Narodna knjižnica Ploče

Noviteti

Noviteti za mlade

Noviteti za djecu

Napisao

Tamo gdje duga dobiva boju – putovanje Latinskom Amerikom

Četvrtak, 5. ožujka 2026. godine u 19:00 sati

Narodna knjižnica Ploče poziva vas na Predavanje „Tamo gdje duga dobiva boju – putovanje Latinskom Amerikom“ koje je inspirirano zbirkom kratkih priča nastalom na tromjesečnom putovanju kroz Meksiko, Gvatemalu, Nikaragvu, Kostariku i Kolumbiju.

Na predavanju ćete imati priliku čuti o staroj civilizaciji Maja i drevnom gradu Tikalu, o pješačenju planinama Cuchumatanes, te o malom gradiću Todos Santosu, gdje se stanovnici još uvijek odijevaju u tradicionalnu narodnu nošnju. Govorit ćemo o bogatoj povijesti Gvatemale i posljedicama koje je 36-godišnji rat ostavio na stanovništvo, a posebno na žene. Saznat ćemo više o rivalstvu nikaragvanskih gradova, Leonu i Granadi.
Predavanje je obogaćeno kvalitetnim fotografijama koje će vam izbliza dočarati eruptirajući Fuego promatran s obližnjeg vulkana Acatenango. Penjat ćemo se i na Cerro Negro, vulkan poznat po spuštanju niz njegovu padinu na drvenoj dasci.
Čitanjem kratkih ulomaka iz priča oživjet ćemo glasove lokalnog stanovništva, nastojeći prenijeti njihovu kulturu i način života te se, barem na kratko, transportirati u egzotične i kompleksne gradove Srednje Amerike.

Martina Divić (1993.) odrasla je u Drveniku kraj Makarske. Diplomirala je pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija odlazi u Afriku, a iz zapisa s tog putovanja nastaje njezina prva knjiga Ne postoji sutra u Atru, koja je osvojila nagradu Dijana Klarić za najbolji putopis 2022. godine.

Na temelju zapisa s putovanja Srednjom i Južnom Amerikom nastaje njezina druga knjiga Tamo gdje duga dobiva boju. Priče su joj objavljene u zbornicima, te na različitim regionalnim i domaćim portalima. Pisala je kolumnu za portal MissMama, scenarij za animirani film, a povremeno piše i poeziju.

Odnedavno drži radionice pisanja kratke priče u Zagrebu i online, što je posebno veseli. Slobodno vrijeme provodi u društvu svog živahnog sina Tome.

Napisao

Kreativna kamišibaj radionica „Šuma Striborova“

 

Draga djeco,

Narodna knjižnica Ploče poziva vas na kreativnu kamišibaj radionicu „Šuma Striborova“ koje će se održati u četvrtak , 5. 2. u 17:30 sati.

Radionica je namijenjena za djecu  od 7 do 10 godina, broj sudionika je ograničen, a prijave su obavezne na br. telefona: 020 676 393 ili info pultu knjižnice.

Voditeljica radionice: Jasmina Aleksandra Ž., pripovjedačica i dramska pedagoginja koja piše za djecu

Kreativna kamišibaj radionica „Šuma Striborova“ inspirirana je čarobnim svijetom poznate bajke našeg „hrvatskog Andersena“, Ivane Brlić-Mažuranić.

Radionica započinje interaktivnim pripovijedanjem u kamišibaj tehnici (papirnato kazalište), u kojem se djecu, nizom ilustracija umjetnice Mije Čulić, uvodi u svijet Malika Tintilinića i mudrog Stribora.

Djeca će od voditeljice saznati kako je nastala bajka, kako je živjela Ivana Brlić-Mažuranić, zašto je nazivamo hrvatskim Andersenom te tko je bio popularniji – ona ili njezin djed.

Nakon priče slijede vođena fantazija, dramske tehnike i vježbe kroz koje ćemo raditi na karakterizaciji likova i oživljavanju odabranih scena iz bajke. Radionicu ćemo završiti u plesnom tonu.

