Povratak <
Drago Pilsel
Knjiga Argentinski roman Drage Pilsela, novinara, angažiranog antifašista i jednog od boraca za ljudska prava u Hrvatskoj, objavljena u izdanju nakladnika Profil Knjige, najprodavanije publicističko djelo u 2014. godini, najčitanija je knjiga u narodnim knjižnicama Istarske županije, u razdoblju od veljače 2014. godine do siječnja 2015. godine.
Ova je knjiga svojevrsna Pilselova rekonstrukcija jednoga vremena i naslijeđenih uvjerenja o Anti Paveliću, ustašama i NDH te njegov obračun s vlastitom neofašističkom prošlošću u autobiografskom prikazu, svojevrsnoj psihoanalizi njegova životnog puta koji ga je doveo do današnjih demokratskih i antifašističkih uvjerenja.
Drago Pilsel rođen je u Argentini 1962. godine gdje je studirao strojarstvo, novinarstvo, povijest latinoameričke političke misli, književnost i kršćansku duhovnost te je postao pripravnik Reda Male braće. Nakon postulature i novicijata stiže u Hrvatsku u svibnju 1989. godine, a početkom 1991. prelazi u bogosloviju Riječko-senjske nadbiskupije što će prekinuti nakon nestanka njegova brata Branka, pripadnika 4. brigade ZNG-a, 23. listopada 1991. Tada napušta svećenički poziv i odmah se pridružuje istoj jedinici u kojoj mu je nestao brat te postaje sudionikom Domovinskog rata. Koncem ožujka 1992. vraća se studiju filozofije i teologije, što će i apsolvirati na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu (gdje namjerno ne želi i diplomirati), a onda i diplomirati, uz položenu razliku, na protestantskom Evanđeoskom teološkom fakultetu u Osijeku. Na istom je fakultetu 2008. obranio magisterij znanosti s područja moralne i političke teologije, a od 2010. priprema doktorsku disertaciju o pitanju sekularizma u Europi i u Hrvatskoj. Služi se hrvatskim, španjolskim, engleskim, talijanskim i portugalskim, a posjeduje znanje i francuskog te latinskog jezika.
Drago Pilsel novinarstvom se bavi od 1979. godine. Jedan je od osnivača HHO-a, potpredsjednik je Savjeta Saveza antifašista RH i član je Predsjedništva Saveza antifašista. Član je, među ostalim, Hrvatskog novinarskog društva, hrvatskog P.E.N. centra, Koalicije za REKOM, Instituta Vlado Gotovac, itd. Radio je kao slobodni novinar i vanjsko-politički komentator i kolumnist za brojne hrvatske i inozemne medije, a čest je gost komentator radijskih i televizijskih emisija te je aktivan i na političkoj sceni Hrvatske. Već godinu i pol dana, od pokretanja, glavni je urednik i kolumnist portala Autograf.hr.
Godine 1999. radijska mreža COPE iz Madrida proglasila ga je najboljim stranim dopisnikom, a Hrvatsko novinarsko društvo dva puta ga je nagradilo u kategoriji najbolje napisane vijesti i/ili izvještaja. Autor je velike monografije Hrvatska – Stoto papino putovanje (Profil, Zagreb, 2003.) i vrlo uspješne knjige Franjo, papa s kraja svijeta (Večernji list, 2013.). Nositelj je Spomenice i medalje Domovinskoga rata.
Argentinski roman priča jednu izuzetnu priču koja nije do sada ispričana. Drago Pilsel, od djeteta i mladića odraslog u Argentini na glorificiranju ustaške ideologije, postao je angažirani antifašist i borac za ljudska prava u Hrvatskoj.
Pilsel je Argentinski roman napisao na temelju istinitih događaja, iskreno i bez preuveličavanja. Ovo je knjiga o odrastanju u ustaškom okruženju u Argentini, uzbudljivo autobiografsko štivo, psihoanaliza jednoga, dramama ispunjenog života.
Argentinski roman sadrži još mnoge zanimljive i poučne epizode iz Pilselova života, što ga čini uzbudljivom i nesvakidašnjom, a često tragičnom pričom.
S osobitim zadovoljstvom vas pozivamo da nam se pridružite 22. travnja, na Dan hrvatskih knjižnica i na dodjeli Nagrade BOOKtiga 2015. za najčitaniju knjigu u istarskim narodnim knjižnicama te da saznate zašto je baš Argentinski roman osvojio čitatelje Istarske županije.
Susret s književnikom započet će u 19 sati kada će i svečano biti otvorena osma po redu porečka BOOKtiga, međunarodni festival pročitanih knjiga.
Igor Mandić
Gotovo punih pola stoljeća, još od sredine šezdesetih godina kada je počeo objavljivati prve književne kritike u Vjesniku, književni i glazbeni kritičar, polemičar i esejist Igor Mandić bio je i ostao jedinstvena figura domaće književnosti i novinarstva.
Igor Mandić rođen je 20. studenoga 1939. g. u Šibeniku. Studij komparativne književnosti završio je 1963. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Od 1966. bio zaposlen u Vjesniku, kao kritičar u dnevnim novinama, kao kolumnist Vjesnika u srijedu te interni recenzent, urednik i autor tekstova u pojedinim Vjesnikovim izdanjima.
