Povodom Noći knjige odlučili smo predstaviti nekoliko pisaca koji su možda malo “zaboravljeni”, odnosno nisu u središtu pozornosti. Predstavljamo Guy de Maupassanta i Emila Zolu. Obojicu možemo uvrstiti u najznačajnije predstavnike naturalizma. Maupassant je karijeru započeo kao skromni činovnik da bi pod nadzorom Flauberta počeo karijeru književnika. Objavio je 6 romana i 300 novela po kojima je i najpoznatiji. U svojim novelama razvija zanimljivu i napetu radnju. Iako je bio sklon naturalizmu u novelama se svojom pripovjedačkom tehnikom približava klasičnom realizmu.
Ovom prilikom predstavljamo novelu “Moj stric Jules” koja nije toliko poznata hrvatskoj javnosti.
Uživajte!
Emil Zola u književnost ulazi kao romantičar no kasnije pokušava u literaturu uvesti znanstvene metode i razvija teoriju eksperimentalnog romana te postaje prvi teoretičar naturalizma. Zola je pohađao koledž u Aixu gdje je prijateljevao s Paulom Cezanneom a zanimljivo je da je dva puta pao na maturi zbog francuskog jezika. Ovom prilikom predstavljamo roman “Lovina”. To je jedan od romana koji prate moralno i fizičko propadanje obitelji Rugon Macquart i u tim romanima Zola je predstavio više od 1000 likova.
Treći pisac odnosno u ovom slučaju spisateljica je Frances Hodgson Burnett i smatra se jednom od najboljih anglo-američkih spisateljica i dramaturginja. Poznata je po svojim romanima za djecu “Mali lord Fauntleroy” , “Mala princeza” (čitamo ovom prilikom dijelove iz romana) te “Tajni vrt”. “Mala princeza” je roman o sedmogodišnjoj djevojčici koju otac prije odlaska u Indiju ostavlja u internatu za djevojčice u Londonu. Iako se u početku djevojčica suočava s neodobravanjem i ljubomorom svojom ljubaznošću i neiskvarenošću prevladava početne probleme. Roman je adaptiran u obliku mjuzikla, igranog filma, TV serije, mange i kazališne predstave. Najpoznatiji je kao filmska verzija iz 1939. godine sa Shirley Temple u glavnoj ulozi.