{"id":139,"date":"2015-03-25T09:24:43","date_gmt":"2015-03-25T09:24:43","guid":{"rendered":"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/porec\/?page_id=139"},"modified":"2015-04-21T10:39:14","modified_gmt":"2015-04-21T10:39:14","slug":"autori","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/porec\/booktiga\/autori\/","title":{"rendered":"Gosti knji\u017eevnici"},"content":{"rendered":"

Povratak <<\/a><\/h3>\n

Drago Pilsel<\/em><\/strong><\/p>\n

Knjiga Argentinski roman<\/em><\/strong> Drage Pilsela, novinara, anga\u017eiranog antifa\u0161ista i jednog od boraca za ljudska prava u Hrvatskoj, objavljena u izdanju nakladnika Profil Knjige, najprodavanije publicisti\u010dko djelo u 2014. godini, naj\u010ditanija je knjiga u narodnim knji\u017enicama Istarske \u017eupanije, u razdoblju od velja\u010de 2014. godine do sije\u010dnja 2015. godine.<\/p>\n

\"argroman\"<\/a>Ova je knjiga svojevrsna Pilselova rekonstrukcija jednoga vremena i naslije\u0111enih uvjerenja o Anti Paveli\u0107u, usta\u0161ama i NDH te njegov obra\u010dun s vlastitom neofa\u0161isti\u010dkom pro\u0161lo\u0161\u0107u u autobiografskom prikazu, svojevrsnoj psihoanalizi njegova \u017eivotnog puta koji ga je doveo do dana\u0161njih demokratskih i antifa\u0161isti\u010dkih uvjerenja.<\/p>\n

Drago Pilsel<\/strong> ro\u0111en je u Argentini 1962. godine gdje je studirao strojarstvo, novinarstvo, povijest latinoameri\u010dke politi\u010dke misli, knji\u017eevnost i kr\u0161\u0107ansku duhovnost te je postao pripravnik Reda Male bra\u0107e. Nakon postulature i novicijata sti\u017ee u Hrvatsku u svibnju 1989. godine, a po\u010detkom 1991. prelazi u bogosloviju Rije\u010dko-senjske nadbiskupije \u0161to \u0107e prekinuti nakon nestanka njegova brata Branka, pripadnika 4. brigade ZNG-a, 23. listopada 1991. Tada napu\u0161ta sve\u0107eni\u010dki poziv i odmah se pridru\u017euje istoj jedinici u kojoj mu je nestao brat te postaje sudionikom Domovinskog rata. Koncem o\u017eujka 1992. vra\u0107a se studiju filozofije i teologije, \u0161to \u0107e i apsolvirati na Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu (gdje namjerno ne \u017eeli i diplomirati), a onda i diplomirati, uz polo\u017eenu razliku, na protestantskom Evan\u0111eoskom teolo\u0161kom fakultetu u Osijeku. Na istom je fakultetu 2008. obranio magisterij znanosti s podru\u010dja moralne i politi\u010dke teologije, a od 2010. priprema doktorsku disertaciju o pitanju sekularizma u Europi i u Hrvatskoj. Slu\u017ei se hrvatskim, \u0161panjolskim, engleskim, talijanskim i portugalskim, a posjeduje znanje i francuskog te latinskog jezika.<\/p>\n

\"pilsel\"<\/a>Drago Pilsel novinarstvom se bavi od 1979. godine. Jedan je od osniva\u010da HHO-a, potpredsjednik je Savjeta Saveza antifa\u0161ista RH i \u010dlan je Predsjedni\u0161tva Saveza antifa\u0161ista. \u010clan je, me\u0111u ostalim, Hrvatskog novinarskog dru\u0161tva, hrvatskog P.E.N. centra, Koalicije za REKOM, Instituta Vlado Gotovac, itd. Radio je kao slobodni novinar i vanjsko-politi\u010dki komentator i kolumnist za brojne hrvatske i inozemne medije, a \u010dest je gost komentator radijskih i televizijskih emisija te je aktivan i na politi\u010dkoj sceni Hrvatske. Ve\u0107 godinu i pol dana, od pokretanja, glavni je urednik i kolumnist portala Autograf.hr.<\/p>\n

