{"id":1759,"date":"2023-03-28T11:05:35","date_gmt":"2023-03-28T11:05:35","guid":{"rendered":"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/opuzen\/?p=1759"},"modified":"2023-03-28T11:05:35","modified_gmt":"2023-03-28T11:05:35","slug":"na-danasnji-dan-virginia-woolf","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/knjiznice.nsk.hr\/opuzen\/2023\/03\/28\/na-danasnji-dan-virginia-woolf\/","title":{"rendered":"Na dana\u0161nji dan: Virginia Woolf"},"content":{"rendered":"
\n
Jeste li pogledali film “Sati” sa Meryl Streep, Julianne Moore i Oscarom nagra\u0111enom za ulogu Virginije Woolf – Nicole Kidman?<\/div>\n
Ako niste, imate moje tople preporuke.<\/div>\n
Bilo bi prigodno danas pogledati taj film, jer je upravo na dana\u0161nji dan, glavni lik u filmu i jedinstvena \u017eena u stvarnom \u017eivotu, Virginia Woolf po\u010dinila samoubojstvo tako \u0161to je kamenjem natrpanih d\u017eepova u\u0161etala u rijeku Ouse.<\/div>\n<\/div>\n
\n
“Ne postoje vrata, brava, lokot, koji se mogu postaviti na slobodu mog uma.”<\/div>\n
Virginia Woolf<\/div>\n<\/div>\n
\n
Pa evo malo vi\u0161e o Virginiji:<\/div>\n<\/div>\n
\n
Virginia Woolf, engleska spisateljica, ro\u0111ena je 1882. godine, a umrla je na dana\u0161nji dan 28. o\u017eujka 1941. godine Po\u010dela je pisati jo\u0161 kao mlada djevojka, a svoju prvu novelu The Voyage Out napisala je 1915. godine Napisala je klasike modernizma u koje svrstavamo njena djela Mrs. Dalloway, To the Lighthouse i Orlando.<\/div>\n<\/div>\n
\n
Osniva\u010dica je feministi\u010dke knji\u017eevne kritike, a prva djela koja je napisala na tu temu su A Room of One’s Own i Three Guineas. Po\u010dinila je samoubojstvo utapanjem u rijeci Ouse kada je imala 59 godina.<\/div>\n<\/div>\n
\n
Kao djevoj\u010dica, Virginia je bila vrlo znati\u017eeljna i zaigrana. Zapo\u010dela je i obiteljske novine Hyde Park Gate News kako bi dokumentirala zanimljive obiteljske anegdote. Ono \u0161to je ostavilo velik utjecaj na njeno zdravlje je iznenadna smrt njezine majke kada je ona imala samo 13 godina, a tada je do\u017eivjela svoj prvi mentalni slom.<\/div>\n<\/div>\n
\n
Virginia je, unato\u010d svemu, nastavila svoje u\u010denje njema\u010dkog, gr\u010dkog i latinskog na Ladies\u2019 Department of King\u2019s College London. Tu je, tijekom \u0161kolovanja, dobila i prve informacije o feminizmu. 1904. godine umro joj je otac, \u0161to ju ponovno dovelo do emocionalnog sloma te je nakon toga smje\u0161tena u institucije kako bi dobila pomo\u0107, ali na vrlo kratko vrijeme.<\/div>\n<\/div>\n
\n
Godine 1929. objavila je feministi\u010dki esej “A Room of One’s Own” koji je bio baziran na predavanjima koje je odr\u017eavala na fakultetu, a radilo se o ispitivanju uloge \u017eena u knji\u017eevnosti. Iako joj je pala popularnost nakon Drugog svjetskog rata, s novim generacijama, a posebno za vrijeme feministi\u010dkog pokreta 1970. godine, njena djela su dobila savim novo zna\u010denje.<\/div>\n<\/div>\n
\n
*Detalji iz \u017eivota koje mo\u017eda niste znali*<\/div>\n<\/div>\n
\n
S Drugim svjetskim ratom u Virginiji se pojavljuje sve ve\u0107i strah od mogu\u0107ih posljedica nacisti\u010dke okupacije Velike Britanije, posebice zato \u0161to joj je mu\u017e \u017eidovskih korijena \u2013 oboje su se pla\u0161ili \u0161to bi mu se moglo dogoditi ako do\u0111e do kakve okupacije. Zbog toga su sklopili pakt suicida \u2013 obe\u0107avaju\u0107i si tako zajedni\u010dku smrt bude li potrebe. Sre\u0107om, planovi im se nisu obistinili, no svjetsko ratno stanje uznemiravalo ju je, \u0161to je kasnije imalo kobnih posljedica po njezin \u017eivot.<\/div>\n<\/div>\n
\n
Prijatelji i poznanici iz djetinjstva opisivali su je kao zastra\u0161uju\u0107u pojavu. U jednu su joj se ruku divili, a u drugu je se bojali. Nosila bi slamnati \u0161e\u0161ir koji bi djecu asocirao na vje\u0161ti\u010darenje te su bili uvjereni da mo\u017ee bacati kletve.<\/div>\n<\/div>\n
\n
