Priču možemo slušati, čitati, čuti samo u prolazu, a možemo je i PRIPOVIJEDATI. Ona će nam samo izmamiti osmijeh ili nas pak od srca nasmijati. Zbog nje ponekad plačemo, ali može nam pružiti i blagotvorne riječi utjehe. Priča nas može potaknuti da napravimo nešto smo oduvijek željeli, a nismo se usudili. A može i razljutiti.
Ritual čitanja, pričanja ili slušanja priče može biti intimno iskustvo, samo naše, a možemo ga i dijeliti. Zašto je važno čitati naglas još od najranije dobi, već nam je dobro poznato, baš kao i značaj interpretativnog čitanja te kritičkog promišljanja o pročitanom (i poslušanom!). Tako bolje razumijemo svijet koji nas okružuje.
U ovome Mjesecu hrvatske knjige kao temu želimo istaknuti upravo vrijednost pripovijedanja i kazivanja, posebice onih književnih vrsta koje pripadaju usmenoj književnosti, kao što su bajka ili legenda, a čiji se sadržaj, baš kao i oblik, nezaustavljivo mijenja dok putuje kroz vrijeme ili zastaje na različitim mjestima diljem svijeta. Preoblikuje se, osuvremenjuje, propitkuje, prilagođava. I upravo su zbog toga kazivači i pripovjedači, storytelleri, oni koje slušamo i pritom ČUJEMO, jaka spona na tromeđi: pomalo iščezlo doba – izazovna današnjica – neizvjesna budućnost.
S druge strane, u vremenu ispunjenom glasovnim nesuglasjem, golemom bukom informacija i različitih sadržaja koji nasrću sa svih strana, značaj se SLUŠANJA, i to onog aktivnog i predanog, čini poput zaboravljenog okupljanja oko ognjišta. Je li umijeće istinskog slušanja priče, ali i drugog ljudskog bića, tek prašnjavi artefakt prošlih vremena ili je samo potrebno izgovoriti čarobnu riječ i udahnuti mu život? I lebdjeti na riječima, letjeti rečenicama i skutriti se očarano u toplom krilu priče.
Neka nas ovaj Mjesec hrvatske knjige podsjeti na čaroliju izgovorene riječi i na važnost priča, neka se sa svih strana čuje njegov slogan – Pričaj mi…
U ovoj se godini obilježavaju i dvije značajne književne obljetnice – 150. obljetnica rođenja istaknute hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić, uz čije su priče brojne generacije odrastale, kao i 500. obljetnica smrti oca hrvatske književnosti Marka Marulića.
(tekst preuzet sa stranica manifestacije MHK)

PROGRAM NARODNE KNJIŽNICE PLOČE
Akcije:
- I ja želim biti član knjižnice! – besplatan upis za sve učenike OŠ tijekom cijelog MHK
- Sad je vrijeme da vratiš knjigu! – vraćanje zaboravljenih knjiga bez naplate zakasnine tijekom cijelog MHK
16. 10. | srijeda | 19:00 h
Predavanje “Zemlja spaljenih lica – Etiopija” putopisca, profesionalnog fotografa i svjetskog putnika Jurice Galića Juke
18. 10. | petak | 19:00 h
Otvorenje izložbe slika Ane Filipović Utovac
19. 10. | subota | 10:30 h
“Pričaoničari” – radionica pričanja priča za djecu od 3 i više godina. Gradsko kazalište lutaka Split
26. 10. | subota | 10:30 h
Kreativna kamishibai radionica “PoNosni slon” – umjetničko pripovijedanje priče u kamishibai tehnici (japansko papirnato kazalište). Voditeljica: Jasmina A. Žiljak
28. 10. | ponedjeljak | 16:40 h
Predstavljanje romana za djecu “Trešnja” autorice Martine Majić. Na književnom susretu s autoricom sudjelovat će učenici viših razreda osnovne škole po dogovoru
4. 11. | ponedjeljak | 19:00 h
Predstavljanje knjige “Od Dnjepra do Jadrana: U potrazi za prapostojbinom Hrvata, Slavena, Indoeuropljana“ – Jasen Boko
5. 11. | utorak | 10:00 h
Odgojne skupine Lađari i Gusari iz Dječjeg vrtića Komin prikazat će stare igre neretvanskog kraja. Odgojiteljice Željana Radonić i Ana Medak
6. 11. | srijeda | 18:00 h
“Kad si sretan, i sunce za tobom žuri” – predstavljanje istoimenog dvogodišnjeg školskoga projekta OŠ “Vladimir Nazor” Ploče. Učiteljice Hrvatskoga jezika Marina Burđelez, Marijana Gluščević i Ivana Pudar Pećar
11. 11. | ponedjeljak | 18:00 h
Radionica za djecu od 2 do 3 godine „Put do knjige“. Voditeljice: Božena Delaš, lutkarski pedagog i Vijoleta Jelčić, odgojiteljica
12. 11. | utorak | 18:00 h
„Pričam ti priču svoga kraja“ – legende i priče našeg zavičaja. Učenici i nastavnici SŠ fra Andrije Kačića Miošića Ploče
13. 11. | srijeda | 19:00 h
Predstavljanje knjige “Sezona berbe” autorice Magdalene Blažević



Vedran Buble rođen je u Splitu 1983. godine. Diplomirao je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, nakon čega radi kao sportski novinar. Petomjesečnim putovanjem po Južnoj Americi 2014. započinje svoju odiseju svijetom te će u sljedećih šest godina obići pedeset sedam zemalja. Sa svojih putovanja redovito piše putopise za portal Index.hr te održava putopisne tribine diljem Hrvatske. Roman Kaverna objavljuje 2017. godine. (izvor: 


Bookmobil je restaurirani Volkswagenov kombi kojim Maja putuje po zemlji i promovira ljubav prema pisanoj riječi. On je i prava književna pozornica, mjesto pred kojim se organiziraju zbivanja, druženja, čita se poezija i održavaju književne večeri, čime se omogućuje dostupnost knjiga i književnih sadržaja i u manjim sredinama. U njemu se mogu kupiti sve knjige u izdanju Fotopoetike, mahom putopisi, ali i razmjenjivati knjige različite tematike.
Maja Klarić diplomirala je engleski jezik i književnost te komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom s temom Suvremeni hrvatski putopis. Radi kao književna prevoditeljica za razne nakladničke kuće u Hrvatskoj, a prevodi i za razne časopise. Urednica je nekoliko domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića… Dosad je objavila tri zbirke putopisne poezije – Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago.
Izvrsna knjiga Latinskom Amerikom uzvodno nagrađivanog dramaturga, putopisca i biografa Jasena Boke bavi se ikonom lijevih pokreta, gerilcem i revolucionarom – Che Guevarom. U četiri je mjeseca autor proputovao 50.000 kilometara i promijenio više od 200 prijevoznih sredstava kako bi posjetio sva ključna mjesta u razvoju te legendarne ličnosti. Tko je doista bio Che Guevara i kako je od hedonista postao revolucionar te što on danas znači stanovnicima tog burnog kontinenta, pitanja su koja si je postavljao.
GORAN BLAŽEVIĆ – SOLIDARITY WALK 4 KM/H