\u00a0Godine 1999. radijska mre\u017ea COPE iz Madrida proglasila ga je najboljim stranim dopisnikom, a Hrvatsko novinarsko dru\u0161tvo dva puta ga je nagradilo u kategoriji najbolje napisane vijesti i\/ili izvje\u0161taja. Autor je velike monografije Hrvatska \u2013 Stoto papino putovanje<\/em> (Profil, Zagreb, 2003.) i vrlo uspje\u0161ne knjige Franjo, papa s kraja svijeta<\/em> (Ve\u010dernji list, 2013.). Nositelj je Spomenice i medalje Domovinskoga rata.<\/p>\n

\u00a0Argentinski roman pri\u010da jednu izuzetnu pri\u010du koja nije do sada ispri\u010dana. Drago Pilsel, od djeteta i mladi\u0107a odraslog u Argentini na glorificiranju usta\u0161ke ideologije, postao je anga\u017eirani antifa\u0161ist i borac za ljudska prava u Hrvatskoj.<\/p>\n

Pilsel je Argentinski roman<\/em><\/strong> napisao na temelju istinitih doga\u0111aja, iskreno i bez preuveli\u010davanja. Ovo je knjiga o odrastanju u usta\u0161kom okru\u017eenju u Argentini, uzbudljivo autobiografsko \u0161tivo, psihoanaliza jednoga, dramama ispunjenog \u017eivota.<\/p>\n

Argentinski roman<\/em><\/strong> sadr\u017ei jo\u0161 mnoge zanimljive i pou\u010dne epizode iz Pilselova \u017eivota, \u0161to ga \u010dini uzbudljivom i nesvakida\u0161njom, a \u010desto tragi\u010dnom pri\u010dom.<\/p>\n

S osobitim zadovoljstvom vas pozivamo da nam se pridru\u017eite 22. travnja<\/strong>, na Dan hrvatskih knji\u017enica<\/strong> i na dodjeli Nagrade BOOKtiga 2015.<\/strong> za naj\u010ditaniju knjigu u istarskim narodnim knji\u017enicama te da saznate za\u0161to je ba\u0161 Argentinski roman <\/em><\/strong>osvojio \u010ditatelje Istarske \u017eupanije.<\/p>\n

Susret s knji\u017eevnikom zapo\u010det \u0107e u 19 sati<\/strong> kada \u0107e i sve\u010dano biti otvorena osma po redu pore\u010dka BOOKtiga<\/strong>, me\u0111unarodni festival pro\u010ditanih knjiga.<\/p>\n

\n

Igor Mandi\u0107<\/em><\/strong><\/p>\n

Gotovo punih pola stolje\u0107a, jo\u0161 od sredine \u0161ezdesetih godina kada je po\u010deo objavljivati prve knji\u017eevne kritike u Vjesniku, knji\u017eevni i glazbeni kriti\u010dar, polemi\u010dar i esejist Igor Mandi\u0107<\/strong> bio je i ostao jedinstvena figura doma\u0107e knji\u017eevnosti i novinarstva.<\/p>\n

\"mandi\u0107\"<\/a><\/p>\n

Igor Mandi\u0107 ro\u0111en je 20. studenoga 1939. g. u \u0160ibeniku. Studij komparativne knji\u017eevnosti zavr\u0161io je 1963. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.<\/p>\n

Od 1966. bio zaposlen u Vjesniku, kao kriti\u010dar u dnevnim novinama, kao kolumnist Vjesnika u srijedu te interni recenzent, urednik i autor tekstova u pojedinim Vjesnikovim izdanjima.<\/p>\n

Pisao je kulturolo\u0161ke komentare za Slobodnu Dalmaciju, a 1997. pre\u0161ao je u slobodne umjetnike. Bio je glavni urednik novina Vjesnik (2000.).<\/p>\n

\u017divi i radi u Zagrebu.<\/p>\n

Objavljuje knji\u017eevne kritike, socio-kulturolo\u0161ke feljtone, eseje i polemike. Dugogodi\u0161nji je suradnik mnogih radijskih i televizijskih postaja.<\/p>\n

Dobitnik je brojnih nagrada; nagrada A.G.Mato\u0161, Matica hrvatska – za knjigu kritika “Knji\u017eevno (st)rati\u0161te”, 1999., nagrada Hrvatskog novinarskog dru\u0161tva “O.Ker\u0161ovani” za \u017eivotno djelo 2005., nagrada Kiklop 2006. na Sajmu knjiga “Sa(n)jam knjigu”, Pula – za najbolje publicisti\u010dko djelo (Sebi pod ko\u017eu. Nehoti\u010dna autobiografija, Profil, Zagreb 2006.), 2008. nagrada Slobodne Dalmacije “Jo\u0161ko Kulu\u0161i\u0107” za \u017eivotno djelo u podru\u010dju novinarstva te 2010. Nagradu BOOKtige Gradske knji\u017enice Pore\u010d.<\/p>\n

