{"id":91,"date":"2023-09-29T13:58:11","date_gmt":"2023-09-29T11:58:11","guid":{"rendered":"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/bosnjaci\/?page_id=91"},"modified":"2023-10-20T09:19:30","modified_gmt":"2023-10-20T07:19:30","slug":"iz-povijesti","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/knjiznice.nsk.hr\/bosnjaci\/iz-povijesti\/","title":{"rendered":"Iz povijesti"},"content":{"rendered":"
Prve \u010ditaonice u Hrvatskoj osnivane su u okrilju hrvatskoga narodnog preporoda. Najzaslu\u017eniji za taj potez u Bo\u0161njacima bio je Ljubo Poljak, ujedno njezin prvi predsjednik. Isprva \u201ePrivremena \u010ditaonica\u201c, a kasnije \u201eBo\u0161nja\u010dka \u010ditaonica\u201c, utjecala je na razvitak sela. Dokaz je da je selo cijenilo znanje i kulturu, me\u0111utim, dugo godina bila je zatvorenoga tipa.<\/h6>\n
Prva odborska sjednica Privremene \u010ditaonice<\/em> odr\u017eana je 18. prosinca 1899. i pod tim nazivom djelovala je do 27. studenoga 1901., kada je Kraljevska hrvatsko-slavonsko-dalmatinska vlada potvrdila pravila kojima je odre\u0111ena svrha \u010ditaonice: \u201epospje\u0161iti udru\u017een \u017eivot svojih \u010dlanova\u201c. Prvoj odborskoj sjednici prethodilo je otvaranje \u201eKnjige \u017eeljah\u201c. U toj su se knjizi pismenim putom izra\u017eavale \u017eelje i pritu\u017ebe, molba za u\u010dlanjenje i i\u0161\u010dlanjenje te je bila temom razgovora na odr\u017eanim odborskim sjednicama. Odbor \u010ditaonice \u010dinio je predsjednik, podpredsjednik, tajnik, blagajnik, tri odbornika i njihova tri zamjenika. Ujedno su bili za\u010dastni \u010dlanovi <\/em>\u010ditaonice, dok su ostali bili pravi<\/em> ili strani \u010dlanovi<\/em>. Po\u010detni broj \u010dlanova bio je 24, a mjese\u010dna \u010dlanarina iznosila je jednu krunu. \u010citaonica je bila pretpla\u0107ena na novine na hrvatskome i njema\u010dkome jeziku, na neke trajnije, na neke privremeno, ovisno o strukturi \u010dlanova i vladaju\u0107em re\u017eimu. Novine su bila okupljaju\u0107a snaga, no njihovo je \u010ditanje bilo dozvoljeno samo \u010dlanovima. Pro\u010ditane su novine prodavane dra\u017ebom, a novac se sabirao u blagajnu \u010ditaonice.<\/h6>\n
\nMjesto okupljanja prvih \u010dlanova bilo je u kr\u010dmi. Kasnije se \u010ditaonica preselila u svrati\u0161te \u201eKober\u201c te je 1909. godine dobila naziv \u201eHrvatska \u010ditaonica Bo\u0161njaci\u201c. Pravila \u010ditaonice te popis \u010dlanova bili su izlo\u017eeni na vidljivome mjestu, a naziv \u010ditaonice na ulazu u svrati\u0161te. \u010clanovi \u010ditaonice o sebi su imali visoko mi\u0161ljenje te su \u010desto organizirali \u201ePrijateljske ve\u010deri\u201c na koje bi bili pozvani i drugi mje\u0161tani kao ugledni gosti.<\/h6>\n
\nNakon prekida koji je nastupio zbog Prvoga svjetskog rata \u010ditaonica je nastavila s radom. Zaposlio se prvi knji\u017eni\u010dar koji je nabavio pe\u010dat \u010ditaonice, tiskale su se \u010dlanske iskaznice i urednije vodila evidencija posu\u0111enih knjiga. U\u010dlanile su se i prve \u017eene. U radu \u010ditaonice posebno se istaknula 1936. godina kada se \u010ditaonica preselila u prostor biv\u0161e op\u0107inske gostionice s utvr\u0111enim radnim vremenom i kada je dosegnula broj od 176 \u010dlanova. Njezina je svrha bila jasno odre\u0111ena: \u201eraditi za prosvjetni, gospodarski i socijalni napredak svojih \u010dlanova, a napose buditi svijest naroda i unositi novi duh i poziv rada na svim  poljima narodnoga \u017eivota \u010ditanjem dobrih novina i \u0161irenjem pou\u010dnih knjiga, odr\u017eavanjem predavanja i dru\u0161tvenih sastanaka u kulturnim redovima, osnutkom dru\u0161tvene knji\u017enice i prire\u0111ivanjem predstava i drugih plemenitih zabava.\u201c<\/h6>\n
\"\"
Sjedni\u010dki zapisnik Hrvatske \u010ditaonice Bo\u0161njaci<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"
Prvi zapis sjednice odr\u017eane 6. prosinca 1936. koju je predsjedao Ivan \u0160umanovac<\/figcaption><\/figure>\n
Po zavr\u0161etku Drugoga svjetskog rata \u010ditaonica je po\u010dela s radom 7. prosinca 1948. kada je promijenila naziv u \u201eNarodna \u010ditaonica i knji\u017enica Bo\u0161njaci\u201c. Knji\u017enica je tada imala fond od 800 knjiga. \u010citaonica se u svome radu povezala sa \u0161ahovskim klubom te KUD-om \u201eVladimir Nazor\u201c. Nakon dvogodi\u0161njega prekida koji je nastupio zbog izgradnje nove \u0161kole, ponovno je otvorena 1982. godine. Otvorenost za nove \u010dlanove dovela je preko 400 \u010dlanova jer \u201e\u010ditaonica u mjestu, uz \u0161kolu, treba da bude kulturno stjeci\u0161te na\u0161ih gra\u0111ana\u201c \u2013 zaklju\u010dio je tada\u0161nji predsjednik \u010citaonice Ivan \u010colak. Knji\u017eni fond pove\u0107ao se na preko tri tisu\u0107e knjiga, a njihovo izdavanje vr\u0161ilo se preko posudbenih kartica. Devedeset godina rada \u010ditaonice sve\u010dano je proslavljeno 24., 25. i 26. studenoga 1989., a dokaz o dobrome radu \u010ditaonice jesu povelje i priznanja koje je dobila u tome razdoblju. Na mjesto voditeljice 1993. godine postavljena je Kata Jovanovac i ondje je djelovala do 2017. godine kada je prostor \u010ditaonice i knji\u017enice zatvoren radi ure\u0111enja.<\/h6>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prve \u010ditaonice u Hrvatskoj osnivane su u okrilju hrvatskoga narodnog preporoda. Najzaslu\u017eniji za taj potez u Bo\u0161njacima bio je Ljubo Poljak, ujedno njezin prvi predsjednik. Isprva \u201ePrivremena \u010ditaonica\u201c, a kasnije […]<\/p>\n","protected":false},"author":196,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"yoast_head":"\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\t\n