Jeste li pogledali film “Sati” sa Meryl Streep, Julianne Moore i Oscarom nagrađenom za ulogu Virginije Woolf – Nicole Kidman?
Ako niste, imate moje tople preporuke.
Bilo bi prigodno danas pogledati taj film, jer je upravo na današnji dan, glavni lik u filmu i jedinstvena žena u stvarnom životu, Virginia Woolf počinila samoubojstvo tako što je kamenjem natrpanih džepova ušetala u rijeku Ouse.
“Ne postoje vrata, brava, lokot, koji se mogu postaviti na slobodu mog uma.”
Virginia Woolf
Pa evo malo više o Virginiji:
Virginia Woolf, engleska spisateljica, rođena je 1882. godine, a umrla je na današnji dan 28. ožujka 1941. godine Počela je pisati još kao mlada djevojka, a svoju prvu novelu The Voyage Out napisala je 1915. godine Napisala je klasike modernizma u koje svrstavamo njena djela Mrs. Dalloway, To the Lighthouse i Orlando.
Osnivačica je feminističke književne kritike, a prva djela koja je napisala na tu temu su A Room of One’s Own i Three Guineas. Počinila je samoubojstvo utapanjem u rijeci Ouse kada je imala 59 godina.
Kao djevojčica, Virginia je bila vrlo znatiželjna i zaigrana. Započela je i obiteljske novine Hyde Park Gate News kako bi dokumentirala zanimljive obiteljske anegdote. Ono što je ostavilo velik utjecaj na njeno zdravlje je iznenadna smrt njezine majke kada je ona imala samo 13 godina, a tada je doživjela svoj prvi mentalni slom.
Virginia je, unatoč svemu, nastavila svoje učenje njemačkog, grčkog i latinskog na Ladies’ Department of King’s College London. Tu je, tijekom školovanja, dobila i prve informacije o feminizmu. 1904. godine umro joj je otac, što ju ponovno dovelo do emocionalnog sloma te je nakon toga smještena u institucije kako bi dobila pomoć, ali na vrlo kratko vrijeme.
Godine 1929. objavila je feministički esej “A Room of One’s Own” koji je bio baziran na predavanjima koje je održavala na fakultetu, a radilo se o ispitivanju uloge žena u književnosti. Iako joj je pala popularnost nakon Drugog svjetskog rata, s novim generacijama, a posebno za vrijeme feminističkog pokreta 1970. godine, njena djela su dobila savim novo značenje.
*Detalji iz života koje možda niste znali*
S Drugim svjetskim ratom u Virginiji se pojavljuje sve veći strah od mogućih posljedica nacističke okupacije Velike Britanije, posebice zato što joj je muž židovskih korijena – oboje su se plašili što bi mu se moglo dogoditi ako dođe do kakve okupacije. Zbog toga su sklopili pakt suicida – obećavajući si tako zajedničku smrt bude li potrebe. Srećom, planovi im se nisu obistinili, no svjetsko ratno stanje uznemiravalo ju je, što je kasnije imalo kobnih posljedica po njezin život.
Prijatelji i poznanici iz djetinjstva opisivali su je kao zastrašujuću pojavu. U jednu su joj se ruku divili, a u drugu je se bojali. Nosila bi slamnati šešir koji bi djecu asocirao na vještičarenje te su bili uvjereni da može bacati kletve.
Budući da se većinu života borila s mentalnim bolestima, u njezino liječenje bili su uključeni razni doktori, no samo je jedan zbog svoje nesposobnosti završio kao lik u jednom od njezinih djela, točnije u djelu Gospođa Dalloway. Doktor koji ju je u to vrijeme liječio podlegao je populariziranoj teoriji kako bakterije na korijenu zuba uzrokuju mentalne bolesti te je dao izvaditi joj čak 3 zuba, zbog čega je morala nositi protezu.
Kao poprilično nekonvencionalna žena svojeg vremena, bez obrazovanja u području vođenja doma, odlučila se upisati u školu kuhanja kako bi se ostvarila u tom pogledu. No, na kraju je odustala nakon što joj je vjenčani prsten završio ispečen u jednom od jela koje je spremala.
Smatrala je kako njezina sestra slikarica, stojeći dok slika, teže radi od nje koja sjedi i piše pa je Wolf odlučila izbrisati nejednakost iz ovog slučaja i stajati dok piše svoja djela. A svojem je pisanju pristupala kao i Vanessa svojim slikama – ponekad je potrebno udaljiti se i diviti se svojem djelu.
Tijekom života Virginija je redovito pisala dnevnike. Ozbiljnije se toga primila s 33 godine te je do svojeg tragičnog kraja rukom ispunila njih 26, koje je posthumno dao objaviti njezin muž Leonard.
Prije nego što je okončala svoj život napisala je posljednje poruke mužu i sestri u kojima tvrdi da ako ju je itko mogao spasiti to je bio upravo njezin muž, no da je njezina depresija prejaka da se s njom bore. Sestru je molila da pomogne preboljeti mu takav tužan rastanak. Virginijino tijelo nisu mogli pronaći nekoliko tjedana od samoubojstva.
*Virginia Woolf danas*
Danas je Woolf sastavni dio kulture, osobito za feministički pokret te njegov drugi val u kojem je njezin izričaj postao iznimno važan i cijenjen. Osim statusa ikone među feminističkim krugovima te, dakako književnim, njezino lik i djelo nalazi svoje mjesto u pop-kulturi kroz koju živi.
Od filmova, pjesama te bendova nazvanih po njoj potrebno je izdvojiti Tko se boji Virginije Woolf iz 1966. za koji je Elizabeth Taylor dobila nagradu Oscar. S druge strane, neizbježna je priča koja prati nju i još dvije žene povezane njezinim romanom Gospođa Dalloway. Glumačka ekipa filma Sati iz 2002. godine sastojala se od velikih imena među kojima su Meryl Streep, Julianne Moore te Nicole Kidman koja je također dobila nagradu Oscar za ovaj film.
Po njoj je nazvan i britanski metal bend iz 80-ih za čiji je prvi album producent bio Roger Taylor iz grupe Queen, a bubnjar sin velikog Johna Bonhama koji je do svoje tragične smrti svirao za Led Zeppelin.
Čak je i vrtić za pse u Portlandu nazvan po njoj – Virginia Woolf Dog Day Care.
Inačice imena ove velike umjetnice i aktivistice korištene su u razne svrhe, no jedno je jasno – legende žive vječno kroz svoje stvaralaštvo.
*Izvor: studentski.hr
