Književni susret s Alminom Kaplanom
Pozivamo sve zainteresirane na Književni susret s Alminom Kaplanom u Narodnoj knjižnici Ploče.
Susret će se održati u ponedjeljak, 16. svibnja 2022. godine s početkom u 19:30 sati. Razgovor s autorom vodit će Dejana Knežić Primorac, prof.
Almin Kaplan rođen je u Mostaru 1985. godine. Piše poeziju i prozu. Urednik je portala za književnost i kulturu Strane. Član je PEN Centra Bosne i Hercegovine. Autor je zbirki poezije „Biberove kćeri“ (2008.), „Čekajući koncert roga“ (2012.), „Ospice“ (roman u stihovima, 2014.), „Mostarska zbirka“ (2017.) i „Bukara“ (2017.) te romana „Trganje“ (2017.), „Meho“ (2019.) i Dubravske priče (2020.). Dobitnik je više književnih nagrada, između ostalih nagrade Ratkovićevih večeri poezije, Mak Dizdar i Zija Dizdarević. Živi u selu Pješivac-Greda kod Stoca. (preuzeto sa stranice Moderna vremena).
“Mostarska zbirka” naslovom se referira na jednu pjesničku knjigu objavljenu prije više od trideset godina, zove se Sarajevska zbirka, a njezin je autor Abdulah Sidran. Ove su dvije zbirke prilično različite, jedina je referencijalna točka grad: ono što je Sidranu Sarajevo, to je Kaplanu Mostar. Sidranovo Sarajevo je grad prošlosti, a Kaplanov Mostar je ovaj sadašnji, ovaj od danas. Na neki lijep i gospodstven način, Mostarska zbirka polemična je u odnosu na Sidranovu knjigu, kao dijalog dva vremena, prošlosti i sadašnjosti.
Kaplan spada u vrlo rijetku vrstu pisaca s izrazito prepoznatljivim pjesničkim glasom, kojeg su svjesni i kojeg slijede. Naime, veliki je broj pjesnika u svijetu (čak i izvrsnih!) koji nemaju punu svijest o svome glasu i zbog toga često prelaze iz jednog registra u drugi, iz onog koji im je prirodan u neki drugi koji im je stran, pa zbog tog tada izgledaju lažno ili neprirodno. Almin Kaplan je izrazito svoj!
Ja koji pamtim ono vrijeme, sjećam se da je objavljivanje Sidranove Sarajevske zbirke bilo važan događaj u državi koje više nema, ali i u epohi koja je pokazivala znatno veću naklonost prema književnosti. Jednako tako – možda i više! – objavljivanje knjige Mostarska zbirka prvorazredni je kulturni događaj.”
Semezdin Mehmedinović (preuzeto sa stranice izdavača)
Materijalni svijet romana, s Mehom kao glavnim likom, svijet je poslijeratne svakodnevnice muslimanskih povratnika na Dubravskoj visoravni između Stoca i Čapljine. Tu iz pozadine, naravno, djeluju i sjećanja na rat i progonstvo. Meho uzgaja breskve i paprike, sam ih vozi u Čapljinu i prodaje, tako hrani obitelj. Biva uvučen i u društvene rituale, u vjersko-politički život — sa svim milim i nemilim čudima domaće tranzicije u malome selu na hercegovačkoj visoravni. Ne osjećajući ništa od toga istinski svojim, sve će to Meho iskusiti, istrpjeti, lojalno i šutke, samo mnogo i nemirno pušeći. Njegovi trenuci miline prizori su snježne Kanade s vukovima na TV kanalu Animal Planet. („Znao je Meho, negdje duboko u sebi, da nije čovjek za ovoga svijeta. I da je Kanada njegov komad Dženneta.“)
Na kraju Mehina hoda po mukama u njemu se učvršćuje spasonosna misao, poput izbavljenja: „breskva i paprika ne mogu čekati“; u skladu s tim on će se povući iz svega, i zna: „kad ga ponovo prestanu primjećivati“ sve će biti dobro.