Pisao je kulturološke komentare za Slobodnu Dalmaciju, a 1997. prešao je u slobodne umjetnike. Bio je glavni urednik novina Vjesnik (2000.).
Živi i radi u Zagrebu.
Objavljuje književne kritike, socio-kulturološke feljtone, eseje i polemike. Dugogodišnji je suradnik mnogih radijskih i televizijskih postaja.
Dobitnik je brojnih nagrada; nagrada A.G.Matoš, Matica hrvatska – za knjigu kritika “Književno (st)ratište”, 1999., nagrada Hrvatskog novinarskog društva “O.Keršovani” za životno djelo 2005., nagrada Kiklop 2006. na Sajmu knjiga “Sa(n)jam knjigu”, Pula – za najbolje publicističko djelo (Sebi pod kožu. Nehotična autobiografija, Profil, Zagreb 2006.), 2008. nagrada Slobodne Dalmacije “Joško Kulušić” za životno djelo u području novinarstva te 2010. Nagradu BOOKtige Gradske knjižnice Poreč.
Ne bojeći se kompromitiranja, svojim tekstovima o vrlo širokom spektru socio-kulturoloških fenomena, ovaj naš osebujni kritičar neprestano izaziva kontroverze i plijeni zanimanje domaće javnosti.
Među brojnim objavljenim djelima ističemo autobiografske knjige Sebi pod kožu iz 2006. i U zadnji čas iz 2009. gdje se otvoreno bavio svojim privatnim i profesionalnim životom, otkrivajući i ono posve intimno. Knjiga Oklop od papira treći je svezak autobiografije za koju je sam književnik rekao:
„Ovaj treći svezak autobiografije razlikuje se od prva dva (Sebi pod kožu, 2006., i U zadnji čas, 2009.), u kojima sam razotkrivao mnogošto iz svojeg privatnog, intimnog iliti osobnoga života – djetinjstva, školovanja, studiranja, ljubavi, braka i roditeljstva – utoliko što je OKLOP OD PAPIRA napravljen od samih tekstova »koji su me obilježili i razgraničili«. Desetljećima se ta masa tekstova (kritika, feljtona, polemika, intervjua…) gomilala i slagala, stvarajući oko mojega intimnoga bića zaštitnu barijeru, oklop tvrđi od čelika, ispod kojega ostajem netaknut, poput – ribe u soli! Ovdje preobjavljujem neke tekstove koji su me tako obilježili da sam bio etiketiran (po sistemu pljuni pa prilijepi), neke koji su ostali dosele slabije poznati široj javnosti, a u kojima se razgraničavam (po sistemu MOJ RAZLAZ SA SVIMA) te brojne intervjue u kojima sam se slobodnije iskazivao nego kad literariziram činjenice (po sistemu zini, izvali pa što bude).
Dugotrajno je bilo meandriranje kroz kontradiktornosti idejno-političkih prilika, tijekom burnih i (ne)slavnih desetljeća, ali mislim da sam, »na liniji vlastite savjesti«, ovu veliku »amplitudu«, kao raspon između mladenačke euforije (1966.) i skepse (pre)zrelih godina (2013.), doveo do KATARZE zahvaljujući kojoj mogu reći kako je ovaj treći svezak autobiografije, zapravo, »MOJ OPROŠTAJ SA SVIMA«“.
Oklop od papira Igora Mandića u izdanju VBZ-a navodno je posljednja knjiga ovog poznatog kritičara i polemičara. Je li to uistinu tako saznajte na književnom susretu s ovim autorom u Noći knjige, 23. travnja 2015. godine u 18 sati u matičnom odjelu Gradske knjižnice Poreč.
KNJIŽEVNI SUSRET S IGOROM MANDIĆEM JE OTKAZAN!
Davor Rostuhar
Klub za ekspedicionizam i kulturu je u listopadu i studenom 2014. izveo ekspediciju „Snowman trek“ u Butanu, posljednjoj budističkoj kraljevini u Himalaji, koja utire originalan i posve jedinstven put razvoja kojemu nije cilj ekonomska dobit, već sreća, a ona se ostvaruje posebnom brigom za okoliš, tradicionalnu kulturu i održiv, ograničen razvoj. Butan do 1961. nije imao ni školstvo ni zdravstvo ni ceste. Do 1974. nije bilo stranaca i turista. Do 1999. nisu postojali ni televizija ni internet. Danas i dalje u Butanu nema plastičnih vrećica, jumbo plakata, MTV-a …
„Snowman trek“, jedan od najljepših i najzahtjevnijih planinarskih putova na svijetu. Hrvatski putopisac, Davor Rostuhar, kao 
jedini član ekspedicije u Butan, a i prvi Hrvat koji je krenuo ovim putem, na sebi svojstven i kod publike odlično prihvaćen način, istraživao je i dokumentirao tu neobičnu kulturu. U 21 dan prošao je kroz najzabačenije predjele Himalaje sve do Lunane – najudaljenije doline u kojoj žive ljudi, a prehodao je 320 kilometara na visini između 4000 i 5400 metara iznad mora.
