Virovska knjižnica od 1878. do 2008.
- 1930-tih za vrijeme ilirskog pokreta u Virju, tada najvećem selu u Hrvatskoj djelovao je ilirac Ferdo Rusan
- politički i kulturno osviješteni, Virovci osnivaju čitaonicu 1878., ranije od brojnih većih naselja i gradova u okolici i ostatku Hrvatske (Osijeka, Križevaca, Ludbrega …)
- Novine «Podravac» Peroslava Ljubića 1903. izvješćuju o osnivanju čitaonice čija su pravila potvrđena 28. siječnja 1878.
- čitaonica je ubrzo nakon osnutka započela s organizacijom društvenih događanja
- 1890. donijeta je odredba da članovi čitaonice mogu postati i ratari i obrtnici
- Čitaonica nije imala vlastiti prostor ; seli po privatnim kućama ; u prvih 25 godina postojanja bila je smještena u gostionicu Rudolfa Tottara,
- 1902. (ili 1903. – izvori govore različito) osnovana je Pučka knjižnica – inicijator Peroslav Ljubić, osnivanje u suradnji s Društvom hrvatskih književnika
- izvori objašnjavaju osnivanje knjižnice: «Zašto je osnovana knjižnica a ne druga čitaonica bit će razlog, što virovski svijet nema vremena, da se zadržava u čitaonici i zato radije posudi knjigu i čita je kod kuće kad uhvati vrijeme». Knjižnica je već po osnutku imala oko 600 knjiga (pokloni mještana i Čitaonice, kako bi sve bilo na jednom mjestu)
- stalni problem prostora, 1908. ideja da se Čitaonica poveže s ostalim virovskim društvima i da se osnuje «Hrvatski narodni dom» – neostvareno zbog izbijanja Prvog svjetskog rata
- smještaj – od 1908. u prostoriji gostionice Avirović, 1913. u kući Stjepana Šalvarija, 1915. rat, sve preseljeno u školu
- Prvi svjetski rat – prekid rada
Virovska knjižnica od 1918. – 1942.
- 01. 12. 1918. okupljanje nekadašnjih i novih članova u kući Stjepana Kucela i obnavljanje Čitaonice
- 1932. Čitaonica usklađuje svoja pravila za zahtjevima Ministarstva prosvjete
- broj članova se povećava – varira od pedesetak do devedesetak
- 1926. u izgradnji je novi dom Vatrogasnog društva – Čitaonica moli da se jedna prostorija uredi za nju
- ukida se staleška neravnopravnost – nema više članova I. i II. razreda, svi postaju jednaki pa se u Čitaonicu učlanjuje i sve više poljoprivrednika
- pravo korištenja Čitaonice dobivaju i učenici viših razreda gimnazije i studenti
- problem prostora nije riješen ni u tom periodu – seljenje po gostionicama, pa u prostorije DVD-a (1929. do Drugog svjetskog rata)
- u tom periodu u Čitaonici su se našle dnevne novine, tjednici i mjesečnici «Obzor», «Jutarnji list», «Hrvatska straža», «Hrvatski dnevnik», «Riječ», «Obrtnički vjesnik», «Pučke novine», «Svijet», «Uzorni vrtlar», «Pčela», «Zabavnik», «Podravac» i dr.
- kupuju se i knjige za čitaonicu – 1931. knjižnica je imala 431 knjigu, 1941. taj je broj narastao na 1500
- 1941. odluka o redovitom održavanju predavanja dvaput mjesečno
- u prostoru Čitaonice održavao se i tečaj esperanta
- silvestarska zabava priređuje se svake godine i prerasta u tradiciju
- u Čitaonici djeluju i šahisti kao Šahovska sekcija Virovske čitaonice, najaktivniji od 1932. do 1938.
- Do 1942. Čitaonica povremeno radi, 1942. potpuno prekinut rad Čitaonice
Virovska knjižnica od 1948. do 1978.
- Čitaonica ponovo započinje s radom 1948.
- 1969. donesen je Statut Čitaonice i knjižnice, nadopunjen 1073.
