Gradska knjižnica Ivana Belostenca Lepoglava

Heklice su bile vrijedne i na drugoj radionici.

Ususret Međunarodnom danu šuma koji se obilježava 21. ožujka u lepoglavskoj je knjižnici u petak 15.03.2024. godine otvorena izložba fotografija „Tajanstveni život drveća“, autorice Mirele Varović pod grafičkim oblikovanjem Igora Drače.

Izložba je nastala u sklopu projekta  Scout city – grad po mjeri djece koji sufinanciraju Europska unija, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske i Europske snage solidarnosti i dio je programa Green Split Blue, a kojim se nastoji osvijestiti i educirati djecu i mlade, te informirati opću javnost o važnosti tzv. Zelene tranzicije, kroz različite aktivnosti, mogućnosti, inicijative i ideje.

Izložba se sastoji od fotografija Mirele Varović, izviđačke dužnosnice i planinarke koja je tijekom svojih planinarskih tura po Hrvatskoj zabilježila forme drveća koje snažno podsjećaju na situacije iz ljudskog života, iz svijeta bajki, književnosti i filma.

Cilj je potaknuti senzibilizaciju građana prema svijetu prirode, osobito prema zelenom pokrovu našeg planeta, na kojem je odnos prema šumama izuzetno važan.

Ugođaj večeri popraćen je glazbeno i poetski. Mlada i talentirana Aida Borovec obogatila je događanje svirajući na klarinetu, u pratnji profesora Izaka Jageca a naša draga članica Vanja Petak čitajući stihove Dobriše Cesarića i Dragutina Tadijanovića

Izložbu je moguće pogledati u naredna dva tjedna u radnome vremenu knjižnice.

Fotografije: Božidar Breški

 

Dugogodišnja suradnja s udrugom Biovrt – u skladu s prirodom iznjedrila je novim predavanjem u našoj knjižnici. U sklopu predavanja biti će predstavljena knjiga “Vrtlarenje u skladu s prirodom” autorice Silvije Kolar-Fodor i razmjena sjemenja.

Na predavanju “Kako imati vlastitu hranu dostupnu cijele godine” predavačica Silvija Kolar-Fodor otkriti će vam kako u vlastitom vrtu možete uzgajati i imati vlastitu hranu dostupnu tijekom cijele sezone. Otkrit će vam kako produžiti vrtlarsku sezonu određenim vrstama, što možete uzgajati na vrtu i tijekom zimskih dana, što možete sijati i više puta u godini te koje kulture pohraniti na najbolji način da su vam dostupne u vrijeme i kad ne rastu na vrtu.

Svaki sudionik/ca predavanja dobiva na poklon paketić sjemena iz biovrta.

Na razmjene sjemenja se pozivaju posjetitelji predavanja koji čuvaju ili žele čuvati domaće sjeme u svojim vrtovima i da razmijene sjeme s udrugom Biovrt i na taj način doprinesu očuvanju naše biološke raznolikosti.
Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete doći i donacijom za sjeme.

 

Na danšnji je dan prije 15 godina počelo preseljenje knjižne građe u sadašnji prostor knjižnice. Uz primarnu djelatnost novi je prostor omogućio brojna događanja, programe i manifestacije.

Povodom Dana šuma, a u sklopu projekta “Scout city” kojeg je sufinancirala Europska unija, Ured za udruge Vlade RH i Europske snage solidarnosti i dio je programa Gren Split Blue pozivamo vas na otvorenje izložbe „Tajanstveni život drveća“ autorice  Mirele Varović. Vidimo se u petak, 15. ožujka u 18 sati.

Radovi s prve radionice heklanja.

Dugogodišnja suradnja s udrugom Biovrt – u skladu s prirodom iznjedrila je novim predavanjem u našoj knjižnici. U sklopu predavanja biti će predstavljena knjiga “Vrtlarenje u skladu s prirodom” autorice Silvije Kolar-Fodor i razmjena sjemenja.