Ne boje\u0107i se kompromitiranja, svojim tekstovima o vrlo \u0161irokom spektru socio-kulturolo\u0161kih fenomena, ovaj na\u0161 osebujni kriti\u010dar neprestano izaziva kontroverze i plijeni zanimanje doma\u0107e javnosti.<\/p>\n

Me\u0111u brojnim objavljenim djelima isti\u010demo autobiografske knjige Sebi pod ko\u017eu<\/em><\/strong> iz 2006. i U zadnji \u010das<\/em> <\/strong>iz 2009. gdje se otvoreno bavio svojim privatnim i profesionalnim \u017eivotom, otkrivaju\u0107i i ono posve intimno. Knjiga Oklop od papira<\/em><\/strong> tre\u0107i je svezak autobiografije za koju je sam knji\u017eevnik rekao:<\/p>\n

\"oklop\"<\/a>\u201eOvaj tre\u0107i svezak autobiografije razlikuje se od prva dva (Sebi pod ko\u017eu, 2006., i U zadnji \u010das, 2009.), u kojima sam razotkrivao mnogo\u0161to iz svojeg privatnog, intimnog iliti osobnoga \u017eivota \u2013 djetinjstva, \u0161kolovanja, studiranja, ljubavi, braka i roditeljstva \u2013 utoliko \u0161to je OKLOP OD PAPIRA napravljen od samih tekstova \u00bbkoji su me obilje\u017eili i razgrani\u010dili\u00ab. Desetlje\u0107ima se ta masa tekstova (kritika, feljtona, polemika, intervjua…) gomilala i slagala, stvaraju\u0107i oko mojega intimnoga bi\u0107a za\u0161titnu barijeru, oklop tvr\u0111i od \u010delika, ispod kojega ostajem netaknut, poput \u2013 ribe u soli! Ovdje preobjavljujem neke tekstove koji su me tako obilje\u017eili da sam bio etiketiran (po sistemu pljuni pa prilijepi), neke koji su ostali dosele slabije poznati \u0161iroj javnosti, a u kojima se razgrani\u010davam (po sistemu MOJ RAZLAZ SA SVIMA) te brojne intervjue u kojima sam se slobodnije iskazivao nego kad literariziram \u010dinjenice (po sistemu zini, izvali pa \u0161to bude).<\/p>\n

Dugotrajno je bilo meandriranje kroz kontradiktornosti idejno-politi\u010dkih prilika, tijekom burnih i (ne)slavnih desetlje\u0107a, ali mislim da sam, \u00bbna liniji vlastite savjesti\u00ab, ovu veliku \u00bbamplitudu\u00ab, kao raspon izme\u0111u mladena\u010dke euforije (1966.) i skepse (pre)zrelih godina (2013.), doveo do KATARZE zahvaljuju\u0107i kojoj mogu re\u0107i kako je ovaj tre\u0107i svezak autobiografije, zapravo, \u00bbMOJ OPRO\u0160TAJ SA SVIMA\u00ab\u201c.<\/p>\n

Oklop od papira Igora Mandi\u0107a u izdanju VBZ-a navodno je posljednja knjiga ovog poznatog kriti\u010dara i polemi\u010dara. Je li to uistinu tako saznajte na knji\u017eevnom susretu s ovim autorom u No\u0107i knjige, 23. travnja 2015. godine u 18 sati<\/strong> u mati\u010dnom odjelu Gradske knji\u017enice Pore\u010d.<\/p>\n

KNJI\u017dEVNI SUSRET S IGOROM MANDI\u0106EM JE OTKAZAN!<\/span><\/p>\n

\n

Davor Rostuhar<\/em><\/strong><\/p>\n

Klub za ekspedicionizam i kulturu je u listopadu i studenom 2014. izveo ekspediciju \u201eSnowman trek\u201c u Butanu, posljednjoj budisti\u010dkoj kraljevini u Himalaji, koja utire originalan i posve jedinstven put razvoja kojemu nije cilj ekonomska dobit, ve\u0107 sre\u0107a, a ona se ostvaruje posebnom brigom za okoli\u0161, tradicionalnu kulturu i odr\u017eiv, ograni\u010den razvoj. Butan do 1961. nije imao ni \u0161kolstvo ni zdravstvo ni ceste. Do 1974. nije bilo stranaca i turista. Do 1999. nisu postojali ni televizija ni internet. Danas i dalje u Butanu nema plasti\u010dnih vre\u0107ica, jumbo plakata, MTV-a \u2026<\/p>\n

