Uporabljivost je pojam koji označava jednostavnost korištenja. Može se odnositi na jednostavne predmete, poput kemijske olovke koju imate na stolu. Liježe li vam ta kemijska savršeno u dlan, znate li kako ju koristiti istog trenutka kada je primite u ruku i najbitnije, piše li? Ako je odgovor da, ta kemijska olovka je uporabljiva za vas. Kada bi ona bila oblika kojeg ne možete obuhvatiti prstima, a trebalo bi vam pet minuta da shvatite kako uopće pisati njome, biste li je koristili? Vjerojatno ne, a isto vrijedi i za mrežne stranice. Ako će se korisnici morati pomučiti da potraže informacije poput radnog vremena, adrese, kontakta i kataloga, vjerojatno neće posjećivati tu stranicu. Naravno, ono što jedna osoba smatra uporabljivim ne mora vrijediti za sve, a i ono što se smatralo uporabljivim prije nekoliko godina možda se više ne smatra uporabljivim danas. Upravo zbog toga važno je provoditi testiranje uporabljivosti kako biste dobili i mišljenja korisnika, odnosno potencijalnih korisnika u svrhu zadovoljavanja potreba što većeg udjela posjetitelja vaše stranice.
Standardi uporabljivosti
Kada govorimo o uporabljivosti mrežnih stranica odnosno web uporabljivosti, postoje već neki uvriježeni standardi utvrđeni istraživanjima i iskustvom koji određuju kako učiniti elemente na vašoj stranici uporabljivima korisnicima. Primjerice, većina korisnika očekuje da će ih klik miša na logotip u gornjem lijevom kutu odvesti natrag na početnu stranicu. No, prilikom izrade mrežne stranice često takve stvari mogu biti previđene, a i uvriježeni standardi uporabljivosti možda se ne odnose na reprezentativne korisnike vaše mrežne stranice. Svakako, važno je imati na umu nekoliko stvari o kojima možda ne razmišljamo pri izradi mrežne stranice jer nam je teško staviti se u ulogu korisnika i biti objektivni prema vlastitom radu u kojeg smo uložili puno vremena i truda. Steve Krug u svojoj knjizi Don’t Make Me Think navodi iduće:
- Korisnici ne čitaju stranice, već samo prelete kroz njih – često trebaju brzo doći do nekih informacija, znaju da nije potrebno pročitati sve i navikli su na takav način čitanja (novine, časopisi, Twitter, Facebook).
- Korisnici ne donose optimalne odluke, već zadovoljavajuće – kada korisnici pronađu poveznicu za koju misle da bi mogla biti ona koju traže, dobre su šanse da će na nju i kliknuti bez razmatranja drugih opcija.
- Korisnici neće uzeti vremena da shvate kako nešto funkcionira, već će se snalaziti kako znaju – vrlo malo ljudi uzme vremena pročitati upute kada se suoče s nekom novom tehnologijom zato što im to nije bitno (ne zanima ih kako nešto funkcionira dok god to mogu koristiti) i zato što kad pronađu način koji funkcionira (koliko god loše) nemaju motivaciju tražiti način koji funkcionira bolje.
Testiranje
Ipak, te činjenice ništa ne znače ako ne znate točno što su problemi na vašoj stranici. Možda vi ne uočavate probleme, no razmislite koliko je teško, primjerice, uočiti jednostavne pravopisne greške u tekstu kojeg ste sami napisali. Zbog toga se provode metode vrednovanja uporabljivosti. Postoje mnoge metode vrednovanja uporabljivosti. Neke doista možete provesti sami, a to su analiza dnevničkih datoteka (eng. log files), kognitivni prolazak i heurističko vrednovanje. No, bolje je da te metode služe samo kao dopuna onima za koje su potrebni sudionici, a to su sortiranje kartica, fokus grupe, ankete i testiranje uporabljivosti. Metoda testiranja uporabljivosti najpogodnija je za provođenje na već gotovim stranicama, iako se može provoditi i tijekom samog procesa izrade mrežne stranice kao dobar pokazatelj na što treba obratiti posebnu pažnju.
