Narodna knjižnica Ston

NOVO ZA ODRASLE

NOVO ZA DJECU

Napisao

EKO S KNJIŽNICOM

Program Eko s knjižnicom ove godine provoditi će se od ožujka do kraja lipnja.📅  Namijenjen je svim dobnim skupinama s naglaskom na aktivnostima za djecu. Cilj je ovim programom podizati ekološku svijest zajednice te učiti najmlađe članove društva kako štitit i voliti prirodu.🌍💚 Veselimo se novim eko druženjima!😍👫

O ovogodišnjim gostima:

Martina Markov

Biologijnja i spisateljica, autorica serijala Pustolovine Galaba Marka po parkovima Hrvatske. “Od najranijih dana gajim ljubav prema prirodi, posebice prema moru. Iako sam odrasla u Šibeniku, kao dijete sam svaki vikend i ljetne praznike provodila u raju, u Murteru, u zelenom, plavom i žutom okruženju, s pogledom na rasute bisere – Kornatsko otočje. Zaljubljena u njegove boje, zvukove i mirise, nakon završetka studija biologije na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu odlučujem se život na tom rajskom otoku. Prvotno unutar obiteljske tvrtke, a od travnja 2021. godine unutar vlastite tvrtke Eco Edu Media d.o.o., radim na edukaciji o zaštiti prirode i promociji naših zaštićenih područja. Kao biologinja koja piše, razvijam edukativne programe za velike i male i stvaram zelene priče… Glavni lik mojih priča je galeb Marko, druželjubiv, pustolovan i znatiželjan galeb koji nas upoznaje s našim nacionalnim parkovima i parkovima prirode.” .- Martina Markov

Romana Tomić 

“Romana je zaposlenikinja udruge Deša Dubrovnik, ali i aktivistkinja i volonterka, posebno marna i borbena u vezi tema nasilja nad ženama i klimatskih promjena, solidarna i kolegijalna, fer i hrabra, bilo da je riječ o njezinoj ili tvojoj djevojčici, spremna reagirati ad hoc, založiti se, izložiti, progovoriti… vječito neposlušna spram nepravde, gluposti i linije manjeg otpora” – Udruga Deša

Nikola Đuračić, Natura Dalmatia

Obiteljski obrt koji se bavi proizvodnjom tradicionalnih peljeških delicija, prirodne kozmetike i ručno rađenih suvenira.

 

 

Napisao

Program Mjeseca hrvatske knjige

I ove godine priključili smo se obilježavanju Mjeseca hrvatske knjige (15.10.-15.11 2023.), manifestacije kojom se promiče knjiga i čitanje kroz različite programe i događanja.

Ritual čitanja, pričanja ili slušanja priče može biti intimno iskustvo, samo naše, a možemo ga i dijeliti. Zašto je važno čitati naglas još od najranije dobi, već nam je dobro poznato, baš kao i značaj interpretativnog čitanja te kritičkog promišljanja o pročitanom (i poslušanom!). Tako bolje razumijemo svijet koji nas okružuje. Ovogodišnjem izdanju Mjeseca hrvatske knjige kao tema je istaknuta vrijednost pripovijedanja i kazivanja, posebice onih književnih vrsta koje pripadaju usmenoj književnosti, kao što su bajka ili legenda, čiji se sadržaj, baš kao i oblik, nezaustavljivo mijenja dok putuje kroz vrijeme ili zastaje na različitim mjestima diljem svijeta. Polazište Programskog i organizacijskog odbora bila je 150. godišnjica rođenja velike hrvatske spisateljice Ivane Brlić-Mažuranić,

Neka nas ovaj Mjesec hrvatske knjige podsjeti na čaroliju izgovorene riječi i na važnost priča, neka se sa svih strana čuje njegov slogan – Pričaj mi…  

Naš progam  će ove godine biti prepun pričanja i pripovijedanja. Očekuju vas predstavljanja knjiga, putopisne priče, interaktivni razgovori, dramski izričaji…