\u201eSnowman trek\u201c, jedan od najljep\u0161ih i najzahtjevnijih planinarskih putova na svijetu. Hrvatski putopisac, Davor Rostuhar<\/strong>, kao \"rostuhar\"<\/a>jedini \u010dlan ekspedicije u Butan, a i prvi Hrvat koji je krenuo ovim putem, na sebi svojstven i kod publike odli\u010dno prihva\u0107en na\u010din, istra\u017eivao je i dokumentirao tu neobi\u010dnu kulturu. U 21 dan pro\u0161ao je kroz najzaba\u010denije predjele Himalaje sve do Lunane \u2013 najudaljenije doline u kojoj \u017eive ljudi, a prehodao je 320 kilometara na visini izme\u0111u 4000 i 5400 metara iznad mora.<\/p>\n

O svemu tome je napisao novu knjigu kratkih pri\u010da U zemlji zmaja<\/em><\/strong> koju \u0107e uz multimedijalno predavanje predstaviti pore\u010dkoj publici u No\u0107i knjige 23. travnja 2015. godine u 18\u00a0sati <\/strong>u mati\u010dnom odjelu Gradske knji\u017enice Pore\u010d.<\/p>\n

Na multimedijalnom predavanju Davora Rostuhara u izdanju KEK-a saznat \u0107ete i kako je nastajao veliki projekt \u201eNational Geographic \u2013 Hrvatska iz zraka\u201c, ali i koja je poveznica dalekog Butana i na\u0161e Hrvatske iz zraka.<\/p>\n

Puno je razloga da nas posjetite u No\u0107i knjige!<\/p>\n

\n

Bekim Sejranovi\u0107\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n

\"Bekim-Sejranovic\"<\/a>Bekim Sejranovi\u0107 je bosanskohercegova\u010dki i hrvatski pisac ro\u0111en 1972. godine u Br\u010dkom. Godine 1985. seli se u Rijeku gdje poha\u0111a pomorsku \u0161kolu i studira kroatistiku. Od 1993. godine \u017eivi u Oslu u Norve\u0161koj gdje je magistrirao ju\u017enoslovensku knji\u017eevnost. Sa norve\u0161kog je preveo djela Ingvar Ambj\u00f8rnsen i Frode Gryttena, a priredio je i preveo antologiju norve\u0161ke kratke pri\u010de Veliki pusti krajolik<\/em><\/strong>. Autor je studije Modernizam u romanu Isu\u0161ena kalju\u017ea Janka Poli\u0107a Kamova<\/em><\/strong>, knjige kratkih pri\u010da Fasung<\/em><\/strong>, kao i romana Nigdje, niotkuda<\/em>, Ljep\u0161i kraj<\/em> i <\/strong>Sandale<\/strong><\/em>. \u010clan je Hrvatskog dru\u0161tva pisaca.<\/p>\n

Za roman Nigdje, niotkuda<\/em> <\/strong>2009. godine dobio je Nagradu Me\u0161a Selimovi\u0107 koja se dodeljuje za najbolji roman objavljen na podru\u010dju Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.<\/p>\n

Sa japanskim re\u017eiserom Mokuom Teraokimom, 2011. godine snimio je dokumentarni film Od Tokija do Morave<\/em><\/strong>.<\/p>\n

U svom\u00a0 prvom knji\u017eevnom djelu iz 2002. godine, knjizi pri\u010da Fasung<\/em><\/strong>, autor dirljivo, cini\u010dno i autoironi\u010dno na papir iznosi promi\u0161ljanja o svom odrastanju i \u017eivotu. Bilje\u017ee\u0107i sje\u0107anja na svoju mladost i odrastanje on pi\u0161e svoju autobiografiju bez ustru\u010davanja iznose\u0107i i daju\u0107i nam na uvid neke intimne detalje iz svog \u017eivotopisa.<\/p>\n

U sredi\u0161njem i ponajboljem dijelu knjige opisuje svoje emigrantske norve\u0161ke dane te nam oslikava vlastita iskustva s ciljem da razgradi iluzije o \u017eivotu na europskom zapadu ispunjenom blagostanjem.<\/p>\n

