Druga kolovoška i peta u ciklusu kreativnih ljetnih radionica bila je kreativna u pravome smislu te riječi. Oslikavali smo drvene kutijice decoupage salvetnom tehnikom. Puni ideja, naši kreativci i ovaj su puta prionuli poslu. Salvete su potrošene, prstići ljepljivi; sve kako na radionici i treba biti.
Prva kolovoška i naša četvrta u nizu kreativna radionica bila je pravi izazov za naše kreativce, a usred ljetne žege malo umnog napora nije na odmet. Vrijedne ruke pokazale su se vješte u presavijanju, a šareni papirići postali su prava origami remek djela!
Naša treća u ciklusu kreativna radionica ponovno je zahtjevala šarene prstiće. Na platno smo preslikavali listiće 
, a ideja ni ovaj put nije nedostajalo. 
Druga u ciklusu kreativna radionica protekla je u veselom tonu. Ovaj smo put vježbali “pincetni hvat”, a djeca i roditelji rado su prihvatili i ovaj izazov. Perlice su nanizane u tren oka, a kao rezultat truda nastale su šarene narukvice i privjesci za ključeve.
Ljeto u našoj knjižnici u punome je mahu a prigodno smo ga pozdravili prvom u ciklusu naših kreativnih radionica. Crtali smo, slikali i bojali. Pregače i platnene torbe “nestale” su u trenu a šareni prstići sa svojim kreacijama radosno su krenuli svojim kućama. Kako je radionica, na našu sreću, izazvala veliki interes molimo da se na iduće prijavite na naš mail, telefon ili msg.
Pridružite nam se na ljetnim kreativnim radionicama. Četvrtkom u 17 sati u sljedećim terminima:
13.07. – oslikavanje platnenih pregača i torbi
20.07. – izrada nakita i privjesaka
27.07. – slikanje na platnu
03.08. – origami
10.08. – oslikavanje drvenih kutijica
17.08. – izrada štapnih lutaka
Veselimo se kreativnim druženjima!
Pozivamo vas na koncert evergreen vokalne glazbe i otvorenje izložbe Amarili Marović-Matić.
Nastupaju
HRID MATIĆ, tenor, gitara-lutnja
GAJ MATIĆ MAROVIĆ, glasovir
U četvrtak, 06. srpnja u 19 sati.
AMARILI MAROVIĆ MATIĆ – rođena sam u Zagrebu u umjetničkoj obitelji, živeći u okruženju kazališne umjetnosti i sama sam se okušala u tim izričajima, pohađala sam baletnu školu te srednju glazbenu školu iz solo-pjevanja, ipak moje primarno opredjeljenje je likovna umjetnost. Završila sam Školu primijenjene umjetnosti i dizajna. Likovne tehnike usavršavala sam kod akademskih slikara Duje Šuvara, Pavla Pavlovića, Manuele Vladić-Maštruko i Igora Modrića. Ova izložba određeni je sukus dosadašnjeg studiranja na ALU, u slikarskim radovima koje predstavljam zastupljene su osnovne slikarske tehnike u kojima sam tijekom proteklih godina radila. Dragocjena kazališna iskustva pomažu mi u traganju za osobnim umjetničkim izričajem. Primjerice scene iz opere Norma i baleta Medea, u kojima su kao solisti nastupali moji roditelji, poslužile su mi kao inspiracija za likovni scenski predložak u sklopu kolegija scenografija. Volim eksperimentirati u slikarskim materijalima i bojama, posebno mjesto u mom stvaralaštvu zauzimaju dalmatinski motivi posebice otoka Mljeta kojeg sam često s roditeljima posjećivala i gdje sam krštena u mističnom ambijentu romaničke crkve sv. Marije benediktinskog samostana.
Amarili Marović-Matić pripada umjetnicima mlađe generacije studenata likovnih umjetnosti. U kontekstu gdje je sadržaj i zanat stavljen na margine moderne umjetnosti Amarili se odlučila slikati sliku punu doživljaja romantičarskih okusa. Kao temu koja se provlači kroz njene magične pejzaže možemo raspoznati likove iz glazbe i opera iza kojih se nalaze Ruskinovsko – ruinirana arhitektura starih hrvatskih kamenih zdanja. Kao uzorak ili rukopis autorica koristi pointilistički pristup pa se tako može reći da je nasljednica Georgesa Seurat-a ili kasnije Chucka Close-a. Slike predstavljene na ovoj izložbi tonski su crteži stvoreni gusto pletenim minucioznim potezima olovke i kista, inspirirani Leonardovim koloritnim crtežom, u težnji osvještavanja mitskih krajolika, oblikovanju tijela ili vlastitog lika. Gledajući slike uranjamo u nadrealnu igru svjetlosti i sjene chiaroscuro, čime autorica postiže plastičnost i prostornu dubinu crteža kojim metaforički predstavlja vanvremenske krajolike. Amarili Marović-Matić gradi svoj magični svijet primorskog pejzaža na posve nestereotipan način, njezin svijet je zanatski dobro izbrušen u kome se prožimaju glazba i romantična arhitektura, usklađena boja i ton melankoličnih sutona krajolika iz njenog djetinjstva.
mr.art Duje Šuvar prof.