 

Napisao

Edukativna radionica Rođeni za čitanje

Pozivamo sve roditelje, učitelje i odgajatelje na edukativnu radionicu Rođeni za čitanje u subotu, 14. rujna u Kneževom dvoru koju će održati prim. mr. sc. Marija Radonić 📖

O programu:

Program „Rođeni za čitanje“ na nacionalnoj razini provode Ministarstvo kulture i medija  u suradnji s Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske, uz podršku Hrvatskog pedijatrijskog društva i Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju. Glavni je cilj programa uputiti svakog roditelja/skrbnika na redovitim sistematskim pregledima djece u  važnost čitanja naglas za razvoj djetetovih čitalačkih navika,  što značajno utječe  na sveukupni djetetov razvoj. Tijekom četiriju pedijatrijskih pregleda, od šestog mjeseca života do polaska u školu, pedijatri djeci čitaju slikovnice prilagođene dobi djece te na kraju pregleda poklanjaju slikovnice da bi roditelji/skrbnici nastavili čitati u obiteljskom okruženju. Čitalačka pismenost jedna je od bitnih životnih vještina koja utječe na naše zdravlje, stoga je namjera da poticanje čitanja djeci od najranije dobi postane sastavni dio preventivnih i javnozdravstvenih mjera u promidžbi zdravlja djece.

 

Napisao

Ljeto s knjižnicom

Program Ljeto s knjižnicom ove godine provoditi će se od 1. srpnja do 30. kolovoza. 🗓
Namijenjen je djeci i mladima, a cilj je potaknuti ih na čitanje i ljubav prema knjizi te im pružiti mogućnost kvalitetnog provođenja slobodnog vremena.
Kroz pet vrsta aktivnosti edukativno-kreativnog i društvenog karaktera dužiti ćemo se svakoga tjedna.

Termini pojedinačnih događanja biti će naknadno objavljeni.

Napisao

Program Mjeseca hrvatske knjige 2023.

I ove godine priključili smo se obilježavanju Mjeseca hrvatske knjige (15.10.-15.11 2023.), manifestacije kojom se promiče knjiga i čitanje kroz različite programe i događanja.

Tragom ulaska naše zemlje u schengenski prostor, prostor bez postojanja graničnih kontrola, Programski i organizacijski odbor Mjeseca hrvatske knjige odlučio je zakoračiti u „književni Schengen“, vinuti se daleko iznad državnih granica u prostor „književnosti bez granica“.

Cilj je ovogodišnje manifestacije ukazati na važnost prevoditelja. Izvesti na svjetla pozornice ove jezične magove, velike znalce o kojima se malo zna. Podsjetiti na neprocjenjivu vrijednost književnog prevođenja zahvaljujući kojemu strana književnost, njezini klasici i suvremenici, hrvatskim čitateljima prestaju biti strani. Zahvaljujući kojemu i hrvatska književnost leti preko granica svoje domovine i osvaja inozemnu publiku, daleko izvan granica Schengena. Također, ova je godina proglašena Europskom godinom vještina, pa se i prevođenje kao vještina uklapa u ovaj poticajni impuls odaslan iz Europske unije.
Tragom ovog razmicanja jezičnih barijera, ovogodišnji slogan glasi Nek’ ti riječ ne bude strana(c)…

Pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, a organizator Knjižnice grada Zagreba.

Više o manifestaciji Mjesec hrvatske knjige možete pročitati OVDJE.

 

 

Napisao

Izložba “Dan kada sam naučila letjeti” Maja Kovačević

U prostoru Narodne knjižnice Ston od 9. kolovoza do 1. rujna biti će otvorena samostalna izložba dubrovačke akademske slikarice Maje Kovačević “Dan kada sma naučila letjeti”. Autorica će se predstaviti sa petnaestak radova nastalih tijekom ove godine u tehnici akril na platnu i akvarel tuša.

Otvaranje izložbe biti će upriličeno 9. kolovoza 2023. godine u 21 sat.

