Gradska knjižnica Ivana Belostenca Lepoglava

Svake godine 02. travnja, na obljetnicu rođenja Hansa Christiana Andersena, autora nekih od najpoznatijih svjetskih bajki, obilježava se Međunarodni dan dječje knjige. Tim povodom u gradskoj knjižnici izdvojili smo neke od razvojnih priča za glasno čitanje po izboru izdavačke kuće Planet Zoe (https://www.planetzoe.hr/razvojne-price-za-glasno-citanje/). Kampanja „Čitaj mi!“ u organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva – Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež, UNICEF-a, Hrvatskog pedijatrijskog društva, Hrvatskog čitateljskog društva, Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti i Hrvatskog logopedskog društva, koja obilježava 8. rođendan ističe sljedeće: „Zašto je važno čitati naglas djetetu od najranije dobi? Mnogi važni dokumenti i strategije vezane uz čitanje naglašavaju da je upravo metoda glasnog čitanja ključna za razvijanje čitateljskih navika i kasniji uspjeh u školi te općenito uspjeh u stjecanju znanja i vještina. Glasno čitanje djeci često služi i prevenciji poteškoća u čitanju koje se mogu javiti već u najranijoj dobi. Glasno čitanje aktivnost je koja uključuje cijelu obitelj – roditelje, bake i djedove, braću i sestre, rođake, ali i prijatelje. Izuzetno je važno za razvoj kognitivnih sposobnosti djece, a osobama koje su uključene u glasno čitanje, osigurava čvrstu vezu s djetetom.“ Posudite neku od mnoštva slikovnica, pročitajte im naglas pokoju priču i uživajte u zajedničkim trenutcima s vašim djetetom.

U Gradskoj knjižnici Ivana Belostenca Lepoglava u tijeku je izložba radova Gorana Šoštarića. Radovi koje autor izlaže tematski su vezani uz glazbu kojom se on također bavi a posebnost izložbe je upravo spoj dviju umjetnosti iz koji proizlazi nova dimenzija umjetničkog izričaja. Izložba naziva „Koncertualna umjetnost“, uz pridržavanje svih epidemioloških mjera, može se pogledati u prostoru čitaonice do kraja travnja, u radno vrijeme knjižnice.

„Knjiga je dar koji možeš otvarati opet i opet“ – Garrison Kellior

Povodom Međunarodnog dana darivanja knjigom lepoglavska knjižnica darivala je svoje najčitatelje iz 2020. godine. Najčitateljica u kategoriji djece je šestogodišnjakinja s pročitanih 150 slikovnica, dok je  najčitatelj u katergoriji odraslih član s 352 pročitana naslova! Čestitamo našim članovima uz prigodni dar – knjigu.

14. veljače koji znamo kao dan zaljubljenih, također je Međunarodni dan darivanja knjige, sa svrhom da pobudi zanimanje za čitanje, osobito kod djece. “Čitam, dam, sretan sam. Svoju knjigu daruj, tuđe srce obraduj!” – slogan je koji nas sve poziva na darivanje knjiga.

“Stihovi na dar” povodom nadolazećeg Valentinova …

Ivan Belostenec, po kojem naša knjižnica nosi ime, u Lepoglavu dolazi 1616. godine. Nakon školovanja vraća se i 1624. godine služi prvu misu u Lepoglavi da bi 1674. godine služio ovdje i zlatnu misu. Na današnji dan 1675. godine umire u lepoglavskom samostanu. Svojim brojnim djelima zadužio je hrvatsku književnost i kulturu te u njoj ostavio neizbrisiv trag. Poznatija djela su mu: Boghomila – zbirka od trinaest pjesama o svetom Pavlu izdana 1665. godine, 1672. godine Prodike o svetom tijelu Isusovu, 1672. Deset propovijedi s posvetom Ivanu Draškoviću. Najveće i najznačajnije njegovo djelo svakako je Gazophylacium izdan 1740. godine u Zagrebu u Vitezovićevoj tiskari, 65 godina nakon Belostenčeve smrti.

Želeći obilježiti Mjesec hrvatske knjige s osobnom notom u lepoglavskoj je knjižnici postavljena mini izložba vlastitih označnica (graničnika, dočitnica, straničnika, bookmarka). Knjižnica je  svoje označnice počela tiskati pred dvanaestak godina a iste se izdaju svih godina mijenjajući i nadopunjujući motive koje bira i potpisuje jedan od „prijatelja knjižnice“ – Božidar Breški, ujedno i dugogodišnji član knjižnice. Motivi na označnicama  vezani su uz povijest, tradiciju, kulturu i prirodu. Osim svoje primarne svrhe, živopisne označnice imaju svoje poklonike među posjetiteljima knjižnice, turistima, namjernicima i slučajnim posjetiteljima koji ih ponesu za sebe ili kao poklon za nekog svog. Jednako tako i korisnici knjižnice često ih uzimaju da ih nekome poklone te time  one postaju i promidžbeni materijal. Njihova posebnost došla je do izražaja i u suradnji s drugim knjižnicama a jedna s motivom lepoglavske čipke kao pozitivan primjer promidžbe lokalne baštine u knjizi „Izložba u knjižnici“ knjižnične savjetnice – Milke Tica.

Da bi se stekle navike dolaženja u knjižnicu, posuđivanja slikovnica u dječjoj dobi a potom i knjiga u odrasloj dobi, potrebno  je čim ranije početi stvarati te navike. Na tom tragu su i organizirani posjeti djece vrtićke i predškolske dobi knjižnici, posebno tijekom Mjeseca hrvatske knjige. Djeca lepoglavskog vrtića posjetila su tim povodom našu knjižnicu. Smjestivši se u dječji kutić, upoznali se s knjižnicom te načinom posudbe i vraćanja knjižne građe, a kasnije su radoznalo istražili sve zakutke u knjižnici, tražeći najveće pa potom najtanje knjige. Vidjeli su i najmanju knjigu iz fonda – Staru hrvatsku kuharicu, koja se zbog veličine ne posuđuje nego služi samo kao ogledni primjerak. Kako Mjesec hrvatske knjige traje od 15. listopada do 15. studenog knjižnica u to vrijeme već godinama daruje besplatan upis najmlađima, s namjerom da steknu naviku dolaženja u knjižnicu, posuđivanja te čitanja od najranije dobi. Jednom usvojene navike ostaju za cijeli život, a čitanje je jedna od ljepših koja svima obogaćuje život.

Povodom 8. rujna, Međunarodnog dana pismenosti mali podsjetnik:

• Prva tiskana knjiga na glagoljici – Misal po zakonu rimskoga dvora (1483.).
• Prva hrvatska tiskara – u Kosinju.
• Prvi hrvatski roman – Planine Petra Zoranića (1536.).
• Enciklopedijsko djelo naše kulturne baštine velikim dijelom nastalo u Lepoglavi – Gazophylacium Ivana Belostenca (1740.)