{"id":53,"date":"2015-04-23T07:48:33","date_gmt":"2015-04-23T07:48:33","guid":{"rendered":"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/virje\/?page_id=53"},"modified":"2015-04-23T07:52:47","modified_gmt":"2015-04-23T07:52:47","slug":"o-knjiznici-nekad-i-danas","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/virje\/o-knjiznici-nekad-i-danas\/","title":{"rendered":"O knji\u017enici nekad i danas"},"content":{"rendered":"<p><strong>Virovska knji\u017enica od 1878. do 2008.<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>1930-tih za vrijeme ilirskog pokreta u Virju, tada najve\u0107em selu u Hrvatskoj djelovao je ilirac Ferdo Rusan<\/li>\n<li>politi\u010dki i kulturno osvije\u0161teni, Virovci osnivaju \u010ditaonicu 1878., ranije od brojnih ve\u0107ih naselja i gradova u okolici i ostatku Hrvatske (Osijeka, Kri\u017eevaca, Ludbrega \u2026)<\/li>\n<li>Novine \u00abPodravac\u00bb Peroslava Ljubi\u0107a 1903. izvje\u0161\u0107uju o osnivanju \u010ditaonice \u010dija su pravila potvr\u0111ena 28. sije\u010dnja 1878.<\/li>\n<li>\u010ditaonica je ubrzo nakon osnutka zapo\u010dela s organizacijom dru\u0161tvenih doga\u0111anja<\/li>\n<li>1890. donijeta je odredba da \u010dlanovi \u010ditaonice mogu postati i ratari i obrtnici<\/li>\n<li>\u010citaonica nije imala vlastiti prostor ; seli po privatnim ku\u0107ama ; u prvih 25 godina postojanja bila je smje\u0161tena u gostionicu Rudolfa Tottara,<\/li>\n<li>1902. (ili 1903. \u2013 izvori govore razli\u010dito) osnovana je Pu\u010dka knji\u017enica \u2013 inicijator Peroslav Ljubi\u0107, osnivanje u suradnji s Dru\u0161tvom hrvatskih knji\u017eevnika<\/li>\n<li>izvori obja\u0161njavaju osnivanje knji\u017enice: \u00abZa\u0161to je osnovana knji\u017enica a ne druga \u010ditaonica bit \u0107e razlog, \u0161to virovski svijet nema vremena, da se zadr\u017eava u \u010ditaonici i zato radije posudi knjigu i \u010dita je kod ku\u0107e kad uhvati vrijeme\u00bb. Knji\u017enica je ve\u0107 po osnutku imala oko 600 knjiga (pokloni mje\u0161tana i \u010citaonice, kako bi sve bilo na jednom mjestu)<\/li>\n<li>stalni problem prostora, 1908. ideja da se \u010citaonica pove\u017ee s ostalim virovskim dru\u0161tvima i da se osnuje \u00abHrvatski narodni dom\u00bb &#8211; neostvareno zbog izbijanja Prvog svjetskog rata<\/li>\n<li>smje\u0161taj \u2013 od 1908. u prostoriji gostionice Avirovi\u0107, 1913. u ku\u0107i Stjepana \u0160alvarija, 1915. rat, sve preseljeno u \u0161kolu<\/li>\n<li>Prvi svjetski rat \u2013 prekid rada<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Virovska knji\u017enica od 1918. \u2013 1942.<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>01. 12. 1918. okupljanje nekada\u0161njih i novih \u010dlanova u ku\u0107i Stjepana Kucela i obnavljanje \u010citaonice<\/li>\n<li>1932. \u010citaonica uskla\u0111uje svoja pravila za zahtjevima Ministarstva prosvjete<\/li>\n<li>broj \u010dlanova se pove\u0107ava \u2013 varira od pedesetak do devedesetak<\/li>\n<li>1926. u izgradnji je novi dom Vatrogasnog dru\u0161tva \u2013 \u010citaonica moli da se jedna prostorija uredi za nju<\/li>\n<li>ukida se stale\u0161ka neravnopravnost \u2013 nema vi\u0161e \u010dlanova I. i II. razreda, svi postaju jednaki pa se u \u010citaonicu u\u010dlanjuje i sve vi\u0161e poljoprivrednika<\/li>\n<li>pravo kori\u0161tenja \u010citaonice dobivaju i u\u010denici vi\u0161ih razreda gimnazije i studenti<\/li>\n<li>problem prostora nije rije\u0161en ni u tom periodu \u2013 seljenje po gostionicama, pa u prostorije DVD-a (1929. do Drugog svjetskog rata)<\/li>\n<li>u tom periodu u \u010citaonici su se na\u0161le dnevne novine, tjednici i mjese\u010dnici \u00abObzor\u00bb, \u00abJutarnji list\u00bb, \u00abHrvatska stra\u017ea\u00bb, \u00abHrvatski dnevnik\u00bb, \u00abRije\u010d\u00bb, \u00abObrtni\u010dki vjesnik\u00bb, \u00abPu\u010dke novine\u00bb, \u00abSvijet\u00bb, \u00abUzorni vrtlar\u00bb, \u00abP\u010dela\u00bb, \u00abZabavnik\u00bb, \u00abPodravac\u00bb i dr.<\/li>\n<li>kupuju se i knjige za \u010ditaonicu \u2013 1931. knji\u017enica je imala 431 knjigu, 1941. taj je broj narastao na 1500<\/li>\n<li>1941. odluka o redovitom odr\u017eavanju predavanja dvaput mjese\u010dno<\/li>\n<li>u prostoru \u010citaonice odr\u017eavao se i te\u010daj esperanta<\/li>\n<li>silvestarska zabava prire\u0111uje se svake godine i prerasta u tradiciju<\/li>\n<li>u \u010citaonici djeluju i \u0161ahisti kao \u0160ahovska sekcija Virovske \u010ditaonice, najaktivniji od 1932. do 1938.