Prema riječima autorice predgovora kataloga izložbe, Maris Šišević “To je priča o ženi sada, ovoga trenutka; O osjećaju zarobljenosti, nemogućnosti da bude potpuno slobodna, da bude ona – to je priča o tajanstvenoj ptici. Tko je žena? Zašto se svijet vrti oko žena? Žena je misterij. Što ju čini tajanstvenom i nedokučivom? “Dan kad sam naučila letjeti” slikarica Maja Kovačević preispituje ulogu i ugroženost žene u današnjem svijetu, prenoseći svoje osjećaje i promišljanja…”.

O autorici (iz kataloga izložbe):

Rođena je 1980. u Dubrovniku. Maturirala je u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića u klasi prof.  Josipa Trostmanna. Diplomirala je 2004. na Likovnoj akademiji Giuseppe Assenza Basel u klasi prof. Uda Grossklausa. Nakon akademije istražuje apstraktno slikarstvo, kolaž, boju i materiju kroz reljefnost površina. Često slika arhitekturu starog grada gdje ponekad mijenja vizure u pogledu na Grad, a ponekad mijenja arhitektonske akcente i ističe pojedine fragmente. Izlagala na trinaest samostalnih i više skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu te sudjelovala na brojnim likovnim kolonijama. Godine 2012. s Anamarijom Bezek otvarila je Atelier Ma’aM. Organizira likovne radionice za djecu i odrasle. Bila je predsjednica udruge DART. Članica je HDLU-a Dubrovnik. Živi i stvara u Dubrovniku.

 

Napisao

LJETO S KNJIŽNICOM

Pogram Ljeto s knjižnicom ove godine provoditi će se od 3. srpnja do 1. rujna. 🗓
Namijenjen je djeci i mladima, a cilj je potaknuti ih na čitanje i ljubav prema knjizi te im pružiti mogućnost kvalitetnog provođenja slobodnog vremena.
Kroz pet vrsta aktivnosti edukativno-kreativnog i društvenog karaktera dužiti ćemo se svakoga tjedna. 
Termini pojedinačnih događanja biti će naknadno objavljeni!

Napisao

Putopisno predavanje Martine Divić: „Ne postoji sutra u Atru: o Africi i njezinim ljudima“

U subotu, 3. lipnja, u 20:00 sati u Narodnoj knjižnici Ston putopisno predavanje „Ne postoji sutra u Atru: priče iz Afrike“ održati će Martina Divić na temelju svoje istoimene knjige. Riječ je o zbirci kratkih priča koja se temelji na autoričinim zapisima koje je objavljivala na facebook stranici „Nisan doma“ tijekom svog prvog putovanja Afrikom.

Priče govore o području Sjeverozapadne Afrike, Senegala, Mauritanije, Zapadne Sahare i Maroka. Iako prate kronološki tijek putovanje one su svaka cjelina za sebe. Teme su raznolike. Tako su neke priče u potpunosti posvećene susretima s ljudima, a neke avanturi i susretima s novom kulturom.

 

Miljenko Jergović je o ovoj knjizi napisao. „Sve je tu tako dobro, precizno ispričano, lijepo i duhovito da čitatelj na kraju može reći da jedna rečenica Martine Divić vrijedi više od tisuću uobičajnih i stereotipnih slika Afrike, koje neprestano vidimo na našim televizijama…“

O autorici:

Martina Divić (1993.) odrasla je u Drveniku kod Makarske. Diplomirala je pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija odlazi na prvo putovanje u Afriku, a priče s putovanja objavljuje na Facebook stranici „Nisan doma“. Nakon studija putuje državama Srednje i Južne Amerike, te nastavlja pisati o putovanjima. Osim putopisa piše i fikciju. S pričama iz Afrike ušla je u finale natječaja za najbolji putopis na Hrvatskom festivalu putnika 2019. godine. Bila je finalistica nagrade Prozak 2020. i 2021., a na Natječaju za kratku priču gradske knjižnice Samobor 2021. s pričom „Oni se boje, a ja?“ osvojila je drugo mjesto. Priče su joj objavljene u jednom zborniku i na raznim portalima; Kritična masa, Čovjek-časopis, Strano.ba, CeKaPe,..Njezina prva knjiga Ne postoji sutra u Atru koja je nastala od zapisa s putovanja u Afriku jednoglasnom odlukom žirija osvojila je nagradu Dijana Klarić za najbolji putopis 2022. godine, na festivalu putnika u Šibeniku. Trenutačno živi i radi u Zagrebu.

