Medijska pismenost počinje u knjižnici
Knjižnice su izvor znanja, no jesu li i izvori medijske pismenosti? Upravo kao i stoljećima prije, generacije ljudi okreću se knjižnicama kao mjestima gdje mogu pronaći koristan sadržaj i informirati se. U kontekstu digitalnog doba viđamo stalni pomak u definiciji pismenosti, a sada je možemo proširiti i na onu medijsku. Ona podrazumijeva stvaranje i analizu medijskog sadržaja te prilagodbu osobnim potrebama, često upravo u svrhu informiranja i promocije.
Kroz aspekt medijske pismenosti možemo govoriti o važnosti knjižnica, a zatim i društvenih mreža za promociju sadržaja. Knjižnice su u svojoj zajednici mjesta kulture, a važnost njihovog rada ističe se kroz nastojanje da potaknu ljude svih generacija da čitaju i dijele svoje znanje. Imajući to na umu, jednako tako trebaju biti mjesta gdje se može pristupiti, koristiti te stvarati digitalni sadržaj.
Cilj ovog članka je predstaviti prednosti korištenja društvenih mreža u svrhu promocije knjižnica te načina na koji se one mogu bolje povezati s korisnicima. Knjižnice će stoga postati mjesta koja će uz smislenu promociju u digitalnom svijetu još više doprinijeti širenju znanja, razvoju navike čitanja te okupljanju ljudi unutar jedne zajednice.
Promocija knjižnice na društvenim mrežama
Jednom kada smo utvrdili važnost prisutnosti knjižnica na društvenim mrežama, možemo detaljnije analizirati načine na koje ih možemo promovirati. Zato ćemo najprije definirati koje društvene mreže koristiti i zašto, a zatim i na koji način. Na kraju ćemo govoriti o raspodjeli vremena i resursa potrebnih kako bi knjižnica uspješno djelovala i promovirala svoj sadržaj u digitalnom svijetu.
Koji su ciljevi moje promocije?
Svaki pothvat počinje s definiranjem krajnjeg cilja. Koji cilj si želimo postaviti kod promocije knjižnice na društvenim mrežama? Odgovor na to pitanje krije se u načinu na koji želimo nastupiti. Postoji više vrsta promocija, od kojih neke uključuju: događaje, posebne kampanje, društveno-odgovorne akcije ili razne kreativne projekte.
Krajnji, makro cilj će uvijek biti privući i potaknuti (buduće) korisnike na nove i smislene interakcije s vašom knjižnicom. Govoreći o mikro ciljevima, oni mogu biti razni.
Ako su u pitanju događaji, dobro osmišljen događaj na platformi poput Facebooka može s lakoćom privući zainteresiranu publiku. Pri tome treba imati na umu ciljanu publiku i generalni interes koji postoji za neku temu. Na primjer, nema smisla organizirati predavanje o ribljem životu Jadrana ako nema interesa u široj zajednici za tu određenu temu. Općenito, ciljeve ovdje definiramo kroz broj ljudi koji su putem društvenih mreža vidjeli najavu događaja te onih koji su potvrdili svoj dolazak.
Posebne kampanje i društveno-odgovorne akcije privlače publiku, a društvene mreže služe kao kanal koji će dodatno pojačati postojeću poruku. Pri tome treba razmisliti o tome kakvu poruku one nose i kako ju najbolje prenijeti publici. Cilj kampanja i društveno-odgovornih akcija će se stoga odnositi na njihov ukupan doseg, ali i na broj koji označava koliko je puta vaša objava podijeljena ili viđena na određenim mrežama. Ukratko, o čim većem broju ljudi koji će o njima pričati.
Možete se odlučiti inovativnim pristupom tehnologiji riješiti stvarne probleme čitatelja te im olakšati pristup ili čak korištenje građom. Tako knjižnica može odlučiti npr. svojim korisnicima omogućiti online rezervaciju knjiga koju onda mogu podići u knjižnici. Ako se odlučite za ovaj pristup, njegov cilj će se odnositi na efektivnost njegove izvedbe te na postotak korisnika koji su ga prihvatili i/ili koriste.
Kako napraviti zanimljiv događaj ili kampanju na razini knjižnice? Napravite istraživanje o generalnom profilu korisnika knjižnice, primjerice uvidom u podatke o dobi i spolu. Ono će vam dati ideju kako smisleno planirati dalje te efektivno određivati ciljeve. Nakon toga vrijedi odlučiti koje društvene mreže koristiti, i za kakve su vrste promocija najbolje.
