Nakon provedenog Javnog poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi Varaždinske županije za 2024. godinu i dostavljenog prijedloga Kulturnog vijeća Varaždinske županije i našoj je knjižnici odobren program za sufinanciranje te smo danas u Županijskoj palači potpisali Ugovor s Varaždinskom županijom. Veselimo se ostvarivanju planiranih aktivnosti i daljnjoj suradnji sa Županijom.

Na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz 2019. g., današnji dan, 22. veljače, obilježava se kao Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Ovaj dan nas podsjeća na početke naše pismenosti u misiji Svete Braće, početke koje dijelimo sa svim ostalim slavenskim narodima, ali i na našu posebnost: da smo jedini među Slavenima sačuvali i ljubomorno tijekom mnogih stoljeća čuvali „Konstantinova pismena“, glagoljicu.

Kako je općepoznato izbor današnjega datuma za spomen-dan na našu glagoljicu povezan je s kolofonom Misala po zakonu rimskoga dvora, hrvatskoga prvotiska, u kojemu je kao datum dovršetka njegova tiskanja naznačen upravo 22. veljače. U liturgijskome kalendaru rimskoga obreda taj dan se slavi blagdan Katedre sv. Petra. Izborom, dakle, tog datuma hrvatski glagoljaši potvrdili su svoju nepokolebljivu vjernost Rimskoj crkvi. Napravili su to u najvažnijoj rimskoj liturgijskoj knjizi – misalu, prvome u svijetu koji nije tiskan tadašnjim službenim jezikom rimskoga obreda, latinskim. Time su hrvatski glagoljaši jasno pokazali da se njihova nepokolebljiva vjernost očituje i u njihovoj posebnosti.

Ako pak upitaš grčke knjigoznance: tko vam je stvorio pismo, ili tko knjige preveo, ili u koje doba? – rijetki će to znati. A upitaš li slavenskoga knjigoznanca: tko vam je pismo sastavio, ili knjige preveo, to svi znaju, i, odgovarajući, kazat će: Sveti Konstantin Filozof, nazvan Ćiril, on nam je pismo izumio, i knjige preveo, i Metodije njegov brat. (…) A ako upitaš u koje vrijeme, i to znaju, i reći će da je to bilo u doba Mihajla, grčkoga cara, i Borisa, bugarskoga cara, i Rastica, moravskoga kneza, i Kocelja, blatanskog kneza, u godini od stvaranja svijeta 6363 [=863. g.].

Crnorizac Hrabar, O pismenima

(preveo: Josip Bratulić)

Književnim performansom naslova Lađa od lubja te otvaranjem izložbe keramike i crteža naziva Naoko nespojivo Ljubice Ribić i Milana Novaka –  obilježili smo Valentinovo u našoj knjižnici. Lađa od lubja zajednička je zbirka poezije koju su autori, Ljubica i Milan pisali jedno drugome. U programu je sudjelovala Ljiljana Vuglač čitajući autoričine stihove  te Mia Frangeš koja je program obogatila zvucima gonga i kristalne lire čime je očarala sve nazočne. Izložbeni postav ostaje do kraja mjeseca te se može razgledati u radnom vremenu knjižnice. 

Valentinovo u našoj knjižnici i već tradicionalno “Stihovi na dar”.

Šećer na kraju, reklo bi se; u Dječjem vrtiću Višnjica čitali smo lijepu priču o prijateljstvu. O važnosti prijatelja, prihvaćanja i razumijevanja drugih ispričao nam je „Kralj lav“. Iako u početku želi prijatelje a ne zna kako da ih stekne, do povlačenja u sebe, osjećaja tuge i odbačenosti pa do sretnog kraja jer sretan kraj je ipak ono najvažnije u svakoj bajci i priči. Kralj lav naučio nas je kako se nositi s različitim osjećajima, kako prihvatiti sebe i druge i otvoriti svoje srce ljubavi i prijateljstvu.

Druženje s vrtićancima uvijek nas izuzetno veseli. Puni radosti i iskrenosti, pitanja, priča i veselih dogodovština, dogovorili smo i daljnja druženja, ali na kraju dana ono najljepše su ipak dječji zagrljaji i sreća u njihovim očima kad im teta iz knjižnice dođe pročitati neku priču.

Svjetski dan čitanja naglas radosno smo obilježili i u Dječjem vrtiću Runolist. Čitali smo Slikopriče drage nam autorice Marijane Brcko. Priča „Kako mi je djed darovao šumu“ topla je, emotivna, poučna i ekološka priča o dječaku koji dobiva najljepši dar od svog djeda, posađeno drvo, a kako i on sa svojom djecom i unucima nastavlja djedovu tradiciju umjesto livade na kraju ostaje im šuma. O važnosti ekologije i pošumljavanja pričali smo i kroz malu radionicu gdje će djeca posaditi cvijeće u dvorištu svog vrtića. Naime, uz kupnju ove slikovnice na dar dobivate i „bombicu sjemenja“; grumen zemlje sa sjemenjem cvijeća. Kako bi djeca doživjela važnost sijanja i promatrala kako cvijeće koje su sami posijali raste, napravili smo svoje „bombice“ za koje se nadamo da će veselo rasti i cvasti zajedno s našom djecom.

Svjetski dan čitanja naglas obilježava se prve srijede u veljači. Inicijativa s ciljem  da se pokaže svijetu kako pravo na čitanje i pisanje pripada svima. Djeca i odrasli širom svijeta, slaveći moć riječi kreiraju društvo koje će omogućiti svakom, baš svakom djetetu pravo na obrazovanje te pristup knjigama i tehnologiji.

Svjetski dan čitanja na glas naša je knjižnica i ove godine obilježila čitanjem! Posjetili smo Dječji vrtić Lepoglava, pročitali edukativnu, veselu i zanimljivu slikovnicu o osjećajima imena „Raznobojno čudovište“. Pričali smo o bojama naših emocija i važnosti istih, obojali smo prigodnu bojanku, a kako naša slikovnica završava jednim novim, rozim osjećajem, sasvim prigodno ususret Valentinovu zasladili smo se lizalicama srcima.

Naša daljnja avantura širenja pisane riječi i važnosti čitanja slijedi već sutra pa se čitamo…

Valentinovo ćemo obilježiti literarno, scenski, glazbeno i vizualno. Dragi naši Ljubica Ribić i Milan Novak iz udruge RITAM MISLI; dugogodišnji suradnici kojima se uvijek iznova radujemo. Uz književni performans očekuje vas i otvorenje izložbe crteža i kermaike NAOKO NESPOJIO, Ljiljana Vuglač – narator u performasu i  Mia Frangeš – zvučna gong kupka, kristalna lira.

Vidimo se u četvrtak, 15. veljače u 18 sati.

Josipa Pavičić po drugi je puta gostovala u našoj knjižnici predstavivši svoju novu knjigu pod naslovom „Ja, pa ja i opet ja!“ Knjiga je naišla na veliki interes široke publike upravo zbog teme koju je autorica obradila. Govori o životu uz narcise, koji se iz bajke u kratkom vremenu pretvara u noćnu moru a ona se teško dovodi do završetka uz takve osobe- iznimno vješte i sklone manipulaciji. Autorica naglašava da je najbolje iz takvog odnosa izaći čim shvatimo da se radi o narcisoidnoj osobnosti kako bismo sačuvali poljuljano samopouzdanje i nastavili sa životom na zdravim temeljima. O interesu publike za ovu temu govori i podatak da je prostor knjižnice bio popunjen do posljednjeg mjesta.