 

                   

Napisao

Putopisno predavanje Gorana Blaževića: Kontra vjetra – biciklom od Senegala do Gibraltara

Nakon što je uspješno prehodao balkansku izbjegličku rutu 2016. godine te osmislio i promovirao projekt pod nazivom „Solidarity Walk 4 km/h“ za koji je dobio Nagradu Dijana Klarić u čak dvije kategorije – Projekt godine i Putnik godine – Goran Blažević se tijekom 2020. upustio u novu putničku pustolovinu s ciljem usmjeravanja pažnje na još jednu važnu socijalnu i političku temu. Projekt „Kontra vjetra“ temelji se na ideji Gorana Blaževića da biciklom prijeđe udaljenost od 3500 kilometara – od zelenog Senegala preko vjetrovite Mauritanije te pustoši i praznine pijeska Zapadne Sahare, preko urbanog Maroka sve do španjolskog teritorija na afričkom kontinentu. U središtu interesa projekta bilo je praćenje jedne od tri migracijske rute koje afrički narodi koriste u pokušaju dolaska do Europe. Osim Gorana Blaževića, projektu se priključio i iskusni putnik na biciklu Ivan Mladenović iz Šida. Dvije osobe koje se nikad prije nisu srele, suočavaju se s vlastitim pogledima na svijet i kreću u prelazak čitavog ruba Saharske pustinje isključivo vlastitim snagama – kontra raznih izazova, kontra vjetra koji neprestano puše u suprotnom smjeru. Nakon mjesec i pol dana stigao je do Gibraltara, odakle je njegov povratak kući otežalo izbijanje pandemije. Za ovaj uspješno dovršen poduhvat Goran Blažević je zaslužio još jednu Nagradu Dijana Klarić, onu za Najbolji projekt na Festivalu putnika u Šibeniku 2021. godine. Ovim je riječima stručni žiri obrazložio svoju odluku: „Goran Blažević prevalio je 3500 kilometara na dva kotača afričkim cestama. Avanturistički je podvig biciklirati od Dakra u Senegalu do španjolske enklave Ceute u sjevernoj Africi, neprestano izložen žarkom afričkom suncu i nemilice šiban pustinjskim vjetrom. Istom rutom svakodnevno prolaze tisuće Afrikanaca koji bježe od afričke besperspektivnosti i sanjaju bolji život u bogatoj Europi. Migrantska ruta bil je i nit vodilja njegova putovanja, kako bi bolje shvatio odakle ljudi bježe, što ih goni i kakve opasnosti vrebaju na tom putu. Goran nam svojim putopisima pomaže da bolje shvatimo današnju zapadnu Afriku i težinu života na afričkom tlu, ali istodobno i težinu i ljepotu bicikliranja afričkom pustinjom.“

O autoru (iz knjige Karavana):

Goran Blažević živi i radi u Istri. Putuje uglavnom pješice ili na biciklu. Samostalno je organizirao i proveo nekolikolo velikih hodočasničkih poduhvata. Na devi je prošao pustinju Rub al Khali u Saudijskoj Arabiji o čemu je pisao u knjizi Karavana, a napisao je i knjigu Svilim: 3300 kilometara pješice po izbjegličkoj ruti. Bavi se planinarenjem, trčanjem i sličnim sportskim aktivnostima kojima promiče usporeno kretanje.

Promjena veličine fonta
Accessibility by WAH