{"id":980,"date":"2015-05-11T07:19:09","date_gmt":"2015-05-11T07:19:09","guid":{"rendered":"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/cres\/?page_id=980"},"modified":"2015-05-11T07:58:58","modified_gmt":"2015-05-11T07:58:58","slug":"povijest-knjiznice","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/knjiznice.nsk.hr\/cres\/povijest-knjiznice\/","title":{"rendered":"Povijest knji\u017enice"},"content":{"rendered":"

Povijest \u010ditaonica i knji\u017enica na otoku Cresu se\u017ee u razdoblje druge polovice 19. stolje\u0107a i usko je povezana uz rad kulturnih dru\u0161tava koje su osnivala creska gospoda. Iako nema pouzdanih podataka o datumu osnivanja, zna se da je dru\u0161tvo \u201cSocieta del Casino\u201d postojalo ve\u0107 1853. godine. Sedamdesetih godina se osniva novo dru\u0161tvo \u201cSocieta Casino riformato-Francesko Patricio\u201d koje je, prema podacima iz izvje\u0161\u0107a za 1871. godinu, slu\u017eilo i kao talijanska \u010ditaonica. Gradska biblioteka \u201cMoise-Bunicich\u201d temeljena je na ostav\u0161tini dr. Marka Buni\u010di\u0107a koji je svoju privatnu zbirku knjiga u Rimu ostavio rodnom gradu, pa su zahvalni sugra\u0111ani 1887. godine gradsku knji\u017enicu nazvali njegovim imenom kao i imenom drugog donatora, don Giovannija Moisea, publicista i talijanskog gramati\u010dara. Danas se primjerci knjiga iz ove knji\u017enice \u010duvaju u Creskom muzeju.
\nHrvatska pu\u010dka \u010ditaonica u Cresu otvorena je u lipnju 1905. godine kada se upisalo oko 100 \u010dlanova. Predsjednikom je imenovan Nikola Bolmar\u010di\u0107, podpredsjednikom Marko Buni\u010di\u0107, a tajnikom sve\u0107enik Ivan Mrakov\u010di\u0107.
\n 
\n\"povijest1\"<\/a>
\n 
\n\"povijest2\"<\/a>
\n\u010citaonica je najprije bila smje\u0161tena u prostorima Gospodarsko-konzumnog dru\u0161tva (danas Ulica \u017ertava fa\u0161izma 5), a potom od 22. studenog 1908. u sve\u010dano otvorenom Narodnom domu (dana\u0161nja zgrada Po\u0161te).
\nPrigodom otvaranja Glavna uprava za osnivanje pu\u010dkih knji\u017enica iz Zagreba poklonila je \u010citaonici 114 knjiga. \u010citaonica postaje kulturno sredi\u0161te i stjeci\u0161te okupljanja \u017eitelja Cresa. Osniva se tambura\u0161ki zbor, prire\u0111uje tombola i prikupljaju prilozi za Dru\u017ebu sv. \u0106irila i Metoda \u010dijom zaslugom se 1907. osniva hrvatska \u0161kola.
\n1907. godine predsjednikom je imenovan sve\u0107enik Ive Mrakov\u010di\u0107, a tajnikom u\u010ditelj Ante Ble\u010di\u0107. 1911. godine na godi\u0161njoj skup\u0161tini bira se novi odbor: predsjednik je Ivan Mara\u010di\u0107, podpredsjednik Mate Kru\u017ei\u0107, tajnik Ivo \u0160ori\u0107, a blagajnik Ante Ble\u010di\u0107.
\nDolaskom talijanske uprave na otok Cres, dekretom se ukidaju sve hrvatske ustanove, me\u0111u kojima i \u010citaonica. Knjige su 1921. spaljene na trgu ispred zvonika, a dio ih je sa\u010duvan zahvaljuju\u0107i tome \u0161to su skrivene u nekori\u0161tenom dimnjaku u ku\u0107i jedne creske obitelji.
\nKnji\u017eni\u010dni rad zamire do 1945. kada se djelatnost djelomice obnavlja u prostorima Narodnog doma.
\n1955. godine Kulturno prosvjetno dru\u0161tvo \u201cNa\u0161a sloga\u201d pokre\u0107e akciju prikupljanja knjiga za knji\u017enicu me\u0111u kojima su prikupljene knjige i iz fondova ranijih knji\u017enica. Iste se godine odr\u017eava te\u010daj za knji\u017eni\u010dare pod vodstvom knji\u017eevnika Marina Zurla kojeg poha\u0111a i u\u010diteljica Marija Rogi\u0107 ro\u0111. \u017dic, kasnije voditeljica knji\u017enice.
\nKnji\u017enica je smje\u0161tena u prostor na Narodnom trgu br. 3 (dana\u0161nji Trg Frane Petri\u0107a 3) na 1. katu, a zatim jo\u0161 dva puta mijenja sjedi\u0161te.
\n1962. godine KPD \u201cSloga\u201d prestaje s radom pa knji\u017enica ostaje bez redovitih sredstava, samo s prihodima od \u010dlanarina i dobrovoljnih priloga. Takvo se stanje odr\u017eava do 1968. godine kada se knji\u017enica zatvara i prostor namjenjuje drugim djelatnostima.
\n1. svibnja 1972. godine Dru\u0161tvo prijatelja Cresa otvara knji\u017enicu pod imenom Gradska knji\u017enica Frane Petri\u0107a u prostoru na Trgu Frane Petri\u0107a br.3 (danas galerija Solis). Knji\u017enicu do 1986. godine volonterski vodi gospo\u0111a Marija Rogi\u0107. Zanimljivo je napomenuti da je knji\u017enica organizirala slanje knjiga autobusima u okolna mjesta gdje su ih preuzimali u\u010ditelji i posu\u0111ivali korisnicima.
\n 
\n\"povijest3\"<\/a>
\n 
\n\"povijest4\"<\/a>
\nOd 1986. godine Knji\u017enica je u sastavu Narodnog sveu\u010dili\u0161ta Mali Lo\u0161inj, kasnije Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Mali Lo\u0161inj. Prva voditeljica Knji\u017enice je Ljiljana Kencel, prof., a od 1987. godine na tom radnome mjestu zapo\u0161ljava se Vjekoslav Vel\u010di\u0107. Od 1990. godine Knji\u017enica je otvorena puno radno vrijeme u jednoj smjeni.
\n2005. godine Knji\u017enica seli u novi prostor u objekt spomeni\u010dke ba\u0161tine, odnosno goti\u010dki lazaret (Trg Sv. Frane br.8).
\nOd 1.1.2007. godine Knji\u017enica djeluje kao samostalna ustanova pod imenom Gradska knji\u017enica i \u010ditaonica Frane Petri\u0107a, a u kolovozu je za ravnatelja izabran Stefano Negoveti\u0107, mag.bibl. Knji\u017enica je za korisnike otvorena 8 sati dnevno.
\n 
\n\"povijest5\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Povijest \u010ditaonica i knji\u017enica na otoku Cresu se\u017ee u razdoblje druge polovice 19. stolje\u0107a i usko je povezana uz rad kulturnih dru\u0161tava koje su osnivala creska gospoda. Iako nema pouzdanih podataka o datumu osnivanja, zna se da je dru\u0161tvo \u201cSocieta del Casino\u201d postojalo ve\u0107 1853. godine. Sedamdesetih godina se osniva novo dru\u0161tvo \u201cSocieta Casino riformato-Francesko […]<\/p>\n","protected":false},"author":20,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"yoast_head":"\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\t\n