Na predavanju “Kako imati vlastitu hranu dostupnu cijele godine” predavačica Silvija Kolar-Fodor otkriti će vam kako u vlastitom vrtu možete uzgajati i imati vlastitu hranu dostupnu tijekom cijele sezone. Otkrit će vam kako produžiti vrtlarsku sezonu određenim vrstama, što možete uzgajati na vrtu i tijekom zimskih dana, što možete sijati i više puta u godini te koje kulture pohraniti na najbolji način da su vam dostupne u vrijeme i kad ne rastu na vrtu.

Svaki sudionik/ca predavanja dobiva na poklon paketić sjemena iz biovrta.

Na razmjene sjemenja se pozivaju posjetitelji predavanja koji čuvaju ili žele čuvati domaće sjeme u svojim vrtovima i da razmijene sjeme s udrugom Biovrt i na taj način doprinesu očuvanju naše biološke raznolikosti.
Ukoliko nemate sjeme za razmjenu, do sjemenja na spomenutoj razmjeni možete doći i donacijom za sjeme.

Predavanje će se održati 12. ožujka s početkom u 18 sati.

Sve zainteresirane za napredni tečaj heklanja uz stručno vodstvo pozivamo u našu knjižnicu 05. i 19. ožujka u 17 sati.

Radove naše voditeljice možete pogledati na: https://www.facebook.com/nakit.koncane.carolije

Nakon provedenog Javnog poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi Varaždinske županije za 2024. godinu i dostavljenog prijedloga Kulturnog vijeća Varaždinske županije i našoj je knjižnici odobren program za sufinanciranje te smo danas u Županijskoj palači potpisali Ugovor s Varaždinskom županijom. Veselimo se ostvarivanju planiranih aktivnosti i daljnjoj suradnji sa Županijom.

Na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz 2019. g., današnji dan, 22. veljače, obilježava se kao Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Ovaj dan nas podsjeća na početke naše pismenosti u misiji Svete Braće, početke koje dijelimo sa svim ostalim slavenskim narodima, ali i na našu posebnost: da smo jedini među Slavenima sačuvali i ljubomorno tijekom mnogih stoljeća čuvali „Konstantinova pismena“, glagoljicu.

Kako je općepoznato izbor današnjega datuma za spomen-dan na našu glagoljicu povezan je s kolofonom Misala po zakonu rimskoga dvora, hrvatskoga prvotiska, u kojemu je kao datum dovršetka njegova tiskanja naznačen upravo 22. veljače. U liturgijskome kalendaru rimskoga obreda taj dan se slavi blagdan Katedre sv. Petra. Izborom, dakle, tog datuma hrvatski glagoljaši potvrdili su svoju nepokolebljivu vjernost Rimskoj crkvi. Napravili su to u najvažnijoj rimskoj liturgijskoj knjizi – misalu, prvome u svijetu koji nije tiskan tadašnjim službenim jezikom rimskoga obreda, latinskim. Time su hrvatski glagoljaši jasno pokazali da se njihova nepokolebljiva vjernost očituje i u njihovoj posebnosti.

 

Ako pak upitaš grčke knjigoznance: tko vam je stvorio pismo, ili tko knjige preveo, ili u koje doba? – rijetki će to znati. A upitaš li slavenskoga knjigoznanca: tko vam je pismo sastavio, ili knjige preveo, to svi znaju, i, odgovarajući, kazat će: Sveti Konstantin Filozof, nazvan Ćiril, on nam je pismo izumio, i knjige preveo, i Metodije njegov brat. (…) A ako upitaš u koje vrijeme, i to znaju, i reći će da je to bilo u doba Mihajla, grčkoga cara, i Borisa, bugarskoga cara, i Rastica, moravskoga kneza, i Kocelja, blatanskog kneza, u godini od stvaranja svijeta 6363 [=863. g.].

Crnorizac Hrabar, O pismenima

(preveo: Josip Bratulić)