Koje društvene mreže koristiti?
Jednom kada smo definirali moguće ciljeve neke određene promocije, potrebno je izabrati kanale preko kojih će se komunicirati željena poruka. Ova odluka može ovisiti o nekolicini faktora, od kojih su primarni željena demografija i njihovi interesi. Njih možete saznati, kao što je već spomenuto, uvidom u statistiku korisnika vaše knjižnice. Jednom kada imate jasan uvid u te podatke, preostaje odabrati prikladnu društvenu mrežu. Kako? Usporedbom demografskih podataka koje posjedujete s onima društvenih mreža.
Uvidom u aktualne demografske podatke, Facebook u 2019. koristi sve manje mladih ljudi u dobi 14-18 godina. Samim time, ako su ciljana publika neke promocije upravo mladi ljudi srednjoškolske dobi, velike su šanse da ih promocijom ovdje nećete privući. Možemo reći da je Facebook postao mjesto za nešto stariju demografiju, ponajviše one od 18 do 49 godina. Ako se vaša ciljana publika uklapa u ove okvire, odabirom odgovarajućih i ciljanih poruka ih možete s lakoćom privući. Naravno, ovdje je riječ o besplatnim objavama na službenom profilu knjižnice – plaćeni oglasi omogućuju još detaljniji odabir prema interesima.
Instagram je platforma u vlasništvu Facebooka, a u 2019. privlači najveći broj mladih ljudi do 18 godina. Za razliku od svog “velikog brata”, dominantno je vizualna platforma. Interakcijom isključivo preko fotografija tako pruža sasvim nove mogućnosti dosega publike. Ako vaša promocija cilja na mlade i ima vizualni aspekt, na pravom ste mjestu. Jednako kao i na Facebooku, plaćeni oglasi dat će vam dodatne mogućnosti preko kojih možete ciljati na željenu publiku po interesima.
Twitter, iako veoma popularan u Sjedinjenim Američkim Državama, u Hrvatskoj je jako slabo zastupljen. Ovu društvenu mrežu spominjemo kako bi naglasili i potrebu za uzimanjem u obzir i lokalnog konteksta. Iako se na prvu možda čini kao odlična ideja, promocija na ovoj mreži donijet će vam jako malo koristi. Ako želite probati nešto drugačije, možete pokušati promovirati knjižnicu na Snapchatu. Jednako vizualan kao i Instagram, temelji se na kratkim slikovnim porukama koje nestaju nakon kratkog vremena.
Kako koristiti društvene mreže u svrhu promocije?
Nakon što smo odlučili koje društvene mreže koristiti, možemo govoriti o tome kako se promovirati na svakoj od njih. Učinkovitost tih promocija ovisit će između ostalog i o tonu, preciznosti te zanimljivosti informacija koje prenosite publici u svakom trenutku.
Promocija na Facebooku
U sklopu stranice (eng. page) na Facebooku nalazimo pregršt opcija koje mogu poslužiti za interakciju s ljudima koji prate službeni profil knjižnice. Ako uzmemo u obzir demografiju i ciljeve, potrebno je odabrati neke od brojnih mogućnosti koje su ponuđene. Ovdje dijeljenje informativnog sadržaja i pozivi na interakciju čine formulu za uspješnu promociju, a u nastavku ćemo o njima više govoriti.
Kako bi informirali pratitelje i potakli raspravu, možete odlučiti dijeliti zanimljive činjenice vezane uz samu knjižnicu ili pak okolinu u kojoj se nalazite. Primjerice, “Jeste li znali?” objavom možete se povezati s lokalnom zajednicom i potaknuti korisnike na smislenu interakciju s Facebook profilom knjižnice. Budite kreativni kada je u pitanju sadržaj koji objavljujete, a dostupni su vam i razni alati pomoću kojih možete dodatno angažirati publiku.
Primjer takvih alata su mogućnosti izrade anketa (eng. polls) ili kreiranja događaja (eng. events). Ankete su jednostavan način da posredno saznate mišljenje korisnika vezano uz razne teme, uključujući i nadolazeće događaje. Oni pomažu da se glas o nekoj vašoj radionici ili tribini proširi do čim većeg broja zainteresiranih pojedinaca.