Testiranje uporabljivosti neće vam nužno oduzeti mnogo vremena, niti ćete morati potrošiti puno novaca, ako išta. Zapravo, sve što trebate za provođenje jednostavnog testiranja uporabljivosti je iduće:
- Tri sudionika
- Sat vremena
- Računalo s pristupom internetu
- Nekoliko pripremljenih zadataka
- Papir i kemijsku olovku
- Štopericu (opcionalno)
- Snimač ekrana i zvuka (opcionalno)
1. Tri sudionika
Naravno, u većini istraživanja smatra se da što više sudionika, to bolje. To ne mora nužno biti istina pri provođenju testiranja uporabljivosti. Zapravo, mnoga istraživanja pokazala su da će već i tri do pet sudionika detektirati čak i do 80% problema uporabljivosti. Ovo nije istraživanje i nije cilj izvući statističke podatke – već otkriti probleme uporabljivosti koje sami ne vidite. Bilo bi dobro da sudionici u testiranju budu reprezentativni korisnici vaše mrežne stranice. No, ako ne možete pronaći takve sudionike i dalje možete provesti testiranje, samo imajte na umu da sve vaše korisnike možda neće mučiti isti problemi kao i sudionike u testiranju. Sudionici mogu biti bilo tko: vaša obitelj, prijatelji, kolege…bilo tko tko nije sudjelovao u izradi mrežne stranice. Svakako bi bilo dobro zapisati demografske informacije sudionika te razinu njihove informacijske pismenosti, učestalost korištenja vaše mrežne stranice i sličnih kako biste kasnije mogli primijetiti je li to utjecalo na njihove komentare.
Primjerice, skupina sudionika mogla bi izgledati ovako:
| Sudionik | Stupanj obrazovanja | Zanimanje | Dob | Učestalost korištenja računala | Sati provedeni na internetu dnevno | Učestalost posjećivanja mrežnih stranica knjižnica |
| 1 | VSS | Arhitekt | 65 | svakodnevno | 3-4 | povremeno |
| 2 | SSS | Student | 23 | svakodnevno | 5 | povremeno |
| 3 | VSS | Student | 23 | svakodnevno | 6-8 | rijetko |
Pri tome treba uzeti u obzir da su sudionik 2 i 3 studenti u dvadesetima koji se često koriste internetom, a sudionik 1 arhitekt u šezdesetima koji se ne koristi internetom tako često. No, to ne znači da potrebe svih tih sudionika ne trebaju biti zadovoljene.
2. Sat vremena
Vremenski okvir u kojem provodite istraživanje može varirati u odnosu na broj zadanih zadataka i na vrijeme razgovora sa sudionicima, no ako, primjerice, zadate šest zadataka, velike su šanse da će ih svaki sudionik izvršiti unutar 15 minuta.
3. Računalo s pristupom internetu
Potrebno je imati računalo s pristupom internetu na kojem ćete otvoriti vašu mrežnu stranicu u nekom od web preglednika. Idealno bi bilo kada bi se test provodio na stolnom ili prijenosnom računalu s kojim je sudionik upoznat kako bi se eliminirala mogućnost da sudionik ima problema s opremom umjesto mrežnom stranicom. No, ako to nije moguće, potrebno je korisnicima dati nešto vremena da se upoznaju s računalom, mišom/trackpadom i tipkovnicom.
4. Nekoliko pripremljenih zadataka
Ovo je najvažniji dio testiranja, i potrebno ga je napraviti prije samog testiranja sa sudionicima. Razmislite o tome što je korisnicima najvažnije pronaći na mrežnoj stranici knjižnice. Primjerice, većinu korisnika moglo bi zanimati radno vrijeme, adresa, kontakt informacije, katalog i nadolazeća događanja. Na temelju toga formuliraju se zadaci:
- Pronađite radno vrijeme knjižnice.
- Pronađite adresu knjižnice.
- Pronađite kontakt informacije knjižnice.
- Pronađite cijenu članarine.
- Pronađite katalog knjižnice.
- Pronađite neki nadolazeći događaj knjižnice koji bi vas mogao interesirati.