Ivan Lovrenović (preuzeto sa stranice izdavača)
Nakon romana Meho, koji je dobio sjajne kritike i izazvao veliku pozornost u regiji, Kaplan se javlja s pričama koje predstavljaju svojevrsno proširenje tog romana, smještene su u isti prostor i bave se istim ljudima, na podjednako virtuozan način.
U pričama Almina Kaplana iznenadni mikrodogađaj načas naruši monotoniju i ogoljenu „običnost“ seoske svakodnevice u poratnoj i postlogorskoj Hercegovini. To nikad ne preraste u potres koji ruši zidove, nego se samo nakratko otvori pukotina kroz koju možemo nazrijeti pulsiranje punokrvnih drama i teških emocija, najdubljih strahova i prigušenog trpljenja. Kroz koju možemo osjetiti otkucaje paklenog stroja ugrađenog u temelje našeg svijeta. Tradicionalna potmulost i zloslutnost zasnovana na iskustvu, izmiješane s vjerom i praznovjerjem, u srži su Kaplanova književnog interesa, a iz tog interesa izrastao je autentični umjetnički glas koji – kao što je obično slučaj s autentičnim glasovima – uvelike nadilazi granice našeg jezika, našeg prostora i vremena.
Ivica Đikić (preuzeto sa stranice izdavača)
Predstavljanje knjiga fra Vjeke Vrčića – Udruga “Kap” Imotski
U sklopu Ljetnog programa događanja u Narodnoj knjižnici Ploče, udruga “Kap” Imotski predstavit će knjige “Neretvanske župe” i “Iz putne bilježnice” fra Vjeke Vrčića koji je služio u brojnim župama Imotskog, Vrgorca i Metkovića. Knjige će predstaviti Vedran Vrčić, predsjednik udruge „Kap“ Imotski.
Životopis fra Vjeke Vrčića:
Franjevačku gimnaziju završio je u Sinju, a teologiju u Makarskoj. Zaređen je za svećenika u Splitu 1938. godine. Kroz 77 godina svećeničkog staža službovao je u brojim župama imotskoga, vrgoračkoga i metkovskoga kraja: u Sinju kao prefekt sjemeništa (1938.-1939.) i profesor na gimnaziji (1939.-1945.), u Metkoviću kao župnik i dekan (1945.-1958.), u Runovićima kao župnik (1958.-1959.), u Igranama / Drašnicama kao župnik (1959.-1961.), u Imotskom kao gvardijan, župnik i dekan (1961.-1967.), te u Vrgorcu kao župnik i dekan (1967.-1982.), a nakon toga do smrti kao ispovjednik u Imotskom. Utemeljio je Franjevački muzej u Imotskom.
Književni susret s Juricom Pavičićem
Mjesec hrvatske knjige 2020. započinjemo književnim susretom s piscem, kolumnistom i filmskim kritičarom Juricom Pavičićem. Povod susreta je promocija njegove najnovije knjige, “Prometejev sin”, koja je iz tiska izašla u kolovozu ove godine. Osim o tom, najnovijem Pavičićevom romanu, razgovarat će se i o zbirci eseja “Knjiga o jugu” te zbirci izabranih priča “Skupljač zmija”.
Književni susret održat će se u prostoru Doma kulture Ploče, u četvrtak, 15. 10. s početkom u 19 sati.
Ukratko o knjigama
Prometejev sin:
Gorki Šain predstavnik je velike nekretninske firme koja kupuje zemljište u Dalmaciji za turističke investicije. Šain dolazi na Škoj – dalmatinski otok – raditi svoj posao. Ali, Škoj za Šaina nije bilo koji otok. To je otok s kojeg vuče podrijetlo i na kojem je njegov otac kao partizan u 2. svjetskom ratu pokrenuo ustanak.
