pretpostavka razumijevanja feminističke kritike aktualnih društvenih procesa.

Feministička čitanka knjiga je autorica dr. sc. Damirke Mihaljević i izvanredne profesorice i dr. sc. Martine Planinić, docentice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Knjiga Feministička čitanka nastala je iz želje da se u javnom prostoru aktualiziraju feminističke teme.

U današnje vrijeme feminizam se vrlo često ne razumije ili se razumije pogrešno, a nerijetko kod određenog dijela javnosti izaziva zazor i strah. To pokazuje da se o feminizmu malo zna ili da ono što se zna počiva na subjektivnim i paušalnim ocjenama koje se predstavljaju kao spoznajne.
Feminizam je moguće shvatiti samo ukoliko postoji određeno znanje o povijesnom razvoju kritike i programa za sociopolitičke promjene u statusu žena u različitim kulturama.

Knjiga znakovitog naslova Feministička čitanka nastala je upravo iz želje da se feminizam identificira kroz povijest ženskih sloboda (političkih i građanskih prava) što je u osnovi pretpostavka razumijevanja feminističke kritike aktualnih društvenih procesa. Cilj je senzibiliziranje čitatelja o feminističkom diskursu i diskrimacijskim praksama oko nas koje reproduciraju žensku opresiju nekada otvoreno, ali često vrlo suptilno i eufemizirano tako da je mnoge žene i ne prepoznaju.

Javni medijski i politički prostor je zapravo najbolji orijentir stvarne društvene pozicije žene u određenom društvu. Moglo bi se reći da dijagnostika diskriminacije žena i odnosa među spolovima vodi u javni prostor jer je u pozadini uvijek pitanje moći. Diskriminacijske pojavnosti u javnom diskursu često se prihvaćaju kao normalne ili se relativiziraju što predstavlja podrivanje demokratskih institucija i kršenje ljudskih prava žena.

Promocija knjige “Feministička čitanka” u Narodnoj knjižnici Ploče održat će se u utorak 6. 2. 2024. s početkom u 18 sati.

Napisao

Mladenka kostonoga – ocjena Čitateljskog kluba

Nevjerojatno mi je zahtjevno bilo napisati ovu recenziju. Teško je recenzirati roman koji je vrhunski napisan, ali nekako je lakše sa stranim autorima. Kad već postoji mogućnost da će autor recenziju i pročitati, onda mi tek sve napisano djeluje nedovoljno dobro. Već sam se i s prošlom namučila (“Mater Dolorosa“ Jurice Pavičića) s obzirom da se radi odličnom hrvatskom autoru, pa me odmah zaredom dočeka još jedan naš autor!
A roman “Mladenka kostonoga” Želimira Periša toliko je pomaknut, drukčiji od onog što sam navikla očekivati od romana, da jako teško pronalazim prave (ili bilo kakve) riječi za njega. Čak štoviše, to je bio i jedan od razloga zbog kojeg smo ga izabrali čitati u Čitateljskom klubu – pročitala sam ga, oduševila se, i toliko sam bila pod dojmom, a nesposobna prenijeti sve što bih htjela reći a da ne otkrijem previše o romanu, da je na kraju Sandra presjekla i rekla “Pa ‘ajmo onda čitati tu Kostonogu!“.
Onda sam se uvalila u još veći problem jer sam preuzela pisanje recenzije na sebe, a i dalje ne znam kako sročiti dojmove. Dat ću sve od sebe da budem suvisla i da vjerno prenesem i dojmove ostalih iz Kluba.
Dakle, cijeli roman je neobičan, sa svake stranice taj osjećaj pršti i izaziva, nasmijava i tjera na razmišljanje.
Priču nam priča, tj. gusla Želimir Periš, guslar iz Zadra (44), kad je 1882. priveden u policiji u Beču. Pratimo život vještice Gile, ili bolje rečeno, žene koja je obilježena kao vještica. Radnja se odvija većinom u dalmatinskoj zagori, dijelom u Beču i drugim mjestima na koje i iz kojih je Gila morala pobjeći, kroz veći dio 19. stoljeća. Svako je poglavlje isječak iz njenog života, bez kronološkog slijeda, od kojih pomalo sastavljamo cijelu sliku. Iako možda zvuči da bi takav način pripovijedanja otežao praćenje radnje, ovdje to nije slučaj, djelići se lako uklapaju i sve nas više zanima sudbina naše junakinje.
Kroz roman se na vrlo vješt način mijenjaju i pripovjedne tehnike, što je još jedan sloj romana u kojem se može uživati, sam autor kaže da je to roman-igra, i mogu reći da smo se naigrali i zabavili čitajući. Puno govorim o zabavi i smijehu, ali teme romana nisu nimalo smiješne – položaj žena u društvu (pogotovo u ruralnim sredinama), progoni vještica, majčinstvo… Nisu ni obrađene neozbiljno, baš naprotiv, upravo zbog šeretskog duha pripovjedača i te doze zezancije, dodatno je pojačana i naglašena važnost, ozbiljnost i tragičnost određenih događaja (tj. tema).