Cilj radionice je razvijati ljubav prema knjizi, čitanju i pripovijedanju, upoznati djecu s Ivanom i njezinim bajkovitim svijetom, poticati kulturu govorenja i slušanja te dramski izraz, a nadasve vještine druženja, suradnje i zajedničkog veselja.

O voditeljici:

Jasmina Aleksandra Žiljak – pripovjedačica, dramska pedagoginja i edukatorica komunikacijskih vještina. Piše priče za djecu i poeziju za sve generacije. Vjeruje da priče mogu mijenjati svijet jer nas povezuju, donose ljepotu i podsjećaju na dobrotu.

Diplomirana učiteljica i svoje programe vodi uživo i online (individualno i u manjim grupama).

Predavačica i mentorica na Prvom hrvatskom studiju pripovijedanja. Kroz bajke, kamišibaj i dramski odgoj pomaže djeci, mladima i odraslima da razviju maštu, kreativnost i komunikacijsku kulturu. Priče nas uče kako biti bliži jedni drugima, hrabriji i sretniji.

Sedam godina je radila kao glumica i voditeljica dramskog studija u Gradskom kazalištu mladih Split i Kazalištu PlayDrama, a iskustvo je stjecala i kao učiteljica, odgojiteljica te voditeljica brojnih radionica i programa. Više od petnaest godina nastupa na festivalima pripovijedanja i održava radionice u vrtićima, školama, knjižnicama i centrima za kulturu.

Obožava kamišibaj – japansko papirnato kazalište – koje uvijek iznova oduševljava djecu i odrasle. Ljubav prema pričama prenijeli su joj roditelji, posebno mama koja je svake večeri pričala bajke za laku noć. Njezin glas i zagrljaj bili su njena prva škola pripovijedanja.

Za svoj rad primila je nagrade i priznanja, među njima i Prvu nagradu za najljepšu bajku „BojaNovo putovanje“ (Sarajevo, 2019.) te priznanje za ženu godine grada Splita. I dalje vjeruje da dobra priča može dotaknuti srce, osnažiti zajedništvo i donijeti miran san – djeci i odraslima.

Napisao

Mjesec hrvatske knjige 2025.: Odabrali knjižničari

U svijetu prepunom kratkih vijesti i brzih pretraživanja, u kojemu informacije putuju brže nego ikada, a buka i žurba bliski su pratioci ljudske svakodnevnice, još uvijek postoje mjesta gdje se misao smije zadržati i rasti. Utočišta u kojima se može zastati, pitati, tražiti, listati, saznavati, družiti, povezivati, zabavljati, a ponekad tek – biti

Mjesta učenja novih slova, ali i starih znanja. Kutci u kojima istražujemo, otkrivamo, spoznajemo. Lokacije kojima se vraćamo i onda kada lutamo. To su knjižnice – one u kojima ideje žive, zajednička dobra koja nas iznova podsjećaju da znanje nije luksuz, već mora biti dostupno svima, i da čitanje ne mora biti samo bijeg već i povratak sebi i svijetu…

Ali što je knjižnica bez knjižničara? Možemo li zamisliti prostor ispunjen knjigama bez onih koji tim knjigama daju život, a prostoru smisao? Onih koji znanje čuvaju, ali ga i nesebično dijele. Onih koji tihe i zatvorene riznice znanja pretvaraju u živa kulturna i društvena središta, mjesta susreta i otkrića koja dobrodošlicu pružaju – svima. Knjižničar danas nije samo čuvar knjiga, već i onaj koji osluškuje, usmjerava i pomaže. Neprestano uči i stvara, njeguje tradiciju istovremeno se prilagođavajući novim tehnologijama, razvija informacijske vještine, promiče ljepotu čitanja, povezuje generacije i spaja naizgled nespojive svjetove… Baš poput renesansnog čovjeka, otvorenog, obrazovanog i znatiželjnog pojedinca, koji neumorno traga za novim horizontima i povezuje različita znanja, i suvremeni knjižničar nosi duh tog pomalo zaboravljenog, ali i dalje živog ideala svestranosti.

