Gradska knjižnica Opuzen

“A reader lives a thousand lives before he dies. The man who never reads lives only one.”

Napisao

Predavanje “Prehrana mladih sportaša”

Pozivamo vas na predavanje “Prehrana mladih sportaša” dr.sc. Vesne Bosanac, prve nutricionistice u Hrvatskoj sa završenim stručnim poslijediplomskim studijem Prehrana u sportu pri Međunarodnim olimpijskim odborom.
Predavanje je namijenjeno mladim sportašima od 13 godina nadalje, njihovim roditeljima i trenerima. Svi koje tema zanima su dobrodošli. Prijave primamo do petka 12. svibnja u inbox knjižnice (fb/insta). U slučaju većeg interesa održat će se dvije radionice. Hvala i vidimo se !
 
Više o autorici i njenom radu pročitajte ovdje:
 

Napisao

Slatko gostovanje Kate Bošković

Povodom 20-tog rođendana knjižnica poziva svoje najvjernije korisnike, a to su naravno djeca, na slatko druženje s Kate Bošković, koja će nam predstaviti svoju slikovnicu “Kad nestanu slastičari”. Kate je inače pokretačica i urednica portala Slatkopedija (https://www.slatkopedija.hr/) specijaliziranog za slastice i slastičarstvo.

Slikovnica  promovira slastičarstvo te djecu uči cijeniti to, u našem društvu još uvijek često podcijenjeno, zanimanje. Osim toga, priča donosi i snažnu poruku o tomu kako je važno slijediti svoje snove, čak i kada se čini da je sve protiv njih. U slikovnici ‘Kad nestanu slastičari…’ dogodit će se upravo to – na neko će vrijeme nestati slastičari te će sve slastičarnice biti zatvorene, a ljudi neće imati priliku uživati u najslađim okusima i mirisima. Posljedica je to nesvakidašnje želje djevojčice Tamare koja više od svega na svijetu želi biti – slastičarka. Zahvaljujući ostvarenju njezine želje, ljudi će konačno uvidjeti koliko je svijet bez slastičara gorak. 

Nakon predstavljanja slikovnice slijedi kreativna radionica izrade kolača i torti od play-doh smjese.

A za kraj imamo i slatko iznenađenje!!!

Pridružite nam se u SRIJEDU 3. SVIBNJA U 17:00 sati na slatkoj proslavi našeg rođendana 

kad_nestanu_slasticari

◄ Back
Picture 1 of 1

Napisao

DANI MEDIJSKE PISMENOSTI 2023.

Pod sloganom “U ravnoteži – online i offline“ počeli su šesti Dani medijske pismenosti, u organizaciji Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja.
 
U fokusu brojnih događanja i radionica, koji se održavaju u školama, knjižnicama, vrtićima i drugim ustanovama diljem zemlje, utjecaj je medija i društvenih mreža na mentalno zdravlje djece i mladih.
 
Koliko je važno omogućiti prilike za razvoj vještina iz područja medijske pismenosti pokazuju i rezultati istraživanja koje je za Agenciju za elektroničke medije i UNICEF provela agencija Ipsos:
 
79,2 % djece i mladih od 16 do 25 godina i 48 % opće populacije svakodnevno ili više puta tjedno u slobodno vrijeme provede više vremena na mreži (online) nego što su htjeli.
Gotovo svaka druga mlada osoba od 16 do 25 godina i svaka četvrta osoba u općoj populaciji osjećala je stres, usamljenost, zavist ili nižu razinu samopouzdanja zbog sadržaja na društvenim mrežama.
58 % mladih od 16 do 25 godina i 23,3 % opće populacije imalo je priliku učiti o medijima.
Najčešći su izvori informiranja o aktualnim temama internetski portali, društvene mreže i televizija.
 
To su samo neki od podataka i informacija koje nam prenose, a više o temi možete pročitati na:
 
Također, na stranici možete pronaći mnoštvo obrazovnih materijala, videolekcija, infografika, online igrica, preporuka za zaštitu djece itd.
 

Napisao

Noć knjige 2023.

U povodu manifestacije Noć knjige 2023. u petak u 18:30h u knjižnici ćemo gledati film Alita: Anđeo borbe. Prijave su obavezne jer moramo pripremiti sjedala.
„Noć knjige“, već tradicionalna manifestacija koja u fokus stavlja knjigu i čitanje, a veže se uz dva važna datuma: Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dan hrvatske knjige (22. travnja),  ove se godine održava od 21. do 23. travnja.

Tema koju propituje ovogodišnja „Noć knjige“ jest – umjetna inteligencija. Književnost se umjetnom inteligencijom bavi još od 19. stoljeća kada je Samuel Butler u svojoj knjizi Nigdina (Erewhon), znakovito predvidio da bi strojevi mogli razviti svijest. Čitavo dvadeseto stoljeće u području znanstvene fantastike obilježili su Isaac Asimov, Robert A. Heinlein i Arthur C. Clarke. 
Možemo reći da je primjena umjetne inteligencije postala već dio naše svakodnevice. Pametni satovi, pametni gradovi, pretraživanje informacija, komunikacija, prostorno snalaženje, oglašavanje… U kojoj se mjeri danas oslanjamo na tehnologiju i umjetnu inteligenciju, a u kojoj na vlastita znanja i resurse? 