Suzdržat ću se od daljnjeg pisanja kako ne bih odala previše budućim čitateljima ove knjige, mislim da je pošteno da se i oni ugodno iznenade (unatoč dobrim preporukama!) čitajući.

I ostali su se oduševili pa roman “Mladenka kostonoga” zasluženo zauzima prvo mjesto među pročitanim knjigama našeg Čitateljskog kluba 2023. godine.

Ocjena Kluba: 4.88/5

Za sljedeće čitanje odabrali smo roman “Šetač knjiga” autora Carstena Henna, a nalazimo se već sutra!

 

Napisala: TENA 

O knjizi (tekst preuzet sa stranica izdavača OceanMore):

U Beču je 1882. godine priveden, pretučen i policijski saslušan guslar Želimir Periš (44, Zadar), koji je spjevao ep o vještici Gili, kaže prva glava romana Mladenka kostonoga. Njegova četiri rimovana deseterca i sažetak sadržaja uvode nas u svaku od 50+ glava Kostonoge koje su totalno drukčije jedna od druge. Te lude glave nelinearno, „muzikalno“ i mozaično pričaju brutalnu priču o životu nesretne progonjene žene i djeteta joj Carevića. Roman se protegao kroz 19. stoljeće, od pučkoga do aristokratskoga, od granice Hercegovine, preko dalmatinskog zaleđa, Zadra u kojem krčkaju svilogojski kotlovi i radnički bunt, Silbe i kaštela Pazina do dvorskih spletaka, opijumskih pušionica i spiritističkih salona carskog Beča. Žanrovsko protezanje još je impresivnije, a autorov ludizam filharmonijski orkestriran. Periš piše svoje(glave)-priče, od kojih svaka doseže katartički (anti)klimaks, kao inkvizicijske zapisnike, propovijedi, enciklopedijske članke, recepte, glazbene kritike, etnološke zapise, pastoralu, interaktivnu igru… nerijetko ih parodirajući. Tako je nastao postmodernistički roman koji je zadržao političnost i kritičnost visoke moderne. Mladenka kostonoga roman je o dobu u kojem i u zabačene dijelove Carstva sporo prodire racionalizam, u kojem nacionalne težnje, ideje identiteta i socijalne pravde uzimaju danak. Iznad svega, ovo je potresna priča o položaju žene, roditeljstvu, materinstvu, nepravdi i muci. Otprilike: 
 
Od Čapljine pa do carskog Beča / od ljubavi niđe posla preča.
Nikom život nije samo bajka, / al na Gilu vazdan traje hajka.
 
Kruno Lokotar, urednik knjige

Napisao

Mater Dolorosa – ocjena Čitateljskog kluba

Ovu smo recenziju ostali dužni odavno. Naime, našli smo se još početkom studenog (sad već prošle godine) kako bismo razgovarali o pročitanoj knjizi, “Mater Dolorosa“ Jurice Pavičića.

Druženje je opet bilo rođendansko. Proslavili smo moj “nije bitno koji” rođendan! Ines je napravila odličan mramorni kuglof, jedan od meni najdražih kolača… <3

Knjiga počinje nultim poglavljem – prizorom obiteljskog odlaska na plažu u Omiš. Roditelji i dvoje djece, Ines s 9 ili 10 godina i Marijo, s ne više od 5. Sve je idilično dok Marijo ne nestane. No jednako kao što srž tog uvoda nije Marijev nestanak nego trenutak pronalaska i trag koji je to ostavilo na njegovoj sestri i ostatku obitelji, tako i ostatak romana nije usmjeren na pronalazak ubojice sedamnaestogodišnje Viktorije Zebe; ubojstvo i potraga za ubojicom zapravo je podloga za prikaz međuljudskih, posebno obiteljskih odnosa, psihologije likova i njihove unutarnje motivacije za ono što rade. Atmosfera u romanu kao i obično kod Pavičića odgovara noir žanru, a čak bih je prije svrstala u trilere prije nego krimiće.
Nitko od nas nije bio baš zadovoljan razvojem događaja u romanu, pogotovo krajem. No to ne čini knjigu lošom, naprotiv, upravo je zato dobra. Reakcije likova i kraj romana kakav je zamislio autor puno su realniji i uvjerljiviji od onog što smo mi kao čitačice priželjkivale. Mi bismo da likovi u romanima budu hrabri, pošteni, direktni, neumoljivi, da se suprotstavljaju i reagiraju kad treba, da rješavaju stvari, svađaju se… Često u stvarnom životu nije tako. Stvari se prešućuju, izbjegavaju, a pravda ne dočeka svakoga ili opet nije onakva kakvom smo je zamislili…

