Kako bismo doista doprinijeli Danu planeta Zemlje, u knjižnici će danas svi korisnici dobiti i prijesadnicu slatkog pelina (Artemisia annua) iz vlastitog uzgoja – ljekovite biljke o kojoj se puno pisalo u dnevnom tisku protekle godine kao biljci koja „može poslužiti kao povoljna terapija infekcije novim korona virusom“. Biljka sama po sebi ne upada u oči, ali osvaja predivnim mirisom koji se širi tijekom rasta i nakon što vegetacija završi, a biljku koristimo za konzumaciju.
Želeći prigodno obilježiti Dan hrvatske knjige u našoj su knjižnici izložene knjige domaćih autora. U postavi su se tako našli naslovi Štefanije i Josipa Paljaka, Olje Gregur, Željka Funde, Dragutina Bezeka te pjesme Senije Špičko, Ivane Auguštin, Martine Čretni, Patricije Šobak uvrštene u zbornik „Draga domaća riječ“. U mnoštvu hrvatskih autora na policama bogate hrvatske književnosti ti se naslovi ne bi posebno istakli osim na ovaj način – da ih se stavi zasebno i ukaže na to da ljudi iz Lepoglave pišu, stvaraju, zapisuju i da su dio velike obitelji hrvatskih pisaca koju su minulih stoljeća u našem gradiću započeli lepoglavski pavlini.
U Gradskoj knjižnici Ivana Belostenca u Lepoglavi 17. 4. 2021. u 20 sati održat će se otvorenje izložbe »Koncertualna umjetnost« u sklopu koje će biti predstavljeni radovi interdisciplinarnog umjetnika Gorana Šoštarića i održan koncert benda Spectrum uz slikarski performans umjetnice Astrid Jakšić.
»Fuzija dobrog singla ekvivalent je pomno skladanoj instalaciji«, kaže autor i umjetnik, po dijagnozi muzičar – gitarist, koji od svega što vidi i čuje stvara glazbu. Zaokruženost njegove posvećenosti glazbi nalazimo u prenamjeni istrošenih glazbenih instrumenata od kojih izrađuje umjetničke instalacije.
Goranove umjetničke instalacije strukturirane su po principu prostorne ‘ovisnosti’, a glavna je intencija njegovih djela ispunjavanje prostora dobrim zvukom.
Zaokruženost njegovog umjetničkog rada nalazimo u akustičkom i vizualnom području, što postiže korištenjem starih instrumenata koji već imaju ‘odsviranu’ priču. Djela kreira sinestetički i udahnjuje novi život i ljepotu odbačenom i zaboravljenom predmetu. Začudnost umjetnikovih kreacija krasi izuzetan sklad zato što proizlaze iz njegovog duboko prožimajućeg odnosa s glazbom, zvukom, vibracijom i ritmom. Omiljeno djelo umjetnika nastalo je slušanjem dragog mu sastava Weather Report. U tom periodu dogodio mu se najveći kreativni impuls koji je rezultirao spajanjem akustičnog doživljaja s vizualnim, stapajući melodiju s djelom koje je nazvao »Havona«. Također ističe njemu jedan od dražih i primitivnijih radova »Octavaros« koji predstavlja ‘društvo bez sluha’, što je sam definirao konceptualnom metaforom kada primitivna ličnost dolazi u susret s tehnologijom što dovodi do nusprodukta žanrovske i muzičke katastrofe. Djela su izrađena tehnikom assemblagea, dijelovi instrumenta dekomponirani su te ponovno sastavljeni, a umjetnikov opus stilski pokriva raspon od modernog, industrijskog do pop stila i konceptualne umjetnosti. Ova je izložba realizacija dvogodišnjeg rada umjetnika koji je inspiriran muzičkim i vizualnim inputima.
Bend Spectrum izvodi eksperimentalnu glazbu s elementima fusion jazza i rocka. Sastav čine:
Ana Krajnović – klavijature
Danijel Hršak – bubnjevi
Krešimir Leko – bass
Goran Šoštarić – gitara
U sklopu izložbe »Koncertualna umjetnost« Spectrum će održati improvizirani koncert, za vrijeme kojeg će umjetnica Astrid Jakšić preslikati melodiju stvorene »glazbe u momentu«.
