Izložba iz Knjižnice Medveščak prikazuje škrinju kao predmet kulturne baštine opisan i oslikan u književnim i likovnim djelima.
„Škrinja je najstariji predmet korišten za opremu doma. Polazni je oblik svom pokućstvu za spremanje odjeće, posoblja i dragocjenosti. Iz nje su se razvili jednokrilni i dvokrilni ormari, kredenc i komoda. Izrađivane su prema narudžbi. Svaki ukras je naplaćivan te je količina izvedenih ukrasa izraz imovinske moći naručitelja. Ukrašavana je zarezivanjem oštrim predmetom (crtorez), rovašenjem (duborez), izrezivanjem (na proboj), opaljivanjem te bojenjem. Najčešći su geometrizirani ornamenti te biljni ukrasi. Zoomorfni i antropomorfni motivi su rjeđi. Često se u unutrašnjosti poklopca nalazi oslikan motiv drvo života okužen dvjema pticama.
Naziv škrinja poznat je gotovo u svim slavenskim te u nekim europskim jezicima. Osim naziva škrinja koristi se i naziv ambar, banka, hr(b)tnica, kasela, kasun i kasunić, kobilaš i kobilan, kovčeg, kučka škrinja, lada, la(t)ca i ladica, lajt, roga, sanduk, sedlača, sigečanka, skrija, šarena te bijela sigečka, škripača.“