Šainov dolazak uzburkat će uspavanu zajednicu, a na površinu će izići potisnute aveti prošlosti…
Skupljač zmija:
“Skupljač zmija” izbor je trinaest najboljih priča Jurice Pavičića napisanih u razdoblju od 2001. do 2013. U izboru je i priča “Patrola na cesti” po kojoj je snimljena petodijelna TV serije u režiji Zvonimira Jurića, kao i priča “Četvrti kralj” koja će uskoro dobiti filmsku ekranizaciju. Priče uključene u ovu zbirku prevedene su i izdane na njemačkom i talijanskom. Zbirka sadrži i pogovor romanopisca Dragana Velikića, a na naslovnici je fotografija splitskog fotografa Rina Efendića.
Knjiga o jugu:
“Knjiga o jugu” zbirka je 23 eseja koja se bave europskim jugom, srednjeeuropskim jugom i hrvatskim jugom – Dalmacijom. Tekstovi knjige bave se temama svakodnevice Jadrana 20. stoljeća, od gastarbajtera preko vikendica do jadranske magistrale i bure. Knjiga tematizira industrijsku povijest Dalmacije, kao i ulogu turizma na današnjem Mediteranu. Tekstovi knige posvećeni su i nekim važnim figurama dalmatinskog 20. stoljeća, poput Dike Marjanović Radice i Tomislava Ivića.
O autoru:
Rođen je 1965. u Splitu, gdje je završio i srednju školu. Diplomirao povijesti i svjetsku književnost na Sveučilištu u Zagrebu. Od 1990. trajno živi u Splitu i radi kao filmski kritičar i kolumnist različitih novina (“Slobodna Dalmacija”, “Vijenac”, “Zarez”, “Nedjeljna Dalmacija”, “Jutarnji list”…). Dobitnik je najznačajnijih hrvatskih priznanja za novinarstvo i filmsku kritiku. U svom radu, kako novinarskom, tako i književnom, Pavičić istražuje socijalne teme, sudbinu i odnos pojedinca i društva u tranziciji. Više o autoru i bibliografiji možete pročitati OVDJE.
Gostovanje Krešimira Mišaka
Pozivamo sve zainteresirane na predstavljanje knjige Krešimira Mišaka “Smrt transhumanizmu, sloboda narodu”. Promocija će se održati u srijedu, 8. srpnja 2020. s početkom u 20 sati. Kako bi ispoštovali sve epidemiološke mjere koje su na snazi, događaj je organiziran na otvorenom prostoru Doma kulture.
Sažetak knjige (preuzet sa stranice izdavača)
U sljedećih deset godina svijet će se promijeniti kao nikad u znanoj povijesti. Pretjerano je riječ koja je odavno prestala biti pretjerana, pa nije pretjerano reći da će u budućnosti nastati dvije ljudske rase: digitalna i analogna. Obje će biti tek nastavak trendova koji su već u punom zamahu. Digitalizacija svijeta nezadrživo vodi prema učitavanju ljudi u cloud, kojega već najavljuju najistaknutiji transhumanisti, i to unutar nekoliko desetljeća od sada. S druge strane, sve veće razumijevanje posljedica suvremenih trendova kod značajne manjine stvara odluku da im se to ne dogodi. Danas je još moguć suživot, primjerice, nekoga tko koristi sve tehnološke prednosti pametnih telefona i nekoga tko ih drži na najmanjoj mogućoj razini, ali u trenutku kad se većini nametne neki novi standard (recimo, ugradnja čipa bez kojega neće biti moguće ući niti u tvrtku u kojoj rade ili u vlastiti dom, ili će biti nemoguće plaćati u dućanu bez čipa, ili kupiti bilo kakav frižider ili čak automobil, osim pametnog, vođenog kroz promet kompleksnim umjetnim inteligencijama, ili standard postane sveopća ovisnost o informacijama s Googlea na kojeg će se spajati bežičnim putom kroz čip u mozgu…) bit će sve teže ostati analognim čovjekom. Zašto bi to uopće bilo mudro učiniti, tema je ove knjige. Tema o kojoj je riječ jest i medicinska i ekonomska i znanstvena i računalna i etička i filozofska i duhovna, ali prije svega riječ je o sreći i ispunjenosti čovjeka.