Naravno, ne zaboravite i na web stranicu knjižnice. Objave koje tamo napišete podijelite na službenom Facebook profilu knjižnice. Dok su društvene mreže korisno sredstvo promocije, vaša web stranica je i dalje središnje mjesto za sve podatke i nove informacije koje dijelite s korisnicima.
Promocija na Instagramu
Instagram kao vizualna platforma nudi drugačiji set alata od Facebooka, koji će pomoći kod praćenja broja ljudi koji su napravili neku interakciju s bilo kojom od vaših objavljenih fotografija. Ovdje će kvaliteta vaših slika te njihov kratak i kreativan opis činiti formulu za uspješnu promociju.
Na Instagramu bilo koji “običan” korisnički profil možete pretvoriti u “poslovni”. S time dolazi niz opcija od kojih je većina analitička, tj. pruža uvid u statističke podatke. Na taj način možete pratiti količinu ljudi koja vam dolazi na profil ili saznati kada je osoba napravila neku od smislenih interakcija s određenom objavom. Dok su te informacije korisne, neće vam primjerice direktno pomoći u interakciji prilikom promocije nekog događaja.
Uzevši to u obzir, na Instagramu se stavlja naglasak na kvalitetne i dobro osmišljene fotografije pomoću kojih možete dočarati doživljaj i jedinstvenu atmosferu vaše knjižnice. Gledajući demografske podatke, Instagram koriste većinom mladi ljudi. Samim time nije dovoljno samo objaviti bilo što kako bi se zadovoljila forma, već nastojati objavom prenijeti neku poruku ili dočarati specifičan ugođaj zajednice. Ovakav pristup zahtijeva i opušteniji pristup komunikaciji. Dobar primjer takvog Instagram profila je Fulton County Library.
Instagram fotografije jedan su od elemenata koje možete ubaciti u svaku objavu na svojoj stranici. Time štedite prostor jer datoteke slika ne trebate direktno pohraniti na svoju stranicu, već ih možete pregledati i bez toga. Iskoristite ovu priliku da od postojećih čitatelja web stranice steknete nove pratitelje.
Raspodjela vremena i resursa
Ne smijemo zaboraviti kako je za bilo kakvu vrstu promocije potrebno uložiti vrijeme, a prilikom planiranja objava važno je jasno definirati raspored. Biti aktivan na mreži poput Facebooka ili Instagrama znači prije svega biti dosljedan, što će pratitelji prepoznati te naučiti cijeniti.
Kako bi uštedjeli na vremenu, resurse treba pažljivo planirati. Jednako tako, vaše objave na društvenim mrežama možete planirati, tj. zakazati za objavu. Ako ste stvorili određeni sadržaj ili pripremili tekst za objavu unaprijed, alati poput Later će pomoći da ih objavite u točno željeno vrijeme. Tako se možete posvetiti nečemu drugome, a vaše će objave sigurno dospjeti do korisnika u točno željeno vrijeme.
Digitalno je cool – doticaj s generacijom Y i Z
Za kraj vrijedi prenijeti jednu važnu poruku: digitalno je cool, i to se neće uskoro promijeniti. Što to znači? Ako kao knjižnica želite doći u doticaj s generacijama Y i Z, potrebno je razmišljati izvan ustaljenih okvira. Svojim nastupom na društvenim mrežama nije dovoljno samo prenijeti informaciju, već zabaviti i potaknuti mlade na interakciju te sudjelovanje u onome što radite. Tako nešto se postiže praćenjem digitalnih trendova i aktualnih tema, ali i jedinstvenim načinom komunikacije. Dobar primjer je Liverpool Uni Library, knjižnica koja koristi humor u svojoj komunikaciji kako bi privukla korisnike.
Generacijama Y i Z potreban je digitalni sadržaj kojem u svakom trenutku mogu pristupiti i s kojim se mogu povezati. Tako razni projekti digitalnih knjižnica i digitalizirane građe čine budućnost knjižnica, a web stranice postaju sve važnije mjesto gdje se okupljaju budući i trenutni korisnici. Profili na društvenim mrežama ih samo nadopunjuju na način da promoviraju postojeći sadržaj. Preko njih se korisnici informiraju prije nego stupe u kontakt s vašom knjižnicom. Neka njihov sadržaj stoga bude smislen, a dostupne informacije korisne ne samo za trenutne korisnike, već i one koji će to tek postati.
O autoru
Branimir Hrženjak stručnjak je za digitalni sadržaj, posvećen pisanju i edukaciji u domeni digitalnog marketinga.