HRID MATIĆ – studirao je solo-pjevanje i klasičnu gitaru na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Nakon diplome profesionalnu pjevačku karijeru tenora prvaka opere započinje u Operi HNK Split, a zatim karijeru nastavlja u operi u HNK Zagreb, na opernoj sceni ostvario je najznačajnije uloge tenorskog faha u operama Mozarta, Donizettija, Verdija, Wagnera, Pucccinija, Zajca, Gotovca i drugih svjetskih i hrvatskih skladatelja. Nastupao je u mnogim glazbenim metropolama svijeta; Wien, Salzburg, Milano, Roma, Paris, Zürich, Istanbul, Berlin, New York… Uz glazbu aktivno se bavi slikarstvom, radove izlaže na samostalnim i skupnim izložbama, član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb. U suradnji s HRT-om i Croatia Recordsom snimio je niz trajnih audio i video zapisa hrvatskih i talijanskih pjesama i arija. Član je Hrvatskog društva glazbenih umjetnika i Hrvatskoh društva skladatelja. Za posebne zasluge u kulturi odlikovan je Ordenom reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića.
GAJ MATIĆ MAROVIĆ – magistrirao je Glazbenu teoriju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te dirigiranje na Prayner Konservatorium u Beču, gdje je djelovao kao dirigent konzervatorijskog orkestra te surađivao s Wiener Staatsoperom. Umjetnički je voditelj opernog studija Hrvatsko-talijanskog društva u Zagrebu. Nastupa s Glazbenim ansamblom HTD te drugim hrvatskim ansamblima i solistima s kojima je ostvario značajne projekte kao dirigent, pianista i skladatelj nastupima u Hrvatskoj, Italiji, Vatikanu i Austriji. Profesor je dirigiranja i teoretskih glazbenih predmeta u najstarijoj glazbenoj školi u Hrvatskoj u Karlovcu, član je Hrvatske udruge orkestralnih i komornih umjetnika.
Naša priča o postanku imena Lepoglava, a prema tekstu autorice Danijele Pavlek i radionice koja je održana u našoj knjižnici povodom Svjetskog dana knjige i Dana hrvatske knjige, ima nastavak. Danas smo posjetili Dječji vrtić Lepoglava u kojem su djeca upriličila prekrasan igrokaz. Uz puno truda djece i odgajateljica nastao je igrokaz divljenja vrijedan, a u njemu je uživala i sama autorica koja nam je došla u posjet samo kako bi prisustvovala ovom malom, a djeci velikom događaju. Narativni dio priče čitali su Mia i Roko, članovi naše knjižnice i djeca koja su zaslužila svaku pohvalu za svoje čitalačke vještine, a glumci naučili svoje dijaloge napamet. Zaista za svaku pohvalu i veliki veliki pljesak. Ovom divnom susretu također se pridružio i gradonačelnik ali i ilustratorica Petia Zasheva, začetnica ideje da s pričom krenemo i prije izdavanja slikovnice. Na kraju druženja djeca su nas razveselila pjesmom u pratnji odgajateljice Lucije na klavijaturama. Možemo slobodno reći da je još jedna divna suradnja s našim vrtićem urodila plodom.
U našoj je knjižnici održana još jedna vesela i kreativna radionica. Ovog puta povodom Majčinog dana a pod stručnim vodstvom akademske slikarice prof. Ivane Mikić. Ideja nam je bila da mame i djeca na istome platnu zajedno naslikaju sliku s ciljem stvaranja zajedničke uspomene povodom Majčinog dana. Gotovo dva sata ispunjena su crtanjem skice, bojanjem, nadopunjavanjem, popravljanjem krivih poteza da bi na kraju kreativni rad rezultirao pravim malim remek djelima, spremnim da krase zidove obiteljskog doma.
Svjetski dan slobode tiska obilježava se svake godine 3. svibnja od 1993. godine kad ga je proglasila Glavna skupština Ujedinjenih naroda. Cilj obilježavanja tog Dana, koji okuplja medijske profesionalce, koji potom procjenjuju stanje slobode medija i raspravljaju o mogućnostima za rješavanje brojnih izazova, jest podizanje svijesti o važnosti medijskih sloboda i njezinih temeljnih načela.
Obilježava se na godišnjicu Windhoeške deklaracije, izjave o principima slobodnih medija koju su sastavila skupina afričkih novinara 1991. godine u Windhoeku, u Namibiji, s jedinstvenom vizijom – zaštititi temeljna prava slobodnog tiska.
Izjava visokog predstavnika u ime EU-a:
„Sloboda informiranja i sloboda govora svugdje se moraju promicati i štititi. To je svima u interesu. EU će se i dalje protiviti svakom ograničavanju slobode izražavanja i cenzuri, na internetu ili izvan njega, jer se time krši međunarodno pravo o ljudskim pravima. Sloboda medija temelj je demokratskih društava, koja mogu napredovati samo ako građani imaju pristup pouzdanim informacijama i mogu donositi informirane odluke. Sloboda medija znači sigurnost za sve.“
Izvor fotografije: UNESCO