I zato ovaj Mjesec hrvatske knjige posvećujemo onima koji čine srce svake knjižnice, onima koji nisu samo stručnjaci za knjige i čitanje, nego stvaratelji okruženja u kojem znanje raste, kultura se stvara i umnaža, a različitosti nalaze prostor za uvažavajući dijalog i toleranciju. Ova je manifestacija prilika da istaknemo često manje primjetnu, a izuzetno važnu ulogu knjižničara, ali i da se zapitamo kako ostati vjeran humanističkim idealima u svijetu koji sve više oblikuju digitalne tehnologije.

U ovoj se godini obilježavaju i tri značajne obljetnice – 550. obljetnica rođenja talijanskog homo universalisa Michelangela Buonarottija, 120. godišnjica rođenja međunarodno priznate hrvatske knjižničarke Eve Verone i 85. godišnjica osnutka Hrvatskoga knjižničarskog društva.

Kroz knjige, susrete, čitanja i razgovore, uz slogan Odabrali knjižničari, otkrit ćemo vam naš svijet, složenost i čaroliju našeg rada, raznolikost i bogatstvo knjižnica u kojima djelujemo, slojevitost naših uloga i područja interesa, posebnost i snagu naše profesije.

(tekst preuzet sa stranica manifestacije MHK)

 
 

MJESEC HRVATSKE KNJIGE 2025.

(15. listopada – 15. studenog)

PROGRAM NARODNE KNJIŽNICE PLOČE

Akcije (traju tijekom cijelog MHK):

  • I ja želim biti član knjižnice! – besplatan upis za sve učenike od 1. do 8. razreda
  • Sad je vrijeme da vratiš knjigu! – vraćanje zaboravljenih knjiga bez naplate zakasnine     
    16. 10. | četvrtak | 19:00 h
    Putopisno predavanje ˝Svijet kroz moj objektiv˝ – Jurice Galića Juke, fotografa, putopisca i svjetskog putnik
    17. 10. | petak |18:00 h
    ˝Pripovijedanje uz violinu˝ – profesorica violine i pripovjedačice Marina Đorđević – za djecu od 4 do 11 godina
    20. 10. | ponedjeljak | 19:00 h
    ˝Hrvatski jezik u godini 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva˝ – predavanje za odrasle dr. sc. Domagoja Vidovića 
    27. 10. | ponedjeljak | 17:30 h
    ˝Kako je Flegmarin postao kapetan˝ –     predstavljanje romana i književni susret učenika viših razreda osnovne škole (prema dogovoru) s autoricom Magdalenom Mrčelom 
    28. 10. | utorak | 18:00 h
    ˝Doktor Oliver i šumske životinje˝ – predstavljenje slikovnice, pričaonica i druženje s autorom Mirom Morovićem – za djecu od 5 do 11 godina
    29. 10. | utorak | 10:30 h
    Odgojne skupine Lađari i Gusari iz Dječjeg vrtića Komin izvest će predstavu ˝Zrno pšenice˝. Odgojiteljice Željana Radonić i Maja Medak 
    4. 11. | utorak | 18:00 h
    ˝Umišljena bubamara˝ – predstavljanje slikovnice, pričaonica i kreativna radionica s autoricom Milenom Jukić Bandić – za djecu od 5 do 11 godina
    7. 11. | petak | 19:00 h
    ˝Umjetna inteligencija za svakog: kako AI oblikuje igre, knjige i učenje˝ – predavanje Živke Krstića, podatkovnog znanstvenika i poduzetnika
    11. 11. | utorak | 17:00 h˝Put do knjige˝ – radionicu za djecu od 2 do 3 godine – voditeljica radionice Božena Delaš, lutkarski pedagog
    12. 11. | srijeda | 18:00 h
    Poetsko-glazbena večer ˝Tin – glas vječne samoće˝ – profesori i učenici SŠ fra A. K. Miošića Ploče 
    13. 11. | četvrtak | 19:00 h
    Predstavljanje knjige ˝Mala knjiga za veliki život˝ – autorice  Anđe Marić, glazbenice i motivatorice