Čitatelji klasičnih krimića (gdje se dogodi zločin, istražitelji stupaju na scenu, pomalo se otkriva istina i na kraju zločinac biva uhvaćen) možda neće biti potpuno zadovoljni ovim romanom, međutim mi bismo ga preporučili svima koji vole noir-romane i koji neće biti razočarani izostane li pokoja scena napete potjere za počiniteljem. Obožavatelji djela Jurice Pavičića sigurno neće biti razočarani.

Ocjena Kluba: 3.56/5

Za sljedeće čitanje odabrali smo knjigu “Mladenka kostonoga” autora Želimira Periša, a uskoro očekujte i recenziju, s obzirom da smo o ovom romanu razgovarali na sastanku u prosincu.

Napisala: TENA 

Napisao

Harry Potter kviz za odrasle

Niste dijete, ali i dalje rado uživate u čarobnom svijetu Harryja Pottera? Čitali ste knjige davno, i iako ste zaboravili mnoge detalje, likovi iz serijala zauvijek su Vam prijatelji? Knjige niste pročitali, ali zato ste pogledali sve filmove? Možda ste i vjerni obožavatelj svega vezano uz Harryja Pottera, pročitali ste knjige nebrojeno puta, kuća Vam je puna predmeta s grbovima domova Hogwartsa (ili samo onog jednog, kojem pripadate, jer ste na netu pronašli i razvrstavanje razredbenog klobuka, otkrili koji oblik poprima Vaš patronus i kakav štapić koristite)…


Svi (iznad 15 godina) se možete prijaviti za Harry Potter kviz za odrasle koji će se održati u Narodnoj knjižnici Ploče, u četvrtak 4. 1. s početkom u 18 sati. Prijave su pojedinačne (ne ekipne), a prijaviti se možete na info-pultu knjižnice ili broj telefona 020 676 393.

Napisao

Harry Potter kviz za djecu

OTVORI ME!

Pozivamo sve zainteresirane da s nama zarone u svijet mašte i čarolije na dječjem kvizu o slavnom čarobnjaku Harryju Potteru. Kviz će se održati u četvrtak, 28. prosinca s početkom u 17 sati.
Prijaviti se mogu djeca do 15 godina i to na info-pultu knjižnice ili broj telefona knjižnice 020 676 393.

Pobjednika kviza očekuju i zaslužene nagrade iz ovog popularnog čarobnjačkog svijeta.

P.S. Ako kliknete na sliku s omotnicom, otvorit ćete i svečanu pozivnicu (u Harry Potter stilu).

Napisao

Jure Divić – “Mekoća”

Ove srijede ugostit ćemo knjižničara, pisca, pjesnika, novinara i fotografa Juru Divića. Razlog tome promocija je njegove nove knjige, zbirke erotsko-ljubavnih pjesama“Mekoća”.
Radi se o šestoj knjizi ovog vrgorskog autora, od čega trećoj zbirci poezije.

U „Mekoći“ se nalazi 48 pjesama koje su nastajale proteklih desetljeća, posložene u tri ciklusa u sklopu kojih ipak djeluju kao koherentna i logična cjelina. Teme oko kojih se vrti cijela zbirka – ljubav i eros, vrlo su bliske Juri Diviću i on, kako u predgovoru ističe Antonija Galić, u zbirci raskrinkava sebe, svoje Ja određeno žudnjom, tjelesnošću i erosom.
(isječak iz teksta o knjizi, preuzet s web stranica Društva prijatelja vrgorske starine)

Promocija će se održati u srijedu 13. prosinca u 18 sati.