Budu\u0107i da se ve\u0107inu \u017eivota borila s mentalnim bolestima, u njezino lije\u010denje bili su uklju\u010deni razni doktori, no samo je jedan zbog svoje nesposobnosti zavr\u0161io kao lik u jednom od njezinih djela, to\u010dnije u djelu Gospo\u0111a Dalloway. Doktor koji ju je u to vrijeme lije\u010dio podlegao je populariziranoj teoriji kako bakterije na korijenu zuba uzrokuju mentalne bolesti te je dao izvaditi joj \u010dak 3 zuba, zbog \u010dega je morala nositi protezu.<\/div>\n<\/div>\n
\n
Kao poprili\u010dno nekonvencionalna \u017eena svojeg vremena, bez obrazovanja u podru\u010dju vo\u0111enja doma, odlu\u010dila se upisati u \u0161kolu kuhanja kako bi se ostvarila u tom pogledu. No, na kraju je odustala nakon \u0161to joj je vjen\u010dani prsten zavr\u0161io ispe\u010den u jednom od jela koje je spremala.<\/div>\n<\/div>\n
\n
Smatrala je kako njezina sestra slikarica, stoje\u0107i dok slika, te\u017ee radi od nje koja sjedi i pi\u0161e pa je Wolf odlu\u010dila izbrisati nejednakost iz ovog slu\u010daja i stajati dok pi\u0161e svoja djela. A svojem je pisanju pristupala kao i Vanessa svojim slikama \u2013 ponekad je potrebno udaljiti se i diviti se svojem djelu.<\/div>\n<\/div>\n
\n
Tijekom \u017eivota Virginija je redovito pisala dnevnike. Ozbiljnije se toga primila s 33 godine te je do svojeg tragi\u010dnog kraja rukom ispunila njih 26, koje je posthumno dao objaviti njezin mu\u017e Leonard.<\/div>\n<\/div>\n
\n
Prije nego \u0161to je okon\u010dala svoj \u017eivot napisala je posljednje poruke mu\u017eu i sestri u kojima tvrdi da ako ju je itko mogao spasiti to je bio upravo njezin mu\u017e, no da je njezina depresija prejaka da se s njom bore. Sestru je molila da pomogne preboljeti mu takav tu\u017ean rastanak. Virginijino tijelo nisu mogli prona\u0107i nekoliko tjedana od samoubojstva.<\/div>\n<\/div>\n
\n
*Virginia Woolf danas*<\/div>\n<\/div>\n
\n
Danas je Woolf sastavni dio kulture, osobito za feministi\u010dki pokret te njegov drugi val u kojem je njezin izri\u010daj postao iznimno va\u017ean i cijenjen. Osim statusa ikone me\u0111u feministi\u010dkim krugovima te, dakako knji\u017eevnim, njezino lik i djelo nalazi svoje mjesto u pop-kulturi kroz koju \u017eivi.<\/div>\n<\/div>\n
\n
Od filmova, pjesama te bendova nazvanih po njoj potrebno je izdvojiti Tko se boji Virginije Woolf iz 1966. za koji je Elizabeth Taylor dobila nagradu Oscar. S druge strane, neizbje\u017ena je pri\u010da koja prati nju i jo\u0161 dvije \u017eene povezane njezinim romanom Gospo\u0111a Dalloway. Gluma\u010dka ekipa filma Sati iz 2002. godine sastojala se od velikih imena me\u0111u kojima su Meryl Streep, Julianne Moore te Nicole Kidman koja je tako\u0111er dobila nagradu Oscar za ovaj film.<\/div>\n<\/div>\n
\n
Po njoj je nazvan i britanski metal bend iz 80-ih za \u010diji je prvi album producent bio Roger Taylor iz grupe Queen, a bubnjar sin velikog Johna Bonhama koji je do svoje tragi\u010dne smrti svirao za Led Zeppelin.<\/div>\n<\/div>\n
\n
\u010cak je i vrti\u0107 za pse u Portlandu nazvan po njoj \u2013 Virginia Woolf Dog Day Care.<\/div>\n<\/div>\n
\n
Ina\u010dice imena ove velike umjetnice i aktivistice kori\u0161tene su u razne svrhe, no jedno je jasno \u2013 legende \u017eive vje\u010dno kroz svoje stvarala\u0161tvo.<\/div>\n<\/div>\n
\n
*Izvor: studentski.hr<\/div>\n<\/div>\n
\"\"<\/a><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jeste li pogledali film “Sati” sa Meryl Streep, Julianne Moore i Oscarom nagra\u0111enom za ulogu Virginije Woolf – Nicole Kidman? Ako niste, imate moje tople preporuke. Bilo bi prigodno danas pogledati taj film, jer je upravo na dana\u0161nji dan, glavni lik u filmu i jedinstvena \u017eena u stvarnom \u017eivotu, Virginia Woolf po\u010dinila samoubojstvo tako \u0161to […]<\/p>\n","protected":false},"author":49,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[23],"tags":[],"yoast_head":"\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\t\n