Može li umjetna inteligencija biti korisna i za knjigu i čitanje? Kako? Hoće li umjetna inteligencija u nekom trenutku moći potpuno zamijeniti čovjeka? Može li stroj postati uspješan autor? Što bi to moglo značiti za umjetnost, osobito za književnost? snalaženje, oglašavanje… U kojoj se mjeri danas oslanjamo na tehnologiju i umjetnu inteligenciju, a u kojoj na vlastita znanja i resurse?
 
 

Napisao

Uskršnja radionica

Pridružite nam se na dječjoj Uskršnjoj radionici u utorak, u 15 sati!
Djecu možete prijaviti u inbox da osigurate mjesto, ali nije obavezno. Vidimo se! 🐰🌸🐣
 

Napisao

Na današnji dan: Virginia Woolf

Jeste li pogledali film “Sati” sa Meryl Streep, Julianne Moore i Oscarom nagrađenom za ulogu Virginije Woolf – Nicole Kidman?
Ako niste, imate moje tople preporuke.
Bilo bi prigodno danas pogledati taj film, jer je upravo na današnji dan, glavni lik u filmu i jedinstvena žena u stvarnom životu, Virginia Woolf počinila samoubojstvo tako što je kamenjem natrpanih džepova ušetala u rijeku Ouse.
“Ne postoje vrata, brava, lokot, koji se mogu postaviti na slobodu mog uma.”
Virginia Woolf
Pa evo malo više o Virginiji:
Virginia Woolf, engleska spisateljica, rođena je 1882. godine, a umrla je na današnji dan 28. ožujka 1941. godine Počela je pisati još kao mlada djevojka, a svoju prvu novelu The Voyage Out napisala je 1915. godine Napisala je klasike modernizma u koje svrstavamo njena djela Mrs. Dalloway, To the Lighthouse i Orlando.
Osnivačica je feminističke književne kritike, a prva djela koja je napisala na tu temu su A Room of One’s Own i Three Guineas. Počinila je samoubojstvo utapanjem u rijeci Ouse kada je imala 59 godina.
Kao djevojčica, Virginia je bila vrlo znatiželjna i zaigrana. Započela je i obiteljske novine Hyde Park Gate News kako bi dokumentirala zanimljive obiteljske anegdote. Ono što je ostavilo velik utjecaj na njeno zdravlje je iznenadna smrt njezine majke kada je ona imala samo 13 godina, a tada je doživjela svoj prvi mentalni slom.
Virginia je, unatoč svemu, nastavila svoje učenje njemačkog, grčkog i latinskog na Ladies’ Department of King’s College London. Tu je, tijekom školovanja, dobila i prve informacije o feminizmu. 1904. godine umro joj je otac, što ju ponovno dovelo do emocionalnog sloma te je nakon toga smještena u institucije kako bi dobila pomoć, ali na vrlo kratko vrijeme.
Godine 1929. objavila je feministički esej “A Room of One’s Own” koji je bio baziran na predavanjima koje je održavala na fakultetu, a radilo se o ispitivanju uloge žena u književnosti. Iako joj je pala popularnost nakon Drugog svjetskog rata, s novim generacijama, a posebno za vrijeme feminističkog pokreta 1970. godine, njena djela su dobila savim novo značenje.
*Detalji iz života koje možda niste znali*
S Drugim svjetskim ratom u Virginiji se pojavljuje sve veći strah od mogućih posljedica nacističke okupacije Velike Britanije, posebice zato što joj je muž židovskih korijena – oboje su se plašili što bi mu se moglo dogoditi ako dođe do kakve okupacije. Zbog toga su sklopili pakt suicida – obećavajući si tako zajedničku smrt bude li potrebe. Srećom, planovi im se nisu obistinili, no svjetsko ratno stanje uznemiravalo ju je, što je kasnije imalo kobnih posljedica po njezin život.
Prijatelji i poznanici iz djetinjstva opisivali su je kao zastrašujuću pojavu. U jednu su joj se ruku divili, a u drugu je se bojali. Nosila bi slamnati šešir koji bi djecu asocirao na vještičarenje te su bili uvjereni da može bacati kletve.
Budući da se većinu života borila s mentalnim bolestima, u njezino liječenje bili su uključeni razni doktori, no samo je jedan zbog svoje nesposobnosti završio kao lik u jednom od njezinih djela, točnije u djelu Gospođa Dalloway. Doktor koji ju je u to vrijeme liječio podlegao je populariziranoj teoriji kako bakterije na korijenu zuba uzrokuju mentalne bolesti te je dao izvaditi joj čak 3 zuba, zbog čega je morala nositi protezu.
Kao poprilično nekonvencionalna žena svojeg vremena, bez obrazovanja u području vođenja doma, odlučila se upisati u školu kuhanja kako bi se ostvarila u tom pogledu. No, na kraju je odustala nakon što joj je vjenčani prsten završio ispečen u jednom od jela koje je spremala.
Smatrala je kako njezina sestra slikarica, stojeći dok slika, teže radi od nje koja sjedi i piše pa je Wolf odlučila izbrisati nejednakost iz ovog slučaja i stajati dok piše svoja djela. A svojem je pisanju pristupala kao i Vanessa svojim slikama – ponekad je potrebno udaljiti se i diviti se svojem djelu.
Tijekom života Virginija je redovito pisala dnevnike. Ozbiljnije se toga primila s 33 godine te je do svojeg tragičnog kraja rukom ispunila njih 26, koje je posthumno dao objaviti njezin muž Leonard.
Prije nego što je okončala svoj život napisala je posljednje poruke mužu i sestri u kojima tvrdi da ako ju je itko mogao spasiti to je bio upravo njezin muž, no da je njezina depresija prejaka da se s njom bore. Sestru je molila da pomogne preboljeti mu takav tužan rastanak. Virginijino tijelo nisu mogli pronaći nekoliko tjedana od samoubojstva.
*Virginia Woolf danas*
Danas je Woolf sastavni dio kulture, osobito za feministički pokret te njegov drugi val u kojem je njezin izričaj postao iznimno važan i cijenjen. Osim statusa ikone među feminističkim krugovima te, dakako književnim, njezino lik i djelo nalazi svoje mjesto u pop-kulturi kroz koju živi.
Od filmova, pjesama te bendova nazvanih po njoj potrebno je izdvojiti Tko se boji Virginije Woolf iz 1966. za koji je Elizabeth Taylor dobila nagradu Oscar. S druge strane, neizbježna je priča koja prati nju i još dvije žene povezane njezinim romanom Gospođa Dalloway. Glumačka ekipa filma Sati iz 2002. godine sastojala se od velikih imena među kojima su Meryl Streep, Julianne Moore te Nicole Kidman koja je također dobila nagradu Oscar za ovaj film.
Po njoj je nazvan i britanski metal bend iz 80-ih za čiji je prvi album producent bio Roger Taylor iz grupe Queen, a bubnjar sin velikog Johna Bonhama koji je do svoje tragične smrti svirao za Led Zeppelin.
Čak je i vrtić za pse u Portlandu nazvan po njoj – Virginia Woolf Dog Day Care.
Inačice imena ove velike umjetnice i aktivistice korištene su u razne svrhe, no jedno je jasno – legende žive vječno kroz svoje stvaralaštvo.
*Izvor: studentski.hr