O autoru:
Jure Divić (Takapuna, Novi Zeland, 1969.), hrvatski pisac, novinar, fotograf i glazbenik. Škole je završio u Belmontu, Aucklandu (Novi Zeland), Vrgorcu i Mostaru (BiH). Novinar Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA). Višestruko je nagrađivan u tuzemstvu i inozemstvu (SAD, Francuska) za svoj fotografski rad u području umjetničke fotografije. Izlagao na preko 20 samostalnih izložbi fotografija te preko 30 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

2005.g. pjesma “Čuvam te” uvrštena mu je u antologiju najljepše hrvatske ljubavne poezije. (preuzeto sa stranica Knjižare Ljevak)

Napisao

Predstavljanje antologije hrvatske antiratne poezije “CVRČCI U TRUBI”

 

U ponedjeljak 11. prosinca 2023. s početkom u 18 sati, upriličit će se predstavljanje antologije hrvatske antiratne poezije “Cvrčci u trubi”.

Pločanskoj publici ovu antologiju predstavit će sami sastavljači, književnici iz Zagreba: pjesnik Tomislav Domović i književnica i kritičarka Biserka Goleš  Glasnović, a predstavljanje se odvija u suradnji Ogranka Matice hrvatske Ploče i naše Knjižnice.

 

Napisao

Predstavljanje romana prof. Marijana Mandića

Marijan Mandić rođen je 11. studenoga 1964. godine u Mostaru. Osnovnu školu završio je u Prigrađanima i u Potocima, Srednju prometnu školu u Mostaru, a Filozofski fakultet, Odsjek za povijest, u Sarajevu. Do Domovinskoga rata radi kao srednjoškolski profesor u Elektrotehničkoj, Građevinskoj, Ekonomskoj i Prometnoj školi u Mostaru. Domovinski rat (1991. – 1995.) provodi u obavljanju različitih dužnosti, zbog čega je odlikovan odličjima Republike Hrvatske: Redom hrvatskoga trolista, Redom hrvatskog križa, Spomenicom Domovinskog rata te medaljama Ljeto ’95. i Oluja ’95.

O romanu “Tranzicija”
“Prije svega, ova je knjiga saga o vozačima kamiona. Usamljeni ljudi koji krstare od zemalja Bliskog Istoka i Sovjetskog Saveza do Sjevernog mora i zapadnih kopnenih granica europskog kontinenta, izloženi svim mogućim opasnostima koje im stoje na putu. Ljudima koji žele nadoknaditi dane i mjesece samoće na cestama u jednoj noći ludih pjesama i zabava. O njihovim prijateljstvima i solidarnosti, o pričama i legendama koje se prenose s koljena na koljeno novih vozača i vješto su uklopljene u ovaj roman. O krijumčarenju riblje ikre, zlata, kave, skupih pića, živih ljudi iz istočne Europe koje od kuće tjeraju nevolje i čeznu za boljim životom na Zapadu. O prijenosu krivotvorenog novca. O njihovim moralnim dilemama zbog ilegalnih aktivnosti, odanosti i osjećaja socijalne pravde …(Ivan Baković).”
 
O romanu “Vojnik u pet odora”
“Najnoviji rukopis Vojnik u pet odora zapravo je Mandićev najveći pripovjedački iskorak i, premda istinit i sa stvarnim likovima, svojevrsna je opća paradigma smisla nedavnoga rata za gotovo svaki kutak teritorija na kojemu se odvijao i ulazak u samu srž biti tog ratovanja koja, uz službene i negdje priznate, a negdje i nepriznate fakte, ima posve različita ideološka tumačenja od kojih ni autor ne bježi, dapače!
Ovaj roman je zorna metafora rata u Bosni, gotovo pa njegova kronika, bez naknadnih mudrovanja, sve je pozicionirano kako je povijest pokazala da spada, i domaće vojske i licemjerne međunarodne postrojbe i njihovi časnici i vojnici koji će prodati smisao svoje misije prvoj kurvi u Vogošći, i špijuni i profiteri, ključni političari kojima je laž bila usađena u svaku molitvu i svaku izgovorenu riječ. (Dragan Marijanović).
 
O romanu “Ideologija”
“Prema temi i predmetu opisivanja govori se o: pustolovnom, avanturističkom, kriminalnom, ljubavnom, viteškom, povijesnom, psihološkom, društvenom, obiteljskom, pikarskom romanu. Roman govori o nekom zbivanju koje se događa na određenom prostoru, o nekom vremenu u kojem sudjeluju određeni likovi.” (Stjepan Galić, prof.).
 
Izvor: Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne
 

Napisao

Origami radionica za odrasle

u utorak, 5. 12. u 17:00 sati

pozivamo sve zainteresirane na

Adventsku origami radionicu za odrasle

voditeljica radionice: Tena Zmijarević

 

 

foto: https://www.bookblock.com/corporate-product/origami-christmas-ornaments-kit

Izjava o pristupačnosti

Promjena veličine fonta
Accessibility by WAH