Vjerujemo da nijedno djetinjstvo ne može proći bez priča, a u njima se gotovo uvijek nađe poneka životinja: od ružnog pačeta, lijepog labuda, vuka iz Crvenkapice, mrava dobra srca, Zvrčka i Mljaca, Mede Winnija, preko Bambija i Lassieja, sve do galeba po imenu Jonathan Livingstone, Kafkina kukca i bezbrojnih bića iz mašte koja dijele osobine različitih životinja i simbola života.
Ali, jeste li ikad razmišljali o tome što te priče znače? Osim uzbudljivih pustolovina, u pričama o životinjama često možemo naći važne poruke. Kroz doživljaje životinjskih likova možemo naučiti koliko je važno biti dobar prijatelj, pokazati hrabrost u teškim trenucima i razumjeti kako se drugi osjećaju.
Životinje u knjigama često postavljaju i velika pitanja – o istini, smislu života ili tome što znači biti dobar. Njihove priče mogu vas potaknuti da razmišljate o vlastitim postupcima i osjećajima, da svijet oko sebe vidite drugačijim očima. Možda ste baš kroz neku od tih priča postali pažljiviji prema prirodi ili shvatili koliko je svako biće važno.
U 2025. godini obilježava se 110 godina od objavljivanja Kafkina Preobražaja, kao i 80 godina od objavljivanja romana Životinjska farma Georgea Orwella. Prisjećamo se i najpoznatijeg liječnika za životinje svih vremena – doktora Dolittlea iz romana Hugha Loftinga, koji je prvi put objavljen prije 105 godina, kao i dječaka Mowglija, junaka iz slavne Knjige o džungli nobelovca Rudyarda Kiplinga, čiji je drugi dio objavljen prije točno 130 godina. Ove se godine navršava i 50. obljetnica kultne knjige Oslobođenje životinja australskog filozofa i bioetičara Petera Singera.
Popularni psić Snoopy prvi se put pojavio u stripu Peanuts 1950. godine. Stripovi Walta Disneyja krenuli su s izlaženjem 1930., i to s Mickeyjem Mouseom, koji će postati i ostati planetarno popularan do današnjih dana.
Podsjećamo i na ostale knjige koje su pridonijele globalnoj raspravi o odnosu između ljudi i životinja: Bijeli očnjak, Zov divljine (Jack London), Moby Dick (Herman Melville), Crni ljepotan (Anna Sewell), a tu su i suvremeniji naslovi: Pijev život (Yann Martel), Umijeće utrkivanja na kiši (Garth Stein), Marley i ja (John Grogan), Smisao života jednoga psa (W. Bruce Cameron), Fantastični mačak Bob (James Bowen)…
Prisjećamo se i značajnijih djela iz domaćeg kulturnog kruga, poput čuvene Ježeve kućice (Branko Ćopić), ali i naslova iz hrvatske književnosti u kojima životinje zauzimaju istaknuto mjesto: Bijeli jelen (Vladimir Nazor), Mačak Džingiskan i Miki Trasi (Vesna Parun), Pirgo (Anđelka Martić), Divlji konj (Božidar Prosenjak)…
Mi ćemo Dan hrvatske knjige obilježiti čitanjem priče, gledanje crtića i radionicom na temu „Ježeva kućica“ u sklopu naše redovne aktivnosti „Čitajmo zajedno“, u utorak 22.04. u 17 sati.
Preuzeto sa stranice: https://nocknjige.hr/