\u0160est godina poslije izlazi njegov drugi roman Nigdje, niotkuda<\/em><\/strong> koji se mo\u017ee istodobno \u010ditati i kao kratka povijest ovda\u0161njeg XX. stolje\u0107a i kao katalog svih njegovih izbjegli\u0161tava. Njegovi junaci istjerani su iz jedne zemlje u drugu, a istovremeno u svijet odraslosti. Sejranovi\u0107 nam, na sebi svojstven na\u010din opisuje njihov svijet u kojem \u017eive, kao i one iz kojih su do\u0161li.<\/p>\n

Nigdje, niotkuda<\/em><\/strong>, zato jer to odakle su se zaputili kao da vi\u0161e ne postoji, a to gdje su do\u0161li je tu, ali ne zna\u010di ni\u0161ta.\u00a0 Sejranovi\u0107 pri\u010da pri\u010du o \u010detiri sprovoda\u00a0 i vjen\u010danju i nipo\u0161to ne dopu\u0161ta da ga shrva teret tolikih problema. Usred svih njih, a mo\u017eda i njima usprkos, njegova knjiga uspijeva ostati topla i svje\u017ea, sna\u017ean, duhovit i \u017eiv roman.<\/p>\n

2010. godine izlazi mu tre\u0107i roman Ljep\u0161i kraj<\/em><\/strong>, u kojega nas Sejranovi\u0107 vodi nakon lutanja u Nigdje, niotkuda <\/em><\/strong>i koji nam pokazuje Ljep\u0161i kraj<\/em><\/strong>. U me\u0111uvremenu, svijet se nije previ\u0161e promijenio. Jedna brvnara u zabiti Bosne, jedna unajmljena soba u Oslu, a izme\u0111u Hrvatska i Srbija, Brazil i Indija, te sve ono od \u010dega se taj i takav svijet i \u017eivot sastoje: mnogo snijega, mnogo \u017eena, mnogo mamurluka, mnogo putovanja i usamljenosti\u2026 A opet, ni\u0161ta nije isto.<\/p>\n

Ne \u0161tede\u0107i nikoga, a ponajmanje sebe,\u00a0Bekim Sejranovi\u0107\u00a0jo\u0161 je jednom napisao sjajan roman, knjigu koja \u0107e nas protresti, nasmijati, podi\u0107i i nimalo nje\u017eno spustiti na tlo.
\nI zadnje –<\/strong> Sandale<\/em>, 2013. godine. U po\u010detku je to bila knjiga pri\u010da, koja je objavljena pod naslovom\u00a0<\/strong>Fasung<\/em><\/strong>, ali je nakon deset godina temeljito prekrojena, nadopisana i pretvorena\u00a0 u, zapravo, labavo strukturiran roman.<\/strong><\/p>\n

Roman je to koji nadopunjava i zaokru\u017euje dva\u00a0Sejranovi\u0107eva<\/strong> dosad objavljena romana\u00a0 \u2013\u00a0\u00a0Nigdje, niotkuda<\/em><\/strong>\u00a0i\u00a0Ljep\u0161i kraj<\/em><\/strong>\u2013 tvore\u0107i s njima proznu trilogiju. Oslo, Rijeka, Br\u010dko, Australija, Indija samo su neke postaje po kojima skita ‘junak’\u00a0Sandala<\/em><\/strong>. On je jedan od onih knji\u017eevnih skitnica koji se neprestano bori sa sobom i sa svijetom koji ga okru\u017euje, hvataju\u0107i se pritom za sve \u0161to prona\u0111e uz put.<\/p>\n

Upoznajte svijet Sejranovi\u0107evih junaka u petak, 24. travnja 2015. godine u 19\u00a0sati<\/strong> u mati\u010dnom odjelu Gradske knji\u017enice Pore\u010d i saznajte za\u0161to Bekima Sejranovi\u0107a smatraju jednim od najzabavnijih i najintrigantnijih pisaca na\u0161e novije knji\u017eevnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Povratak <<\/a><\/h3>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Povratak < Drago Pilsel Knjiga Argentinski roman Drage Pilsela, novinara, anga\u017eiranog antifa\u0161ista i jednog od boraca za ljudska prava u Hrvatskoj, objavljena u izdanju nakladnika Profil Knjige, najprodavanije publicisti\u010dko djelo u 2014. godini, naj\u010ditanija je knjiga u narodnim knji\u017enicama Istarske \u017eupanije, u razdoblju od velja\u010de 2014. godine do sije\u010dnja 2015. godine. Ova je knjiga svojevrsna […]<\/p>\n","protected":false},"author":39,"featured_media":0,"parent":51,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"page_landing.php","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"yoast_head":"\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\t\n