Bit i smisao kršćanstva sv. Ivana Pavla II. jedinstveno je izdanje u kojemu se prvi put objavljuju nedavno pronađeni i do sada nepoznati tekstovi ovoga velikog pape našega vremena. Pišući svoja duhovna promišljanja u godinama nakon Drugoga vatikanskog koncila Wojtyła u ovdje sabranim tekstovima s puno entuzijazma i nutarnjega žara čitatelju približava bit i smisao kršćanske poruke spasenja pomažući mu da preispita sebe i svoju (ne)vjeru u Boga.
Ispravna prehrana i rekreacija sjajan su put prema boljem osjećaju, većoj životnoj energiji i, na kraju, zdravlju. Do danas razvijeno je puno teorija na oba područja, brojne knjige govore o jednom ili o drugom, ali malo je onih koje sve to ujedinjuju. Ova knjiga omogućuje svim čitateljima razumijevanje treninga i uravnotežene prehrane te preporučuje kvalitetne i jednostavne vježbe. Bavite li se sportom ili rekreacijom, a ne promijenite prehranu, rezultati će biti sporiji ili neće zadovoljavati. Ako, pak, promijenite prehrambene navike, možda će biti rezultata, ali bez treninga neće biti dugotrajni i dovoljno kvalitetni. Postavite temelje zdravog življenja uz savjete vrhunskih stručnjaka.
Kako to da smo postali ovisni o našem mobitelu? Zbog čega smo ponekad nasilni, depresivni, u strahu ili bespomoćni? Zbog čega s nekim ljudima nikako ne možemo pronaći zajednički jezik? Zašto osjećamo pritisak da budemo uspješni pa se često iscrpljujemo poslom? I kako se othrvati svemu tome? Mladi psiholog Sandro Kraljević izdvojio je i opisao osam najaktualnijih pitanja koja otvara ubrzana svakodnevnica i za njih ponudio primjenjiva i znanstveno provjerena rješenja. U preglednom i komunikativnom priručniku „Kako preživjeti u suvremenoj džungli“ Sandro Kraljević predlaže zamjenjivanje loših navika prilagodbom i poželjnim ponašanjem. Prvi je korak osvijestiti da u svakoj životnoj situaciji imamo izbor i sami biramo svoje postupke. Drugi je korak spriječiti negativne misli i emocije da nas u potpunosti obuzmu i biti svjestan svih mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju. A nakon toga, treba formirati novo, prilagođeno ponašanje i učvrstiti naviku. Od bespomoćnosti preko depresije, sve do agresije i ovisnosti o društvenim mrežama, u osam poglavlja Sandro Kraljević jasnim rječnikom i promišljenim pristupom pomaže nam osvijestiti vlastito neproduktivno ponašanje i loše navike. Svako poglavlje završava vježbama pomoću kojih možemo učvrstiti poželjno ponašanje koje će nam omogućiti lakše postizanje cilja. Priručnik mladog psihologa Sandra Kraljevića, koji je prepoznao potrebe svoje generacije željne dokazivanja znanjem i radom, preporučuju mnogi iskusniji kolege psiholozi, poslovni ljudi i urednici medija. Preporuke za priručnik napisali su psiholozi prof. dr. sc. Željka Kamenov , prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić, Ljubica Uvodić-Vranić, Dragica Barbarić, te predsjednik Hrvatskog psihološkog društva Josip Lopižić. Priručnik preporučuje i coach Mirela Španjol Marković, urednici poslovnih medija Darko Buković i Ognjen Bagatin te menadžeri Davorka Biondić Vince i Ilija Brajković.
I dok je riječ obrazovanje poput univerzalnog obećanja rješavanja svih problema svuda prisutna, riječ naobražena osoba, za koju bismo morali pretpostaviti da je pravi cilj svih tih obrazovnih nastojanja, gotovo je nestala iz rječnika. Ta se riječ ne pojavljuje čak ni na horizontu planiranja obrazovanja i biografija sustava obrazovanja koje se analiziraju i opisuju, pa tako i ne znamo na kojem bi se mjestu u sklopu službenih obrazovnih sustava naobražena osoba trebala pojaviti. Završetak obveznog školovanja, suvremena i prema stjecanju kompetencija usmjerena matura, završeni prvostupanjski studij prema bolonjskome modelu – ničemu od toga cilj ili ideja vodilja nije stvaranje naobražene osobe. Ljudi se ne bi trebali sami obrazovati niti bi trebali biti podvrgnuti procesu obrazovanja jer se danas zahtjeva stjecanje „kompetencija“, kao što su sposobnost za timski rad, komunikacijska spremnost, želja za inovacijama i digitalni fitnes.
Ispovijed i pripovijest o životu, ljubavi, prijateljstvu, osamljenosti, uspjehu, pravu i pravdi s obje strane velike bare!
Knjigu Mirjana Damaške Domovina teško je smjestiti u okvire klasičnih književnih i znanstvenih žanrova i klasifikacija jer sadržava brojne autobiografske elemente, ali je tematski znatno šira, a misaono puno dublja pa je u tom pogledu bliža memoarima ili memoarskim zapisima.
Mirjan Damaška nije tipičan kaznenopravni znanstvenik, nego pravi filozof prava kojem je vrlo bliska egzistencijalna filozofija, filozofija i sociologija morala, pa i moralna teologija.
U svojemu memoarskom rukopisu sjećanja Domovina s čitateljem nesebično i hrabro dijeli vlastite uspomene, reminiscencije, moralna iskušenja, žudnje i patnje, strahove, tjeskobe, ali i ushite te digresije o vremenu, ljudima i događajima koji su pratili i oblikovali njegov bogati profesionalni i samozatajni obiteljski emocionalni život.