<\/li>\n<li>Do 1942. \u010citaonica povremeno radi, 1942. potpuno prekinut rad \u010citaonice<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Virovska knji\u017enica od 1948. do 1978.<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>\u010citaonica ponovo zapo\u010dinje s radom 1948.<\/li>\n<li>1969. donesen je Statut \u010citaonice i knji\u017enice, nadopunjen 1073.<\/li>\n<li>i dalje je problem prostor: seljenje po ku\u0107ama \u2013 Du\u0161ana \u0160tajdla, nekada\u0161nja ku\u0107a Branka Saboli\u0107a, ku\u0107a Magice Matoni\u010dkin, ponovo ku\u0107a Du\u0161ana \u0160tajdla<\/li>\n<li>1960. Narodna \u010ditaonica s knji\u017enicom dobila na upravljanje Dru\u0161tveni dom \u2013 na raspolaganju joj je prostorija za \u010ditanje novina, prostorija za knji\u017enicu i TV dvorana, zaposlen je i podvornik pa je prostorija mogla biti svakodnevno otvorena<\/li>\n<li>\u010citaonica je otpo\u010detka imala i knji\u017enicu \u2013 tijekom i nakon Drugog svjetskog rata sve su knjige izgubljene pa je bilo nu\u017eno obnoviti knji\u017eni fond \u2013 mje\u0161tani poklanjaju \u010ditaonici svoje knjige, sindikalne podru\u017enice poklanjaju \u010ditave svoje sindikalne biblioteke, knjige poklanja i Ministarstvo prosvjete NRH, dio knjiga kupuje se od sredstava Op\u0107ine, kasnije mjesne zajednice Virje<\/li>\n<li>1975. dr. Matija Markov poklanja knji\u017enici 234 knjige iz svoje biblioteke, iste godine fond se popunjava marksisti\u010dkom literaturom<\/li>\n<li>1971. kupljene su metalne police za knjige<\/li>\n<li>1960. Narodna \u010ditaonica s knji\u017enicom osniva \u00abpokretne knji\u017enice\u00bb &#8211; knjige se (uglavnom zimi) dostavljaju u Miholjanec, \u0160emovce, Zdjelice i Hampovicu, mjesni u\u010ditelji ih izdaju mje\u0161tanima<\/li>\n<li>1958. po\u010dinju se organizirati izlo\u017ebe knjiga<\/li>\n<li>1968. ponovo se zapo\u010dinje se s organizacijom predavanja i knji\u017eevnih ve\u010deri (nakon prestanka rada Narodnog sveu\u010dili\u0161ta u Virju) \u2013 me\u0111u gostuju\u0107im knji\u017eevnicima bili su Vlado Gotovac, \u010cedo Prica, Gustav Krklec, Ratko Zvrko, Dragutin Tadijanovi\u0107, An\u0111elka Marti\u0107<\/li>\n<li>organiziraju se i gostovanja kazali\u0161nih dru\u017eina i profesionalnih kazali\u0161ta (zagreba\u010dki \u00abJazavac\u00bb &#8211; dana\u0161nji \u00abKerempuh\u00bb, Virovit\u010dko kazali\u0161te i dr.)<\/li>\n<li>i dalje se organizira tradicionalna zabava na Silvestrovo<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong> Virovska knji\u017enica od 1978. \u2013 2008.<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>1986. Narodna \u010ditaonica s knji\u017enicom kona\u010dno dobila vlastiti prostor od 55 m2 u staroj \u0161koli<\/li>\n<li>zbog nedostatka novca posljednjih desetlje\u0107a fond je rijetko obnavljan, jednako kao i prostor, a u organiziranju raznovrsnih doga\u0111anja se posustalo<\/li>\n<li>dolaskom nove op\u0107inske vlasti 2006. krenulo se s obnovom knji\u017enice \u2013 postoje\u0107i prostor je dotjeran, kupljeno je ra\u010dunalo i knji\u017eni\u010darski program Metel.win, zapo\u010deta je revizija knji\u017eni\u010dne gra\u0111e te uno\u0161enje podataka o gra\u0111i u ra\u010dunalo<\/li>\n<li>\u017eelja Op\u0107ine Virje i \u017dupanijske mati\u010dne slu\u017ebe bila je osnivanje Narodne knji\u017enice Virje kao samostalne ustanove, \u0161to je ostvareno 8. o\u017eujka 2007. godine<\/li>\n<li>osniva\u010d Narodne knji\u017enice Virje je Op\u0107ina Virje<\/li>\n<li>iste godine Op\u0107ina Virje pokre\u0107e projekt pro\u0161irenja, adaptacije, sanacije i opremanja nove knji\u017enice<\/li>\n<li>knji\u017enica je 2007. pro\u0161irena na susjednu Galeriju, a slike i umjetnine iz nekada\u0161nje galerije na\u0107i \u0107e svoje mjesto u knji\u017enici<\/li>\n<li>2008. godine dovr\u0161eno je ure\u0111enje novog Odjela za odrasle<\/li>\n<li>iste godine zapo\u010deto je ure\u0111enje prostora u kojem se nekad nalazio cjelokupni fond knji\u017enice i u tom je prostoru nakon adaptacije smje\u0161ten Dje\u010dji odjel<\/li>\n<li>adaptacija je bila opse\u017ena \u2013 sanirana je vlaga, ure\u0111eni podovi, spu\u0161teni stropovi i ugra\u0111eno adekvatno osvjetljenje, promijenjene instalacije, uvedeno centralno grijanje, a cjelokupan prostor opremljen je namje\u0161tajem u skladu sa Standardima za narodne knji\u017enice<\/li>\n<li>Narodna knji\u017enica Virje nastavit \u0107e tradiciju Narodne \u010ditaonice s knji\u017enicom u Virju prire\u0111ivanjem brojnih programa za korisnike i stalnim pro\u0161irivanjem opsega svojih usluga<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Virovska knji\u017enica danas<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>168 m2<\/li>\n<li>11 666 svezaka knjiga smje\u0161tenih na dje\u010dji odjel i odjel za odrasle s \u010ditaonicama<\/li>\n<li>Fond igra\u010daka, fond AV gra\u0111a, izdvojena zavi\u010dajna zbirka<\/li>\n<li>19 naslova periodike i 7 ra\u010dunala za korisnike<\/li>\n<li>Programi za pred\u0161kolce, djecu, mlade, odrasle<\/li>\n<li>Suradnja s ustanovama i udrugama u Virju i izvan njega<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Virovska knji\u017enica od 1878. do 2008. 