(Fotografije iz kolekcije Željka Karlušića (Nižetić))
Narodna knjižnica Selca osnovana je 2002. godine odlukom Općine Selca. Do tada je djelovala je u sastavu Kulturno-umjetničkog društva ”Hrvatski sastanak 1888.”. 2007. godine Knjižnica se osamostaljuje i mijenja ime u Općinska knjižnica ”Hrvatski sastanak 1888.”.
Čitaonica ”Hrvatski sastanak” imala je veliku ulogu koncem 19. i početkom 20. stoljeća u očuvanju hrvatske književne riječi te u promicanju kulture i prosvjete, a sve zahvaljujući poticaju mjesne mladeži koja se više godina školovala na sveučilištima u Beču, Grazu, Pragu i Padovi. Sve je započelo 27. kolovoza 1883. godine kad je u Selcima održan povijesni sastanak s ciljem buđenja i jačanja hrvatske nacionalne svijesti. Na sastanku se okupio cvijet narodne mladeži Brača, Hvara i Makarskog primorja. Na sastanku je predloženo osnivanje kulturnog društva „Hrvatski sastanak“. Prijedlog da se osnuje Društvo ostvarit će se tek 1888. godine. Naime, namjesništvo u Zadru odbilo je molbu za osnivanjem, no nakon podnošenja žalbe ministarstvo u Beču je 9. ožujka 1888. godine poništilo tu odluku i Društvo je započelo sa svojim radom. Idejni začetnik Društva bio je Toma Didolić, prvi načelnik općine Selca. Dana 6. svibnja 1888. održana je prva konstituirajuća skupština na kojoj je predsjednik Promicateljnog odbora Petar Didolić iznio izvještaj o do sada učinjenom. Konačno, 12. kolovoza 1888. godine utemeljeno je društvo „Hrvatski sastanak”.
Uz pomoć Općine osiguran je potrebni prostor, a doprinosom mještana nabavljen je namještaj te su ukrašene društvene prostorije. Bila je to najbolje opremljena knjižnica na otoku Braču, a Čitaonica je primala 15 različitih novina te je bila omiljeno mjesto za društvena okupljanja i rasprave o društvenim, nacionalnim, političkim i kulturnim događanjima u domovini i svijetu.
U Drugom svjetskom ratu 9.kolovoza 1943. Selca su spaljena. Tada je izgorjela većina kuća, pa tako i Čitaonica sa svom svojom građom i dokumentacijom. Zahvaljujući aktivnom zalaganju i donaciji mještana rad Knjižnice i Čitaonice je obnovljen 1947. godine.
U počecima velikosrpskog otpora na našim prostorima, 1989. g. obnavlja se rad Društva u čijem sastavu Knjižnica ponovno započinje svoje djelovanje sve do 2002. godine. 2007. godine Knjižnica se osamostaljuje i seli u današnji novouređeni prostor iznad općinske uprave. Svi naslovi, njih oko 4200, koje je posjedovalo društvo „Hrvatski sastanak“, premješteno je u novi prostor. Danas Knjižnica broji 311 članova, te djeluje kao kulturno-obrazovna ustanova Općine Selca.