O autoru
Krešimir Mišak široj je publici ostao poznat kao voditelj poznate hrvatske emisije “Na rubu znanosti”. Pored toga što je televizijski voditelj, Mišak je pokazao da ima veliki talent za glazbu, a dokazao se i kao pisac znanstveno fantastičnih knjiga i članaka…
Autoimuni nutrivor – priručnik i kuharica bez alergena
Nastavljamo s događanjima u Mjesecu hrvatske knjige 2019. predstavljanjem knjige “Autoimuni nutrivor – Priručnik i kuharica bez alergena”, autorica Ivane Zovak i Petre Krolo, u četvrtak, 24. listopada s početkom u 19 sati.
O KNJIZI:
“Autoimuni nutrivor – Priručnik i kuharica bez alergena” prva je knjiga na hrvatskom jeziku koja pokriva tematiku povezanosti prehrane i autoimunih bolesti.
Napisana je iz potrebe kako bi spoznaje o novom pristupu liječenja autoimunih bolesti bile dostupne na hrvatskom jeziku. Informacije su temeljene na više provjerenih izvora (Sarah Ballantyne, Terry Wahls, Mickey Trescotti Angie Alt i drugi), istraživanja i osobnom pozitivnom iskustvu dviju autorica.
Ovaj izuzetan priručnik, vodič i kuharica namijenjen je svima koji:
_ imaju autoimune bolesti;
_ traže recepte bez alergena – glutena, žitarica, pseudožitarica, mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, orašastih plodova, mahunarki i sjemenki;
_ imaju probavne smetnje poput napuhnutosti, zatvora ili mekane stolice, grčeva, bolova, plinova;
_ žele kuhati po paleo principima;
_ imaju nepovezane zdravstvene simptome i žele vidjeti ima li hrana veze s tim;
_ žele pouzdan način za utvrđivanje intolerancija;
_ žele naći optimalnu prehranu po vlastitoj mjeri.
U teorijskom dijelu knjige obrađene su teme:
_ autoimune bolesti, propusna crijeva i hrana koja ih uzrokuje;
_ vrste eliminacijskih prehrana (AIP, Wahls, Gaps, Low-fodmap);
_ testovi intolerancije i znakovi intolerancije na hranu;
_ faze promjene prehrane, dnevnik prehrane, reintrodukcija namirnica, eksperiment n=1;
_ mozak, trudnoća i dojenje, djeca na AIP-u;
_ ugljikohidrati, suplementiranje, iznutrice, kosti, želatina i kolagen;
_ laktofermentirana hrana, namakanje i klijanje;
_ goitrogeno povrće, samoniklo jestivo bilje, jestivo cvijeće;
_ masti, šećeri, sol, začini, eterična ulja pri kuhanju;
_ održivost, nabava namirnica, čitanje deklaracija;
_ organizacija kuhinje, posuđa i kuhanja, kuhanje na niskim temperaturama;
_ AIP na budžetu i putovanju.
U drugom dijelu knjige je 220 recepata bez alergena uz koje ćete imati pune tanjure domaće kuhane hrane. Podijeljeni su u kategorije: napitci, juhe, salate, povrće, perad i crveno meso, iznutrice, riba i morski plodovi, deserti, prilozi, #reintro.
Dr. Terry Wahls, koja se i sama promjenom prehrane izliječila od multiple skleroze, te svojim knjigama i nastupima inspirirala cijeli svijet kaže: “Kada imate dijagnozu autoimune bolesti, moć da preokrenete svoj život ne leži u rukama liječnika, ljekarnika, niti u bočici tableta, nego u vašim vlastitim rukama. To zvuči zastrašujuće, ali je u isti tren nevjerojatno osnažujuće.” A mi nadodajemo: U vremenu dostupnosti informacija, neznanje više ne može biti isprika. Vrijeme je za preuzimanje odgovornosti. Informirani proaktivan pacijent – pacijent je novog doba.
Nutrivor_ osoba koja jede nutritivno bogate namirnice i razumije utjecaj nutrijenata (vitamina, minerala, esencijalnih masnih kiselina, aminokiselina i mikronutrijenata) na zdravlje i prevenciju bolesti.