Napisao

Svjetski dan poezije

Dobriša Cesarić – Pjesma mrtvog pjesnika

Moj prijatelju, mene više nema,
Al nisam samo zemlja, samo trava,
Jer knjiga ta, što držiš je u ruci,
Samo je dio mene koji spava.
I ko je čita – u život me budi.
Probudi me, i bit ću tvoja java.

Ja nemam više proljeća i ljeta,
Jeseni nemam, niti zima.
Siroti mrtvac ja sam, koji u se
Ništa od svijeta ne može da prima.
I što od svijetlog osta mi života,
U zagrljaju ostalo je rima.

Pred smrću ja se skrih (koliko mogoh)
U stihove. U žaru sam ih kovo,
Al zatvoriš li za njih svoje srce,
Oni su samo sjen i mrtvo slovo.
Otvori ga, i ja ću u te prijeći
Ko bujna rijeka u korito novo.

Još koji časak htio bih da živim
U grudima ti. Sve svoje ljepote
Ja ću ti dati. Sve misli, sve snove,
Sve što mi vrijeme nemilosno ote,
Sve zanose, sve ljubavi, sve nade,
Sve uspomene — o mrtvi živote!

Povrati me u moje stare dane!
Ja hoću svjetla! Sunca, koje zlati
Sve čeg se takne. Ja topline hoću
I obzorja, moj druže nepoznati.
I zanosa! i zvijezda, kojih nema
U mojoj noći. Njih mi, dragi, vrati.

Ko oko svjetla leptirice noćne
Oko života tužaljke mi kruže.
Pomozi mi da dignem svoje vjeđe,
Da ruke mi se u čeznuću pruže.
Ja hoću biti mlad, ja hoću ljubit,
I biti ljubljen, moj neznani druže!

Sav život moj u tvojoj sad je ruci.
Probudi me! Proživjet ćemo oba
Sve moje stihom zadržane sate,
Sve sačuvane sne iz davnog doba.
Pred vratima života ja sam prosjak.
Čuj moje kucanje! Moj glas iz groba!

Promjena veličine fonta
Accessibility by WAH