Gradska knjižnica Ivana Belostenca Lepoglava

Anđeli su bića svjetlosti prisutna u svim religijama svijeta i najbliža su Bogu a djeluju i u našoj stvarnosti. Na grčkom jeziku “agglos” je glasnik koji prenosi Božje poruke ljudima. Veza su između relativnog (ljudi) i apsolutnog, Boga. Prve molitve koje nas uče naši roditelji upućene su upravo anđelima. Vjeruje se da svako dijete od rođenja ima uza se svog anđela čuvara koji je s njim kroz cijeli život te ga čuva i štiti od zla. “Jer je On dao svojim anđelima da se brinu za tebe; da te čuvaju na svim putevima tvojim. Na rukama će te nositi: da se tvoja noga ne spotakne o kamen.” (Ps 90, 11-12) Anđeli su bili tema radionice održane u Gradskoj knjižnici. Naši su anđeli rađeni od komušine na način kako su ih nekad izrađivale naše bake, služeći se prirodnim materijalom koji ima je bio dostupan. U toploj atmosferi kraj božićne jelke, pod prstima naših polaznica nastali su mali anđeli koji će biti dio božićne dekoracije i na trenutak vratiti duh prošlih vremena u njihove domove.

Simbolika kruga od davnina prisutna je u tumačenju čovjekovog postojanja. Kroz stoljeća krug se doživljava kao savršenstvo ili kao vrijeme koje teče u neprekidnom i nepromjenjivom slijedu trenutaka, kao i nebo. Babilonci su pomoću kruga mjerili beskonačno, sveobuhvatno vrijeme. Kelti su savijali hrastove grane u krug i tako postavljali nesavladivu čarobnu granicu kao obranu od neprijatelja. Vitezovi su se okupljali oko okruglog stola. U kršćanskoj ikonografiji krug simbolizira vječnost; tri spojena kruga predstavljaju trojstvo Oca, Sina i Duha Svetoga. Leonardov čovjek je u krugu. Uostalom, i kotač je okrugao.

Prsten, narukvica i ogrlica – ukrasni, ali i obrambeni krugovi. Svi  narodi od svojeg postanka koriste ih kao izravnu zaštitu najosjetljivijih točaka (prstiju na rukama koji su vrlo ranjivi, a u sebi sumiraju magični fluid). Protumačite značenje zaručničkog prstena.

Pjesnici krug doživljavaju na poseban način. Španjolski pjesnik Federico Garcia Lorca napisao je da živi u krugovima koji se šire.

Stanimo na trenutak i pronađimo detalje kružnog kretanja oko sebe. Proljeće, ljeto, ljeto jesen, zima…pa opet proljeće, ljeto, jesen, zima…Nikad kraja! rekla je jednom jedna mudra baka svojem unuku. Ima toga još.

I vjenčići su okrugli. U taj krug postavljeni su motivi: ptica, srce, anđeo.

Ptica je simbol nebeskog svijeta, višeg stanja bića. Različiti narodi ovoga svijeta tumače značenje ptica pa tako plave ptice u kineskoj književnosti iz doba dinastije Han postaju čarobnice, besmrtnice i nebeske glasnice.

U afričkoj umjetnosti ptica simbolizira moć i život. Na prapovijesnim spomenicima Europe i Azije stablo svijeta ima dvije ptice na svojim granama koje simboliziraju dušu predaka.

Mnogima je poznata priča o Feniksu, prekrasnoj ptici koja se rađa iz vlastitog pepela. Danas su priče o samosagorijevanju sveprisutne u svijetu koji je vatra za mnoge nesretne duše, ali Feniks je poticaj za ponovno uzdizanje nakon životnih padova.

Sve tradicionalne civilizacije u srce smještaju razum i intuiciju. Pascal kaže da velike misli dolaze iz srca.

U kršćanskom rječniku srce sadržava Kraljevstvo Božje što znači da je središte osobnosti kojemu se u duhovnom razvoju osoba vraća, prikazuje iskonsko stanje, mjesto božanskog djelovanja. Iz Biblije: Ja spavam, ali moje srce bdi!

U svakom čovjeku srce je središte života, volje i uma! Meditirati znači: govoriti svom srcu!

Naše društvo srce doživljava kao simbol svjetovne ljubavi, milosti u smislu božanske ljubavi, prijateljstva i ispravnosti.

Svi znaju da su anđeli posrednici između Boga i svijeta. Oni su Božji glasnici koji prenose Božje zapovijedi i bdiju nad svijetom kao zaštitnici.

Vjerovalo se da anđeli okreću golemu kupolu nebeskog svoda, a Aristotel ih tumači kao pokretače zvijezda.

Anđeli su glasnici koji uvijek duši donose dobru vijest i zato ih volimo.

Danas govorimo o ovozemaljskim anđelima, ljudima koji štite, čuvaju i donose dobrotu drugima. Prepoznajemo njihovu humanost i plemenitost i radujemo se svakom susretu s njima. Ne zaboravimo: Svatko može biti anđeo!