5. Papir i kemijska olovka (ili još jedan laptop, mobitel, tablet…samo zapišite sve!)
Tijekom izvršavanja zadataka, moguć je idući scenarij. Sudioniku ste rekli da pronađu radno vrijeme knjižnice koje se nalazi pod „Vodič za korisnike“, a oni odu pod „Kontakt“ u glavnom izborniku. Pri tome komentira „jao, baš sam mislio da će to biti u ‘Kontakti’“. Zapišite to, dobro će vam doći kasnije! Ne samo radi vas, već i da možete prokomentirati što je rečeno s ostalim kolegama. Zapišite i ostale komentare koji možda nemaju veze sa zadacima, primjerice „uopće mi nije jasno je li ovo poveznica ili običan tekst“, „ova slika je prevelika, odvlači mi pažnju“ ili „ne znam zašto se ova stavka nalazi u izborniku“. Kako bi vam bilo lakše pratiti komentare sudionika, dobro je pripremiti ovakav (ili sličan) obrazac:
| Sudionik: | ||
| Zadatak | Vrijeme | Komentar |
| 1. Pronađite radno vrijeme knjižnice. | ||
| 2. Pronađite adresu knjižnice. | ||
| 3. Pronađite kontakt informacije knjižnice. | ||
| 4. Pronađite cijenu članarine za vas. | ||
| 5. Pronađite e-katalog knjižnice. | ||
| 6. Pronađite neki nadolazeći događaj knjižnice koji bi vas mogao interesirati. | ||
| Dodatni komentari: | ||
6. Štoperica
Sada prelazimo na opcionalne korake. Možete primijetiti da se u gore navedenoj tablici nalazi stupac „Vrijeme“. Možda bi vam se pokazalo od koristi da znate koliko je sudioniku trebalo da pronađu neku informaciju. Naravno, možete napraviti i subjektivnu procjenu, no ako želite, možete koristiti štopericu da utvrdite koliko je točno sudioniku trebalo. Počnite štopati vrijeme nakon što sudioniku zadate zadatak i prestanite nakon što je zadatak uspješno izvršen. Ovo vam također daje mogućnost da postavite vremenski rok na izvršenje zadatka. Primjerice, ako sudionik ne izvrši zadatak unutar dvije minute, zapisujete da jednostavno ne može brzo pronaći tu informaciju.
7. Snimač ekrana i zvuka
Ako želite imati mogućnost vratiti se na neki dio testiranja, dobro je snimati ekran i zvuk. Prije toga potrebno je dobiti pristanak sudionika da ih se snima i reći im da nećete koristiti njihove snimke za ništa osim u svrhu istraživanja uporabljivosti kojeg provodite. Već i samo snimanje zvuka (primjerice na mobitelu) olakšava vam testiranje u smislu da ne morate brinuti da zapišete svaku sitnicu koju sudionik izgovori, pa cijeli proces teče brže. Snimanje ekrana pružit će vam i mogućnost da vidite što je točno sudionik radio na ekranu za vrijeme testiranja. Postoje dobri programi otvorenog koda koji mogu poslužiti u ovu svrhu, primjerice OBS Studio.
Nakon što ste proveli testiranje, idući korak je napraviti popis problema kod korištenja vaše stranice (uporabljivosti) a koje je testiranje ukazalo, poredati ih po prioritetima te razmisliti o tome kako bi se ti problemi mogli riješiti. Prioritet su upravo informacije do kojih korisnici najčešće žele doći na vašim stranicama, kao što su radno vrijeme, adresa i kontakt informacije (telefon, adresa e-pošte). Primjerice:
| Problem | Rješenje |
| Sudionici ne mogu brzo pronaći radno vrijeme. | Radno vrijeme bi se trebalo navesti i u podnožje i u izbornik pod „Kontakt“. |
| Sudionicima se ne sviđa da im se na stranici nude događanja koja su bila prošli tjedan. | Stara događanja trebalo bi arhivirati. |
| Sudionici dugo traže katalog u izborniku. | Katalog bi trebalo posebno istaknuti. |
Možda nećete moći riješiti sve probleme uporabljivosti na koje naiđete odmah, no svakako je dobro biti ih svjestan. Primjerice, ti podaci mogli bi vam biti korisni prilikom sljedećeg redizajna stranice. Jednako tako, možda ovom metodom niste otkrili sve probleme uporabljivosti na mrežnoj stranici vaše knjižnice, no svaki problem kojeg ste otkrili i riješili olakšat će korištenje stranice onima koji su najvažniji – vašim korisnicima.
O autorici
Eva Trstenjak studentica je diplomskog studija Informacijskih znanosti i Anglistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Suradnica je na projektu Središnji sustav za narodne knjižnice. Područje profesionalnog interesa uključuje digitalne tehnologije i njihovu primjenu u informacijskim ustanovama. 2019. godine obranila je završni rad na temu uporabljivosti mrežnih stranica narodnih knjižnica u Hrvatskoj.