O svemu tome je napisao novu knjigu kratkih priča U zemlji zmaja koju će uz multimedijalno predavanje predstaviti porečkoj publici u Noći knjige 23. travnja 2015. godine u 18 sati u matičnom odjelu Gradske knjižnice Poreč.
Na multimedijalnom predavanju Davora Rostuhara u izdanju KEK-a saznat ćete i kako je nastajao veliki projekt „National Geographic – Hrvatska iz zraka“, ali i koja je poveznica dalekog Butana i naše Hrvatske iz zraka.
Puno je razloga da nas posjetite u Noći knjige!
Bekim Sejranović
Bekim Sejranović je bosanskohercegovački i hrvatski pisac rođen 1972. godine u Brčkom. Godine 1985. seli se u Rijeku gdje pohađa pomorsku školu i studira kroatistiku. Od 1993. godine živi u Oslu u Norveškoj gdje je magistrirao južnoslovensku književnost. Sa norveškog je preveo djela Ingvar Ambjørnsen i Frode Gryttena, a priredio je i preveo antologiju norveške kratke priče Veliki pusti krajolik. Autor je studije Modernizam u romanu Isušena kaljuža Janka Polića Kamova, knjige kratkih priča Fasung, kao i romana Nigdje, niotkuda, Ljepši kraj i Sandale. Član je Hrvatskog društva pisaca.
Za roman Nigdje, niotkuda 2009. godine dobio je Nagradu Meša Selimović koja se dodeljuje za najbolji roman objavljen na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
Sa japanskim režiserom Mokuom Teraokimom, 2011. godine snimio je dokumentarni film Od Tokija do Morave.
U svom prvom književnom djelu iz 2002. godine, knjizi priča Fasung, autor dirljivo, cinično i autoironično na papir iznosi promišljanja o svom odrastanju i životu. Bilježeći sjećanja na svoju mladost i odrastanje on piše svoju autobiografiju bez ustručavanja iznoseći i dajući nam na uvid neke intimne detalje iz svog životopisa.
U središnjem i ponajboljem dijelu knjige opisuje svoje emigrantske norveške dane te nam oslikava vlastita iskustva s ciljem da razgradi iluzije o životu na europskom zapadu ispunjenom blagostanjem.
Šest godina poslije izlazi njegov drugi roman Nigdje, niotkuda koji se može istodobno čitati i kao kratka povijest ovdašnjeg XX. stoljeća i kao katalog svih njegovih izbjeglištava. Njegovi junaci istjerani su iz jedne zemlje u drugu, a istovremeno u svijet odraslosti. Sejranović nam, na sebi svojstven način opisuje njihov svijet u kojem žive, kao i one iz kojih su došli.
Nigdje, niotkuda, zato jer to odakle su se zaputili kao da više ne postoji, a to gdje su došli je tu, ali ne znači ništa. Sejranović priča priču o četiri sprovoda i vjenčanju i nipošto ne dopušta da ga shrva teret tolikih problema. Usred svih njih, a možda i njima usprkos, njegova knjiga uspijeva ostati topla i svježa, snažan, duhovit i živ roman.
2010. godine izlazi mu treći roman Ljepši kraj, u kojega nas Sejranović vodi nakon lutanja u Nigdje, niotkuda i koji nam pokazuje Ljepši kraj. U međuvremenu, svijet se nije previše promijenio. Jedna brvnara u zabiti Bosne, jedna unajmljena soba u Oslu, a između Hrvatska i Srbija, Brazil i Indija, te sve ono od čega se taj i takav svijet i život sastoje: mnogo snijega, mnogo žena, mnogo mamurluka, mnogo putovanja i usamljenosti… A opet, ništa nije isto.
Ne štedeći nikoga, a ponajmanje sebe, Bekim Sejranović još je jednom napisao sjajan roman, knjigu koja će nas protresti, nasmijati, podići i nimalo nježno spustiti na tlo.
I zadnje – Sandale, 2013. godine. U početku je to bila knjiga priča, koja je objavljena pod naslovom Fasung, ali je nakon deset godina temeljito prekrojena, nadopisana i pretvorena u, zapravo, labavo strukturiran roman.
Roman je to koji nadopunjava i zaokružuje dva Sejranovićeva dosad objavljena romana – Nigdje, niotkuda i Ljepši kraj– tvoreći s njima proznu trilogiju. Oslo, Rijeka, Brčko, Australija, Indija samo su neke postaje po kojima skita ‘junak’ Sandala. On je jedan od onih književnih skitnica koji se neprestano bori sa sobom i sa svijetom koji ga okružuje, hvatajući se pritom za sve što pronađe uz put.
Upoznajte svijet Sejranovićevih junaka u petak, 24. travnja 2015. godine u 19 sati u matičnom odjelu Gradske knjižnice Poreč i saznajte zašto Bekima Sejranovića smatraju jednim od najzabavnijih i najintrigantnijih pisaca naše novije književnosti.