1930-tih za vrijeme ilirskog pokreta u Virju, tada najve\u0107em selu u Hrvatskoj djelovao je ilirac Ferdo Rusan politi\u010dki i kulturno osvije\u0161teni, Virovci osnivaju \u010ditaonicu 1878., ranije od brojnih ve\u0107ih naselja i gradova u okolici i ostatku Hrvatske (Osijeka, Kri\u017eevaca, Ludbrega \u2026) Novine \u00abPodravac\u00bb Peroslava Ljubi\u0107a 1903. izvje\u0161\u0107uju o osnivanju [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":57,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v16.4 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/virje\/o-knjiznici-nekad-i-danas\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"O knji\u017enici nekad i danas - Narodna knji\u017enica Virje\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Virovska knji\u017enica od 1878. do 2008. 1930-tih za vrijeme ilirskog pokreta u Virju, tada najve\u0107em selu u Hrvatskoj djelovao je ilirac Ferdo Rusan politi\u010dki i kulturno osvije\u0161teni, Virovci osnivaju \u010ditaonicu 1878., ranije od brojnih ve\u0107ih naselja i gradova u okolici i ostatku Hrvatske (Osijeka, Kri\u017eevaca, Ludbrega \u2026) Novine \u00abPodravac\u00bb Peroslava Ljubi\u0107a 1903. izvje\u0161\u0107uju o osnivanju [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/virje\/o-knjiznici-nekad-i-danas\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Narodna knji\u017enica Virje\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2015-04-23T07:52:47+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"5 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/virje\/#website\",\"url\":\"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/virje\/\",\"name\":\"Narodna knji\\u017enica Virje\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":\"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/virje\/?s={search_term_string}\",\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/virje\/o-knjiznici-nekad-i-danas\/#webpage\",\"url\":\"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/virje\/o-knjiznici-nekad-i-danas\/\",\"name\":\"O knji\\u017enici nekad i danas - Narodna knji\\u017enica Virje\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/virje\/#website\"},\"datePublished\":\"2015-04-23T07:48:33+00:00\",\"dateModified\":\"2015-04-23T07:52:47+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/virje\/o-knjiznici-nekad-i-danas\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/virje\/o-knjiznici-nekad-i-danas\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/virje\/o-knjiznici-nekad-i-danas\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"item\":{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/virje\/\",\"url\":\"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/virje\/\",\"name\":\"Po\\u010detna stranica\"}},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"item\":{\"@id\":\"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/virje\/o-knjiznici-nekad-i-danas\/#webpage\"}}]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","_links":{"self":[{"href":"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/virje\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/53"}],"collection":[{"href":"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/virje\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/virje\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/virje\/wp-json\/wp\/v2\/users\/57"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/virje\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=53"}],"version-history":[{"count":6,"href":"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/virje\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/53\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":59,"href":"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/virje\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/53\/revisions\/59"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/virje\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=53"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}