I zato su motivi srca, ptice i anđela u vjenčićima. Oni su taj unutarnji glas koji prenosi poruku svakome od nas. Kakvu poruku? Onu koju želimo čuti u svojoj duši kao samospoznaju ili želimo nekome darovati.

Tako su nastali vjenčići s porukom koju svatko može pronaći u svojem srcu kao pticu ili anđela.

Vjenčići u kojima je krug od bijelih končanih niti nose majčinsku poruku ljubavi. Naime, to je ručni moje majke Marije koja je isplela motiv cvijeta. Tom bijelom dugačkom  niti ona je oblikovala radost, sreću i ljubav. Tako čuvam sjećanje na nju koja poput anđela bdije nada mnom.

                                                                                                                                                                          Davorka Horvatek Modrić, ona koja šalje poruke preko vjenčića

Izložba se može pogledati u čitoanici Knjižnice do kraja mjeseca prosinca.

Radionica izrade anđela od komušine održat će se 14. prosinca u 17 sati.

Pred brojnom je publikom u lepoglavskoj knjižnici otvorena izložba „Mala retrospektiva“ Antuna Možara, samoukog slikara iz Lepoglave. Ovog puta slikar nam se predstavlja s 40 crteža rađenih većinom tušem i flomasterom i to pejzažima, portretima, interijerima, te mrtvom prirodom. Izloženi su radovi od njegovih prvih početaka do današnjeg dana koji nisu bili izlagani. Možaru je ovo 22. samostalna izložba a izlagao je na preko sto skupnih izložaba. Za glazbeni ugođaj zadužen je bio Milko Kiš, glazbenik i umjetnik, naš gost iz Zagreba. Kako u prosincu počinju manifestacije povodom Dana Grada ova je izložba na neki način uvertira u nadolazeća događanja. Izložba Antuna Možara trajat će do kraja godine i može se pogledati svakog dana u radno vrijeme knjižnice.

Otvorenje izložbe “Mala retrospektiva” Antuna Možara održat će se u utorak, 22. studenog s početkom u 18 sati.

Goran Blažević održao je u lepoglavskoj knjižnici putopisno predavanje pod nazivom „Ekspedicija na devi kroz pustinju Rub al Khali“ te promociju svoje druge knjige „Karavana“. Bio je jedan od odabranih za tu ekspediciju koju je 2019. godine organizirala saudijska  kraljevska obitelj s namjerom da se stvori najveća karavana deva koja je ikad prošla tom pustinjom te da ta desetljećima zatvorena zemlja otvori svoja vrata strancima. Početak karavane bio je na jugu da bi nakon 25 dana završila na sjeveru, u selu Jabrin, koje označava sjeverna vrata pustinje. Pustinja Rub al Khali druga je po veličini pustinja na svijetu i prostire se preko nekoliko zemalja arapskog poluotoka a posljednja ekspedicija kroz te predjele bila je 40-tih godina prošlog stoljeća. Govoreći o iznimno napornom putovanju kroz surove uvjete pustinje, boreći se s gladi i žeđi, stvarajući pritom prijateljstvo sa životinjom koju jaše Blažević govori i o najvećim lekcijama koje je naučio na tom putovanju a koje je shvatio tek nakon povratka svom domu.

U posjetu gradskoj knjižnici stigli su nam prvi i treći razredi Osnovne škole Franje Serta Bednja i Područne škole Josipa Jedvaja Vrbno. Nakon kraćeg upoznavanja s načinom rada knjižnice sami su zaključili koje su razlike između školske i gradske knjižnice. S posebnim zanimanjem razgledali su svaki kutak knjižnice, provjerili broj stranica najdeblje knjige pa se poigrali u dječjem kutiću, a potom krenuli s radionicom oslikavanja listova starih knjiga koja se na ljetnim radionicama u knjižnici pokazala kao najposebnija. Nastala umjetnička ostvarenja će na prijedlog njihove učiteljice uvezati u knjigu te time dobiti novo i jedinstveno djelo.

Ususret 26. Međunarodnom festivalu čipke u lepoglavskoj je knjižnici otvorena izložba „Čipka u filateliji“ autora Milka Lineca iz Maribora. Iako se temom čipke u filateliji autor bavi tek od 2017. godine kada je po prvi puta bio na festivalu čipke u Lepoglavi, Milko Linec uspio je sakupiti materijale i podatke o svih deset čipkarskih centara u Hrvatskoj te ih dijelom i predstaviti na izložbi. Najviše se materijala ipak odnosi na lepoglavsku čipku koja je od 2009. uvrštena na UNESCO-vu listu nematerijalane kulturne baštine svijeta. O izložbi i njezinom autoru nadahnuto je govorio i Josip Jelenečki ispred varaždinskog kluba kolekcionara a Milan Pavleković otvorio je izložbu zahvalivši autoru na promociji lepoglavske čipke.