Svake godine 02. travnja, na obljetnicu rođenja Hansa Christiana Andersena, autora nekih od najpoznatijih svjetskih bajki, obilježava se Međunarodni dan dječje knjige. Tim povodom u gradskoj knjižnici izdvojili smo neke od razvojnih priča za glasno čitanje po izboru izdavačke kuće Planet Zoe (https://www.planetzoe.hr/razvojne-price-za-glasno-citanje/). Kampanja „Čitaj mi!“ u organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva – Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež, UNICEF-a, Hrvatskog pedijatrijskog društva, Hrvatskog čitateljskog društva, Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti i Hrvatskog logopedskog društva, koja obilježava 8. rođendan ističe sljedeće: „Zašto je važno čitati naglas djetetu od najranije dobi? Mnogi važni dokumenti i strategije vezane uz čitanje naglašavaju da je upravo metoda glasnog čitanja ključna za razvijanje čitateljskih navika i kasniji uspjeh u školi te općenito uspjeh u stjecanju znanja i vještina. Glasno čitanje djeci često služi i prevenciji poteškoća u čitanju koje se mogu javiti već u najranijoj dobi. Glasno čitanje aktivnost je koja uključuje cijelu obitelj – roditelje, bake i djedove, braću i sestre, rođake, ali i prijatelje. Izuzetno je važno za razvoj kognitivnih sposobnosti djece, a osobama koje su uključene u glasno čitanje, osigurava čvrstu vezu s djetetom.“ Posudite neku od mnoštva slikovnica, pročitajte im naglas pokoju priču i uživajte u zajedničkim trenutcima s vašim djetetom.
U Gradskoj knjižnici Ivana Belostenca Lepoglava u tijeku je izložba radova Gorana Šoštarića. Radovi koje autor izlaže tematski su vezani uz glazbu kojom se on također bavi a posebnost izložbe je upravo spoj dviju umjetnosti iz koji proizlazi nova dimenzija umjetničkog izričaja. Izložba naziva „Koncertualna umjetnost“, uz pridržavanje svih epidemioloških mjera, može se pogledati u prostoru čitaonice do kraja travnja, u radno vrijeme knjižnice.
„Knjiga je dar koji možeš otvarati opet i opet“ – Garrison Kellior
Povodom Međunarodnog dana darivanja knjigom lepoglavska knjižnica darivala je svoje najčitatelje iz 2020. godine. Najčitateljica u kategoriji djece je šestogodišnjakinja s pročitanih 150 slikovnica, dok je najčitatelj u katergoriji odraslih član s 352 pročitana naslova! Čestitamo našim članovima uz prigodni dar – knjigu.
“Stihovi na dar” povodom nadolazećeg Valentinova …
Ivan Belostenec, po kojem naša knjižnica nosi ime, u Lepoglavu dolazi 1616. godine. Nakon školovanja vraća se i 1624. godine služi prvu misu u Lepoglavi da bi 1674. godine služio ovdje i zlatnu misu. Na današnji dan 1675. godine umire u lepoglavskom samostanu. Svojim brojnim djelima zadužio je hrvatsku književnost i kulturu te u njoj ostavio neizbrisiv trag. Poznatija djela su mu: Boghomila – zbirka od trinaest pjesama o svetom Pavlu izdana 1665. godine, 1672. godine Prodike o svetom tijelu Isusovu, 1672. Deset propovijedi s posvetom Ivanu Draškoviću. Najveće i najznačajnije njegovo djelo svakako je Gazophylacium izdan 1740. godine u Zagrebu u Vitezovićevoj tiskari, 65 godina nakon Belostenčeve smrti.
Želeći obilježiti Mjesec hrvatske knjige s osobnom notom u lepoglavskoj je knjižnici postavljena mini izložba vlastitih označnica (graničnika, dočitnica, straničnika, bookmarka). Knjižnica je svoje označnice počela tiskati pred dvanaestak godina a iste se izdaju svih godina mijenjajući i nadopunjujući motive koje bira i potpisuje jedan od „prijatelja knjižnice“ – Božidar Breški, ujedno i dugogodišnji član knjižnice. Motivi na označnicama vezani su uz povijest, tradiciju, kulturu i prirodu. Osim svoje primarne svrhe, živopisne označnice imaju svoje poklonike među posjetiteljima knjižnice, turistima, namjernicima i slučajnim posjetiteljima koji ih ponesu za sebe ili kao poklon za nekog svog. Jednako tako i korisnici knjižnice često ih uzimaju da ih nekome poklone te time one postaju i promidžbeni materijal. Njihova posebnost došla je do izražaja i u suradnji s drugim knjižnicama a jedna s motivom lepoglavske čipke kao pozitivan primjer promidžbe lokalne baštine u knjizi „Izložba u knjižnici“ knjižnične savjetnice – Milke Tica.