 

Napisao

📚 Noć knjige 2025. u Narodnoj knjižnici Ploče

Dragi prijatelji knjige,

pred nama je četrnaesta Noć knjige koju organiziramo u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dana hrvatske knjige (22. travnja) kako bismo zajedničkim snagama pozornost skrenuli na knjigu i čitanje, njihovu vrijednost i značenje za pojedinca i svijet. Više na: Noć knjige

Pozivamo vas da nam se pridružite u čaroliji riječi i svjetla povodom Noći knjige 2025. godine, u sklopu koje smo pripremili dva zanimljiva programa za djecu i odrasle!

✨ 23. travnja u 19:30 sati
🎭 “U mraku knjige žive”
Za djecu od 8 do 12 godina pripremili smo posebnu večer prepunu mašte, priče i sjena. Riječ je o interaktivnom događanju s elementima teatra sjena pod vodstvom Božene Delaš, lutkarskog pedagoga. Djeca će imati priliku doživjeti knjige na drugačiji način – kroz svjetlo, tamu i dramatizaciju priča.

📖 24. travnja u 19:00 sati
🖋️ Gostovanje književnika Drage Glamuzine
Odraslu publiku očekuje susret s jednim od najznačajnijih suvremenih hrvatskih književnika i urednika. Drago Glamuzina predstavit će svoje prozne i pjesničke uratke te podijeliti svoja razmišljanja o pisanju, poeziji i izdavaštvu. Pridružite nam se na večeri književne inspiracije!

Noć knjige 2025. organiziramo u sklopu projekta Kultura 365 koji je financiran sredstvima donacijskog natječaja „ Ploče i Luka ZAjedno – za ljepši i bolji grad“.

Drago Glamuzina

Rođen 1967. godine u Vrgorcu. Diplomirao komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio kao lektor, redaktor i novinar u dnevnom listu Vjesnik (1995-1997) te redaktor i zamjenik glavnog urednika u news magazinu Nacional (1997-2003). Od 2003. do 2011. glavni je urednik u izdavačkoj kući Profil, a od 2011. glavni urednik u izdavačkoj kući VBZ. Kao urednik dosad je potpisao više od 200 naslova. Bio je pokretač i programski direktor Zagrebačkog sajma knjiga, a sad je programski direktor Književnog festivala Vrisak. Živi u Zagrebu.

Objavio: Mesari (pjesme, 2001), Tri (roman, 2008), Je li to sve (pjesme, 2009), Sami u toj šumi (pjesame, s fotografijama Stanka Abadžića, 2011), Everest (pjesme, 2016), Drugi zakon termodinamike (roman, 2021) te Noćni portir (roman, 2024.).

Za Mesare je dobio nagradu Vladimir Nazor za knjigu godine i Kvirinovu nagradu za najbolju knjigu pjesama autora do 35 godina. Zbirka pjesama Mesari prevedena je na njemački (Wieser Verlag, 2008), makedonski (Makedonska reč, 2004) i slovenski jezik (Litera, 2001), a u Srbiji je objavljena 2009. godine. Zbirke Je li to sve i Everest objavljene su na makedonskom jeziku (Makedonska reč, 2010. i 2016.) i slovenskom (Apokalipsa, 2018). Za roman Tri dobio je nagradu tportala za najbolji roman godine. Osim u Hrvatskoj Tri je dosad objavljen u Srbiji (Rende, 2009), Makedoniji (Makedonska reč, 2009), Sloveniji (Beletrina, 2013) i Bugarskoj (Hermes, 2019).

 

Izjava o pristupačnosti

Promjena veličine fonta
Accessibility by WAH