Studijsko putovanje u Bergen

Studijsko putovanje u Bergen „Public libraries and their rolesand work in inclusion and learning“

Od 5. do 8. svibnja 2019. godine u Bergenu, u Norveškoj  održan je studijski posjet i stručno usavršavanje „Public libraries and their rolesand work in inclusion and learning“. Studijski je posjet  okupio 25 predstavnika iz 18 zemalja Europske unije. Predstavnik je iz Hrvatske  bio zaposlenik Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci Tihomir Marojević.  Aktivnosti koje koje su održane za vrijeme boravka u Bergenu se mogu podijeliti na nekoliko tematskih cjelina.

  • Primjeri dobre prakse u Norveškoj

Predstavnici su nekoliko norveških knjižnica predstavili  program učenja norveškog jezika „Language café”. Radi se projektu koji se provodi na nacionalnoj razini. Ciljana su skupina imigranti i izbjeglice, odnosno doseljenici koji u opuštenoj i neformalnoj atmosferi, najčešće ugostiteljskog objekta koji postoji u većini narodnih knjižnica u Norveškoj, uče norveški. Ovo predstavlja prvi korak u integraciji doseljenika.

  • Posjete knjižnicama

Prvi je dan studijskog posjeta organizirana posjeta  knjižnici u Bergenu, a drugi su dan sudionici posjetili knjižnicu u Vossu.

Ovom je prilikom predstavljen niz aktivnosti koji se provode u knjižnicama u Norveškoj.  Na ovaj se način može usporediti rad jedne narodne knjižnice u Norveškoj s radom narodne knjižnice u Hrvatskoj. Zaključak je kako se na programskoj razini rad Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci ne razlikuje mnogo. Postoje specifičnost koje su uvjetovane lokalnom sredinom, primjerice u Bergenu se dosta radi s doseljenicima, što nije karakteristično za narodne knjižnice u Hrvatskoj.  Ostali programi kao što su informatičke edukacije, programiranje, korištenje 3D printera su slični modelima koji se primjenjuje u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci, a primjerice edukacije korištenjem tehnologije virtualne stvarnosti koja se primjenjuje u Vinkovcima se još uvijek ne koriste u Bergenu ili Vosu.

Vidljiva je razlika bila u načinu posudbe građe te vrsti građe koja se posuđuje. U Bergenu postoji velike glazbeni odjel s nekoliko tisuća glazbenih ploča koju su vrlo tražene. Postoji mogućnost posudbe glazbenih instrumenata. Knjižnica posjeduje radionicu gdje korisnici Knjižnice mogu po potrebi koristit određene alate za popravke.

Najveća razlika hrvatskog i norveškog knjižničarskog sustava je u članarinama. U Norveškoj je članstvo u knjižnicama besplatno te članska iskaznica vrijedi u svim narodnim knjižnicama pa se građa može posuditi i vratiti u bilo kojoj narodnoj knjižnici, primjerice knjiga se može posuditi u Oslu, a vratiti u Tromsu koji je udaljen 1150 km od Osla.

  • Grupne rasprave

Organizirane su četiri tematske rasprave na teme: učenje jezika u knjižnici, korištenje digitalnih tehnologija u edukaciji, knjižnice kao mjesto debata te inovativni način učenja. Svaki je sudionik mogao sudjelovati na dvije rasprave. Tihomir Marojević je sudjelovao na raspravama o učenju jezika gdje je predstavio model učenja njemačkog kroz igru te tečaj hrvatskog znakovnog jezika koji se održavao u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci. Upravo je tečaj hrvatskog znakovnog jezika bio najzanimljiviji za ostale sudionike jer niti jedna knjižnica čiji su predstavnici sudjelovali u studijskom posjetu nije provodila sličan tečaj.  Vidljiva je bila razlika između zemalja kao što su Norveška i Švedska koje provode tečajeve za učenje norveškog ili švedskog jer imaju veliki priljev doseljenika, u odnosu na zemlje kao što su Litva ili Hrvatska koje provode tečajeve učenja stranih jezika.

Druga je rasprava na kojoj je sudjelovao Tihomir Marojević  bila o korištenju digitalnih tehnologija u edukaciji na kojoj je predstavio modele informatičkih tečajeve, programiranja uz pomoć microbitova, modeliranja i 3D printanja te korištenje VR tehnologije u edukaciji. Sudionici rasprave su provodili slične edukacije, ali neki stavljaju veći naglasak na STEM edukacije, drugi na informatičke tečajeve ili neki drugi program. Osnovna je razlika u području koje je trenutno zanimljivo korisnicima na koje svaka ustanova stavlja naglasak. Bilo je nekoliko izvrsnih primjera STEM radionica te radionica robotike koje se još uvijek ne provode u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci, ali isto tako treba reći da pojedine radionice koje provodi Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci kao što su VR radionice, se ne provode u ustanovama koje su bile predstavljene na studijskom putovanju, dobar dio ustanova još uvijek ne posjeduje 3 D printer. Može se zaključiti kako su u pojedinim područjima hrvatske knjižnice naprednije od drugih europskih knjižnica, dok u pojedinim zaostajemo.

  • Prezentacije predstavnika DIKU agencije

Kroz tri je prezentacije DIKU agencija prenijela osnovne smjernice za prijavu Erasmus  + programa. Nastojala je potaknuti sudionike posjete na prve razgovore o mogući partnerstvima u budućnost. Predavači su istaknuli kako su norveške knjižnice dosta pasivne prema Erasmus + programu te je jedan od razloga organiziranja ovoga studijskog putovanja poticanje knjižnica kako norveških tako i europskih na korištenje Erasmus + programa.

O Bergenu – najkišnijem europskom gradu

Bergen je sa 260.200 stanovnika (2010.) te 384.100 stanovnika šireg gradskog područja (Veliki Bergen), drugi po veličini grad u Norveškoj. Smješten je na jugozapadnoj obali Norveške u administrativnoj regiji Hordaland, čije je upravno središte.  Osnovao ga je Olaf III. Norveški 1070. godine kao prijestolnicu Norveške, što je Bergen i bio do 1299. godine. Danas je Bergen najpoznatiji po Bryggenu, odnosnu nizu hanzeatskih trgovačkih zgrada na istočnoj strani fjorda na ulazu u grad koje datiraju u 14. stoljeće i pod zaštitom su UNESCO-a.  Bergen je poznat I po obilnim i dugotrajnim kišama. Godišnja količina padalina je oko 2.250 mm/m², a najdulje zabilježeno neprekidno kišno vrijeme bilo je od 3. siječnja do 26. ožujka 1990. godine.

Studijski posjet je organizirala agencija Diku – Direktoratet for internasjonalisering og kvalitetsutvikling i høyere utdanning iz Bergena. Boravak u Bergenu je financirala Europska unija kroz program Erasmus +, a put u Bergen je za hrvatskog sudionika financirala Agencija za mobilnost i programe EU.

Fotogalerija

Materijali s predavanja

Program

Ova tekst odražava isključivo stajalište autora publikacije i Komisija se ne može smatrati odgovornom prilikom uporabe informacija koje se u njoj nalaze.