- i dalje je problem prostor: seljenje po kućama – Dušana Štajdla, nekadašnja kuća Branka Sabolića, kuća Magice Matoničkin, ponovo kuća Dušana Štajdla
- 1960. Narodna čitaonica s knjižnicom dobila na upravljanje Društveni dom – na raspolaganju joj je prostorija za čitanje novina, prostorija za knjižnicu i TV dvorana, zaposlen je i podvornik pa je prostorija mogla biti svakodnevno otvorena
- Čitaonica je otpočetka imala i knjižnicu – tijekom i nakon Drugog svjetskog rata sve su knjige izgubljene pa je bilo nužno obnoviti knjižni fond – mještani poklanjaju čitaonici svoje knjige, sindikalne podružnice poklanjaju čitave svoje sindikalne biblioteke, knjige poklanja i Ministarstvo prosvjete NRH, dio knjiga kupuje se od sredstava Općine, kasnije mjesne zajednice Virje
- 1975. dr. Matija Markov poklanja knjižnici 234 knjige iz svoje biblioteke, iste godine fond se popunjava marksističkom literaturom
- 1971. kupljene su metalne police za knjige
- 1960. Narodna čitaonica s knjižnicom osniva «pokretne knjižnice» – knjige se (uglavnom zimi) dostavljaju u Miholjanec, Šemovce, Zdjelice i Hampovicu, mjesni učitelji ih izdaju mještanima
- 1958. počinju se organizirati izložbe knjiga
- 1968. ponovo se započinje se s organizacijom predavanja i književnih večeri (nakon prestanka rada Narodnog sveučilišta u Virju) – među gostujućim književnicima bili su Vlado Gotovac, Čedo Prica, Gustav Krklec, Ratko Zvrko, Dragutin Tadijanović, Anđelka Martić
- organiziraju se i gostovanja kazališnih družina i profesionalnih kazališta (zagrebački «Jazavac» – današnji «Kerempuh», Virovitčko kazalište i dr.)
- i dalje se organizira tradicionalna zabava na Silvestrovo
Virovska knjižnica od 1978. – 2008.
- 1986. Narodna čitaonica s knjižnicom konačno dobila vlastiti prostor od 55 m2 u staroj školi
- zbog nedostatka novca posljednjih desetljeća fond je rijetko obnavljan, jednako kao i prostor, a u organiziranju raznovrsnih događanja se posustalo
- dolaskom nove općinske vlasti 2006. krenulo se s obnovom knjižnice – postojeći prostor je dotjeran, kupljeno je računalo i knjižničarski program Metel.win, započeta je revizija knjižnične građe te unošenje podataka o građi u računalo
- želja Općine Virje i Županijske matične službe bila je osnivanje Narodne knjižnice Virje kao samostalne ustanove, što je ostvareno 8. ožujka 2007. godine
- osnivač Narodne knjižnice Virje je Općina Virje
- iste godine Općina Virje pokreće projekt proširenja, adaptacije, sanacije i opremanja nove knjižnice
- knjižnica je 2007. proširena na susjednu Galeriju, a slike i umjetnine iz nekadašnje galerije naći će svoje mjesto u knjižnici
- 2008. godine dovršeno je uređenje novog Odjela za odrasle
- iste godine započeto je uređenje prostora u kojem se nekad nalazio cjelokupni fond knjižnice i u tom je prostoru nakon adaptacije smješten Dječji odjel
- adaptacija je bila opsežna – sanirana je vlaga, uređeni podovi, spušteni stropovi i ugrađeno adekvatno osvjetljenje, promijenjene instalacije, uvedeno centralno grijanje, a cjelokupan prostor opremljen je namještajem u skladu sa Standardima za narodne knjižnice
- Narodna knjižnica Virje nastavit će tradiciju Narodne čitaonice s knjižnicom u Virju priređivanjem brojnih programa za korisnike i stalnim proširivanjem opsega svojih usluga
Virovska knjižnica danas
- 168 m2
- 11 666 svezaka knjiga smještenih na dječji odjel i odjel za odrasle s čitaonicama
- Fond igračaka, fond AV građa, izdvojena zavičajna zbirka
- 19 naslova periodike i 7 računala za korisnike
- Programi za predškolce, djecu, mlade, odrasle
- Suradnja s ustanovama i udrugama u Virju i izvan njega